sreda, 24. april 2024.

Vesti iz kategorije ‘Kultura’

Kraljevačka biblioteka obeležila 155. godina postojanja

Objavljeno: 30.05.2023. | autor: KV Novosti -on line

U velikoj čitaonici Narodne biblioteke „Stefan Prvovenčani” Kraljevo,ispunjenoj do poslednjeg mesta,sinoć je održana Svečana akademija pod nazivom „Od društva koje čita do čitalačkih elita”. Akademija je organizovana povodom obeležavanja 155 godina od osnivanja Čitaonice karanovačke.

U okviru  programa akademije  o kraljevačkoj biblioteci i njenom doprinosu kulturi Srbije govorile su  Jasna Marković, direktorka Narodnodne biblioteke „Stefan Prvovenčani” Kraljevo, dr.Dragana Milunović zamenica upravnika Narodne biblioteke Srbije i dr.Branka Dragosavac  upravnica Biblioteke Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu  i dobitnica nagrade „Stojan Novaković“ za objavljeno delo iz oblasti bibliotečko-informacione delatnosti.

Sve je počelo još daleke 1868 godine kada je otvorena prva čitaonica u Karanovcu. Karanovac je tada imao oko 1.900 stanovnika, od kojih je jedva četvrtina bila pismena. Varoš ,tada,tek polako postaje trgovački značajna za ovaj deo Srbije, ali je još daleko od kulturnog centra. Nije zabeležno ni ko su bili osnivači, ni gde se nalazila a do podatka o njenom postojanju došlo se posredno, 1868. godina se navodi u izveštaju upravnika Čitaonice  iz 1873 godine.

Prva pisana dokumenta o Čitaonici karanovačkoj

Čitaonica je bila značajna za tadašnji društveni život varoši. Postoji pozivnica iz februara1875. iz koje se vidi da Čitaonica organizuje Besedu izvesnog „gospodina Luke Petrovića“, sa recitacijama i igrankom u jednoj gostionici. Čitaonica se razvijala i do Prvog svetskog rata imala već više od 3.000 knjiga. Između dva svetska rata u Kraljevu nije postojala jedna gradska biblioteka, već više knjižnica pri školama, Jugoslovensko-francuskom klubu i u Žiči. Savremeno bibliotekarstvo u Kraljevu počinje 1945. godine osnivanjem Narodne biblioteke, koja je od tada više puta menjala ime, a od 2001. nosi ime Stefana Prvovenčanog.

Biblioteka „Stefan Prvovenčani“, danas ima oko 250 hiljada knjiga i časopisa, više od 10 hiljada članova. Organizuje oko 300 programa godišnje a van granica grada u kome snažno utiče na kreiranje kulturnog života i javnih kulturnih politika je poznata po svojoj bogatoj izdavačkoj delatnosti i po značajnim piscima koji su njeni današnji uposlenici.

Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“ je jedan od najvećih i najboljih izdavača poezije u Srbiji. Knjige objavljene u ediciji „Povelja“ dobile su sva značajna priznanja za poeziju koja se dodeljuju u Srbiji.

Ova ustanova je,od 1993 godine, zajedno sa Narodnim muzejom iz Kraljeva i Književnim klubom Kraljevo suorgnizator Žičkog duhovnog  sabora Preobraženje , značajne kulturno-naučne manifestacije, pokrenute 1992 godine.

Ovogodišnji  jubilej značajan kako za istoriju kraljevačke biblioteke, tako i za celokupnu istoriju Kraljeva obeležen je prigodnim svečanim programom u kome su učestvovali operska pevačica Jana Križak, uz klavirsku pratnju Petra Ilića  i mladi glumci Kraljevačkog pozorišta Aleksa Živković, Luka Radović i Katarina Rudnjanin. Oni su izveli skeč za koji je tekst napisao Dejan Aleksić a režirao ga je Miodrag Dinulović.

Slobodan Stojanović Kepo – Jedan od muzičkih belega Kraljeva!

Objavljeno: 28.04.2023. | autor: KV Novosti -on line

Sinoć je, u prepunoj Sali Narodnog muzeja u Kraljevu ,premijerno prikazan dokumentarni film  o Slobodanu Stojanoviću Kepi ,bubnjaru i jednom od osnivača kultne rok grupe “Smak”  čijih se pet decenija od osnivanja obeležava, ove godine ,nizom manifestacija.

Ovaj, treći po redu dokumentarac iz serijala “Kraljevčani”, nastao u zajedničkoj produkciji Narodnog muzeja Kraljevo i časopisa „Sidža“ prikazan je sinoć, u okviru izložbe „Smak 50“ koja predstavlja retrospektivnu postavku arhivske građe rok grupe „Smak“ a koja je,u Kraljevu, otvorena do 10.maja.

Slobodan Stojanović-Kepo

 Autorka izložbe je Ksenije Đerković, arhivista Istorijskog arhiva Šumadije u Kragujevcu i ćerke Slobodana Stojanovića Kepe, bubnjara ovog kultnog benda.

Promociji dokumentarnog filma  sinoć je prisustvovao i njegov glavni junak  Kepa  koji je, inspirisan prisustvom velikog broja svoji prijatelja ,strpljivo odgovarao na brojna pitanja iz publike  o  neraskidivoj vezi “Smak”-a i Kraljeva. A za tu vezu  benda koji je svojom muzikom obeležio jednu epohu rok muzike na ovim prostorima i grada na Ibru ,pored Kepa i Čačanina Radomira Mihajlovića Točka,frontmena grupe “Smak” zaslužni su na svoj način i legendarni Milorad Petrović-Kimi i Lazar Ristovski.

Danko Gučanin,direktor Narodnog muzeja u Kraljevu

Ova dva pokojna muzička velikana bili su ,u različitim fazama ,članovi grupe “Smak” a uz to Slobodana Stojanovića Kepu vezuje i prijateljstvo i druženje sa Kimijem koje je trajalo sve do njegove smrti 2019.godine.

Pominjući brojne kraljevačke muzičare sa kojima se družio i sarađivao Kepo je, i u dokumentarcu,a i u razgovoru sa publikom , govorio   o pokojnom Zoranu Milojčeviću- Čombeu koji mu je ,na početku bavljenja muzikom,davao korisne sugestije I nesebičnu podršku.

Dragan Blagojević -Džaro

Publiku okupljenu na sinoćnoj promociji pored Danka Gučanina  direktora Narodnog muzeja u Kraljevu   pozdravio je  i novinar i producent  Dragan Blagojević – Džaro jedan od osnivača I urednika časopisa “Sidža” podsetivši sve da je Kraljevo grad prebogat vrhunskim muzičarim  koji su stekli zavidnu nacionalnu a neki od njih i međunarodnu afirmaciju, te da je više nego legitimna inicijativa da Narodni muzej Kraljeva, u saradnji sa časopisom “Sidža”, Zavičajnim društvom Kraljevo i drugim zainteresovanim akterima  definiše koncept buduće “Kuće muzike Kraljeva” koja bi trebalo da bude svojevrsni muzej muzičkog stvaralaštva i podsetnik na brojne muzičke velikane poreklom iz Kraljeva i okoline.

Džaro,Kepo i Joca Ajova

Na kraju sinoćnje projekcije i pratećeg programa u Narodnom muzeju u Kraljevu   Dragan Blagojević- Džaro i Jovan Antonić su Slobodanu Stojanoviću Kepi uručili kartu za predstojeći koncert Dada Topića u Kraljevu koga časopis “Sidža” organizuje 17.maja u diskoteci “Passage”,što je on sa zadovoljstvom prihvatio jer su ,svojevremeno, “Smak” i Dadova grupa “Tajm” svirali zajedno na nekim koncertima.

Predstavljene knjige  „Soljenje reči ” i „Šta ću sutra”

Objavljeno: 06.03.2023. | autor: KV Novosti -on line

U petak, trećeg marta, pred brojnim Kraljevčanima, predstavnicima Grada, crkve, ljubiteljima pisane reči, saradnicima i prijateljima, upriličeno je predstavljanje dve nove knjige kraljevačkih autora – „Soljenje reči” Miloša Milišića i „Šta ću sutra” Miroljuba Dugalića.

Miloš Milišić (1958–) rođen je i živi u Kraljevu. Objavio je knjige pesama: „Vosak, pomorandže”, „Juda u Srbiji”, „Crni petak”, „Ognjena reka Mihaila Astrape”, „Ukradena vatra”, „Nasledna bolest”, „Spokoj kraja”, „Zajmljeni dani“, kao i zbirke za decu: „Raspored udvaranja” i „Kraj pruge kuća od duge”. Priredio je knjige „Anđeo sa Grdičke kose”, „Mesto pečata” (sa Dejanom Aleksićem i Živoradom Nedeljkovićem) i monografiju „Naše mesto”. Dobitnik je najviših gradskih priznanja iz oblasti kulture. Jedan je od osnivača kraljevačkog Književnog kluba i Žičkog duhovnog sabor Preobraženje.

„Soljenje reči” je zbirka pesama za odrasle objavljena koncem 2022. godine sa izdavačkim znakom kraljevačke biblioteke kao 168. knjiga u okviru edicije Povelja biblioteke Poezija, danas. Govoreći o knjizi, Dejan Aleksić, urednik izdanja, istakao je: „Dva su komplementarna tematska polja u pesničkom svetu Miloša Milišića. Jedno se zasniva na jasnoj svesti o značaju nasleđa i dubokih slojeva kulturnog pamćenja, na pogled okrenut ka prošlom koje, kako bi Matić rekao, dugo traje, a drugo počiva na ličnoj, ispovednoj lirici koja nenametnjivo progovara o zebnji pojedinca nad neretko uznemirujućim stvarnosnim prilikama. Posebno valja istaći da se ova dva plana/polja povremeno dodiruju i prepliću, što rezultira u nekim od Milišićevih najboljih pesama.”

Miroljub Dugalić (1955–) rođen je u Bresniku kod Kraljeva, živi i radi u Kraljevu. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i novinarsku karijeru započeo u listu Fabrike vagona „Naša fabrika”. Nastavio je u „Ibarskim novostima“ i u dnevnom listu „Politika“, čiji je dopisnik iz Kraljeva. Sarađuje i sa više drugih dnevnih listova i nedeljnika. Dobitnik je brojnih priznanja.

„Šta ću sutra” je knjiga u kojoj su sabrani novinski zapisi o Kraljevu, ljudima i događajima, objavljeni u „Politici” u protekle tri decenije. Objavljena je 2022. godine  kao 25. knjiga biblioteke Slovar u okviru izdavačke produkcije Književnog kluba Kraljevo.

Pokušavši da odgovori na izazovno pitanje „Za koga pišu novinari?”, Zoran Nikolić, novinar iz Kraljeva, imajući u vidu Dugalićevo stvaralaštvo zaključio je: „Ali jedno znam – Miroljub Mišo Dugalić se, gotovo četiri decenije, trudio da piše najviše za onog, kako to neki vole da kažu, običnog čoveka i o takvom čoveku, o čemu, na svoj način, svedoči svaka od ovih njegovih trideset pet ukoričenih priča. Pišući o takvim ljudima, Mišo je tu, u profesionalnom smislu, najbliži idealima istine i pravde. Zato je on dobar i cenjen novinar kome se i danas ti obični mali ljudi obraćaju verujući u moć i uticaj njegovog zapisa. A dok je te vere običnog, malog čoveka u moć i uticaj novinara, biće i novinarstva.”

Glumica Biljana Konstantinović kazivala je pesme iz zbirke „Soljenje reči”, nekoliko priča iz knjige „Šta ću sutra?” čitali su Marina Dugalić i Milomir Nedeljković, dok je umetnički doživljaj upotpunjen muzičkim numerama uz gitaru u izvođenju Željka Damjanovića.

Tekst: Katarina Jablanović

Fotografije: Nataša Antonijević

Sadržaj je preuzet sa sajta Narodne biblioteke Stefan Prvovenčani u Kraljevu

Pesnik Ljubiša Bata Đidić ponovo darivao školu u  rodnim Popovićima

Objavljeno: 27.01.2023. | autor: KV Novosti -on line

Pesnik, prozaista, esejist, putopisac, dečiji pisac i antologičar Ljubiša Bata Đidić, dobitnik Vukove, Zmajeve i mnogih drugih nagrada, dugogodišnji urednik književnih časopisa „Bagdala“ i „Bagdala za decu“ iz Kruševca, danas je , ponovo, darivao školu u pomoravskom selu Popovići kraj Kraljeva.On je , svojevremeno, tačnije aprila  2018 godine,poklonio četvororazrednoj školi u svom rodnom selu Popovići,  zbirku svojih knjiga a od danas  ova škola je  bogatija i za vrednu zbirku od tridesetak  umetničkih slika.

Kolekcija slika u kojoj se ,pored ostalih autora nalaze i dela Milića od Mačve, Momčila Antonovića i niza drugih velikana srpskog  slikarstva, nastala je tokom vremena, kroz Ljubišina  druženja sa slikarima koji su ga, darivali svojim delima u znak njihovog prijateljstva i poštovanja  Đidićevog  pesničkog opusa.

Ljubiša Đidić je rođen u selu gde je njegov otac Maksim bio prvi učitelj u tek otvorenoj školi školske 1936/37 godine. Česte promene radnog mesta učitelja Maksima Đidića i druge životne okolnosti razlog su što je Ljubiša vrlo kratko živeo,sa roditeljima, u rodnim Popovićim, sa kojima nije ostvarivao  vezu dok ga ,u zrelim godinama, na poreklo nije podsetio njegov školski drug sa fakulteta Borko Gvozdenović, bard srpskog novinarstva, dugogodišnji dopisnik Politike iz Moskve i Pekinga ,inače rođen u Sirči,takođe u porodici prosvetnih radnika.

Zato Ljubiša Đidić, i u Darovnici koju je danas  predao školi uz Spomen zbirku slika, pored Borka Gvozdenovića ističe još i Tomislava Simovića, Ljubomira   Ljuba Lazarevića, pokojnog dr.Dušana Ristića  i svoju sestru Miru Kaurin-Đidić kao ljude kojima duguje zahvalost za  ostvarenu  vezu sa mestom svog rođenja.

I danas je, zahvaljući se na priznaju Počasnog seljaka sela Popovića koje mu je uručio predsednik Saveta mesne zajednice, Ljubiša Đidić govorio o tome kako je prilikom jednog od svojih dolazaka u selo skinuo bravu sa rodne kuće, koja je u međuvremenu srušena, i tu jedinu materijalnu uspomenu na svoje mesto rođenja čuva u današnjem domu kao najveću relikviju.

– Za mene je ta brava materijalizovana emocija, kojom često otvaram vrata mojih sećanja iza kojih naviru snažna osećanja od kojih mnoga završe u stihovima koji me sudbinski vežu za Moravu i ovaj deo Srbije, rekao je Đidić.

Đacim škole, gostima iz Kraljeva i meštanima Popovića o delu Ljubomira Simovića danas je govorio, dr. Tomislav Simović, nekadašnji direktor Fabrike vagona iz Kraljeva i ministar privrede u Vladi SRJ. Miloš Milišić, pomoćnik za kulturu gradonačelnika Kraljeva  zahvalio se Đidiću ,u ime grada Kraljeva, na vrednom daru školi u Popovićima, a pored učenika četvororazerdne škole u Popovićima koji su govorili stihove za decu  iz stvaralačkog opusa Ljubiše Đidića, u programu je učestvovao i pesnik Veroljub Stefanović koji je kazivao stihove  svoje  pesme posvećene  Popovićima.

Prodajna izložba slika  za obnovu Galerije Maržik u Kraljevu traje još deset dana

Objavljeno: 30.11.2022. | autor: KV Novosti -on line

Na incijativu preko pedeset likovnih stvaralaca, okupljenih ,mahom, oko udruženja Kraljevački forum i uz podršku nekolicine profesora sa Filološko-umetničkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu,poreklom iz Kraljeva,u Kraljevu je od 29.novembra 2022.godine,u holu Skupštine grada, otvorena prodajna izložba „Da živi Maržik!“.

Prodajna izložba „Da živi Maržik!“ jedan je od ishoda  istoimene incijative i projekta Kraljevačkog foruma , koji ,pored osnovnog cilja -prikupljanje sredstava za obnovu ,prošlogodišnjim požarom teško oštećene  Gradske galerije “Vladislav Maržik”,imaju i neke druge,dugoročne, ciljeve u vezi stvaranja organizacionih i drugih predpostavki za unapređenje uslova rada likovnih umetnika iz Kraljeva.

Njihova inicijativa svakao zaslužuje ozbiljniju podršku lokalnih i nacionalnih institucija.

Činjenica da Kraljevo,iz koga su potekli brojni afirmisani   likovni umetnici i likovni pedagozi, grad koji je sedište Umetničke škole i sredina u kojoj aktivno radi desetina likovnih umetnika čije je stvaralaštvo prepoznato i van lokalne zajednice nema adekvatan galerijski prostor.

Na prodajnoj izložbi, koja će trajati narednih 10 dana, izloženo je  oko pedesetak eksponata rađenih  različitim, likovnim i drugim, umetničkim tehnikama od kojih su neki nastali tokom nedavno organizovane ,istoimene,likovne kolonije oržane u Mašinsko tehničkoj školi  14.Oktobar u Kraljevu.

Tu se nalaze i eksponati koje su donirali, već pomenuti, profesori sa Filološko-umetničkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, poreklom iz Kraljeva.

Kraljevo domaćin Sedme smotre narodnog stvaralaštva

Objavljeno: 16.09.2022. | autor: KV Novosti -on line

Sedma Smotra narodnog stvaralaštva,koju organizuje Kulturni centar Ribnica Kraljevo, biće održana u subotu, 17. septembra 2022. godine na platou ispred ove ustanove.

Manifestacija neguje izvornu srpsku pesmu, čuva kulturno nasleđe, tradiciju i identitet našeg naroda, a na sutrašnjoj VII smotri  učestvovaće više od trideset pevačkih grupa iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske.

Smotra počinje defileom učesnika u 14 časova , nastupi počinju u 16 časova a u slučaju lošeg vremena biće održani u sportsku salu Kulturnog centra u Ribnici

Na ovogodišnjoj smotri ,revijalnog karaktera, učestvovaće ,u svojstvu domaćina, i pevačka grupa Ribnica koja postoji i radi skoro šest decenija osvojivši ,za to vreme, brojna  značajna priznanja na smotrama  narodnog stvaralaštva širom Srbije i nekadašnje Jugoslavije.

Smotra narodnog stvaralaštva je,prvi put organizovana, kada je pevačka grupa „Ribnica“ obeležavala 45 godina postojanja i uspešnog rada. To je bio i osnovni motiv da Kulturni centar Ribnica organizuje jedan ovakav festival.

Smotra narodnog stvaralaštva ima za cilj da sačuva nematerijalnu, ali i materijalnu kulturnu baštinu i zaostavštinu, da promoviše prave vrednosti ali  i da afirmiše prostor u Ribnici.

XII-ti DžezIbar startuje u sredu 29.juna 2022.godine u Kraljevu

Objavljeno: 28.06.2022. | autor: KV Novosti -on line

Izložbom fotografija „MUSIC, BRE!” autora Ivana Grlića,koja će biti otvorena u sredu 29. juna 2022. u 12.00, u galeriji Kulturnog centra u Ribnici,započeće ovogodišnji, 12. internacionalni džez festival  „Džezibar” koji će trajati do 2.jula.

Voja i Kolja foto Nebojša Babić

Pored koncerata koji 1.i 2.jula na Trgu sppskih ratnika,počinju u 20 časova i traju do ponoći,na kojima će nastupiti Cotton Pickers, Marko Luis, Moses Dimski Project, Nikolov-Ivanović Undectet i orkestar Kolja predvođen poznatim  glumcem i i režiserom Nikolom Koljom Pejakovićem biće predstavljena i knjiga intervjua „Jazz face”, renomiranog beogradskog muzičkog novinara Vojislava Pantića.

Marko Louis

Ova promocija se organizuje , u dvorištu Francuske kuće( dvorište iza Adžića kuće) u U četvrtak, 30. juna u 19 časova.

Održan prvi koncert Barcelona Gipsy balKan Orchestra u Kraljevu

Objavljeno: 05.06.2022. | autor: KV Novosti -on line

Kraljevčani su ,sinoć, bili na svojevrsnom na muzičkom putovanju  Srednjim Istokom , Mediteranom i Zapadnim Balkanom  vođeni akordima  Barcelona Gipsy balKan Orchestra na njihovom prvom koncertu u gradu na Ibru.

Orkestar koji postoji već deset godina ,koga čine muzičari iz  Italije, Španije, Grčke, Srbije, Francuske i Ukrajine  nastupio je sinoć na Trgu srpskih ratnika u sastavu Margherita Abita (vokal), Ivan Kovačević (kontrabas), Stelios Togias (perkusije), Julien Chanal (gitara), Xavi Pendón (klarinet), Pere Nolasc Turu (violina) i Fernando Salinas (harmonika)

Barcelona Gipsy balKan Orchestar na svom prvom koncertu u Kraljevu

Brojna publika, mahom mlađe starosne dobi prihvatila je sa oduševljenjem repertoarski ,muzički miks orkestra što se ,možda, najbolje videlo kada je ta publika horski otpevala poznatu pesmu Makedonsko devojče u aranžmanu orkestra Barcelona Gipsy balKan Orchestra ali obradu „Naj ciganskijeg  kola“, pokojnog Vladete Kandića-Bata Kande koji je,među prvim našim muzičarima i kompozitorima unosio elemente  džeza i bluza u svoje muzičke aranžmane narodne muzike.

Sinoćnji koncert na trgu je završna  manifestacija ovogodišnjeg ,dvanaestog po redu, festivala umetnosti „Maglič“ kog ogranizuje Kulturni centar „Ribnica“ iz Kraljeva na početku svake letnje  sezone.

Koncept festivala je šarenolik, ispunjen sadržajima za različite uzraste i različite kulturne ukuse a cilj je da se i tokom sezone letnjih godišnjih odmora obezbede razlučiti kulturni  sadržaji za one koji tokom leta ,iz raznih razloga, ne putuju nigde van grada, kao i za one koji Kraljevo posećuju baš u sezoni letnjih odmora.

Iako je na trgu bilo dosta posetilaca, možda njih 2 do 2,5 hiljade, ostaje pitanje organizatorima zašto prvi dolazak jedne međunarodno  afirmisane grupe nije bolje najavljivan u gradovima u okruženju, pre svega u obližnjoj Vrnjačkoj Banji koja je ,već sada, puna gostiju iz različitih krajeva.

Ovo treba da posluži za nauk da se buduća slična dešavanja drugačije oglašavaju a svoj interes u sprovođenju tog drugačijeg koncepta marketinga koncerata na javnim prostorima, trebalo bi da prepoznaju i privrednici grada pre svega oni iz sektora usluga,ugostitelji naročito.

Naravno da, u buduće, neko treba da kreira drugačije marketinške i oglašivačke koncepte, da ih iskomunicira sa lokalnom samoupravom i  privredom, ugostiteljima i restoraterima pre svih .

Očigledno da angažovani lokalni mediji za oglašavanje ove i sličnih manifestacija kao i zvanični nalozi na društvenim mrežama ustanove-organizatora ne mogu da dobace do takvih ciljeva.

To se moglo videti ,u predhodnom periodu,tokom nekih slabo posećenih javnih koncerata angažovanih domaćih estradnih muzičara u prvih pet meseci 2022.godine

Samo tako može se doći do još brojnije publike na budućim sličnim dešavanjima u Kraljevu, koja će pored zadovoljstva ponuđenim sadržajima, ostaviti i neki novac u ovom gradu koji ovaj i slične sadržaje finansira iz svojih javnih prihoda.

Predstojeći dvodnevni festival „Zlatne harmonike Kraljeva“ je prava prilika da mu se ,barem u tom  marketinškom segmentu organizacije, pristupi na drugačiji, osmišljeniji način.

Zato,za početak, predlažemo da jedan od ciljeva organizatora  ovog festivala bude Kraljevo i Trg srpskih ratnika sa najmanje 30.000 posetilaca tokom dva festivalska dana. Ako nam to bude cilj ostaje  da tragamo za odgovorima na,za početak,samo dva pitanja: Kako do tog cilja  i Ko sve treba da se angažjuje?

Antrfile

Domaća rakija za Barcelona Gipsy balKan Orchestra

Poznati kraljevački stomatolog dr.Miodrag Miko Stanojević spada u red ljubitelja dobre romske muzike.Tu ljubav prema specifičnom romskom melosu i njihovom načinu muziciranja nasledio je od pokojnog oca Sava koji je često ,u mladosti, za različita porodična slavlja angažovao nekada poznate rome muzičare iz Kraljeva,Peša,Dulicu…

Zato je Miko bio posetilac na gotovo svim koncerima pokojnog Šabana Bajramovića sa kojim je ostvario i lično prijateljstvo pa je saasvim razumljvo da je i pojavu,pre deset godina, orkestra Barcelona Gipsy balKan Orchestra dočekao sa radošću.

Ubrzo je krenuo i da ih lično prati na koncerima u zemlji a i u inostranstvu pa je tako ,specijalo zbog njihovog nastupa,putovao i u Barselonu.I sa članovima predhodne a i ove postave orkestra ostvario je,zahvaljujući Ivanu Kovačeviću, dobar lični odnos.

Jana Nikolić sa članovima Barcelona Gipsy balKan Orchestra

Zbog puta u inostranstvo doktor Miko sinoć nije mogao biti na koncertu ali je zadužio svoju malu kumicu Janu da lično ,pre početka koncerta,članovima orkestra uruči njegov poklon, flašu dobre domaće rakije da se „okrepe“ posle koncerta i da im utisci iz Kraljeva budu još jači.

U  kraljevačkom muzeju “zaplovio” muzički vremeplov !

Objavljeno: 04.06.2022. | autor: KV Novosti -on line

 Bilo je to nekada…U zemlji koja više ne postoji, u vremenu koje se nikada više neće vratiti…

To je ono prvo što je,verovatno,  palo na pamet posetiocima nesvakidašnjeg muzičkog vremeplova koji je, zahvaljući Narodnom muzej u Kraljevu i izložbi „LP – Istorija gramofona i zlatno doba ploča“ , zaustavljen u našem gradu.

Ponovo radi Disko…

U takvom ambijentu,vremeplova koji plovi zahvaljući  nostalgiji i sećanjima, upriličeno je,u saradnji sa časopisom Sidža ,nesvakidašnje veče sećanja na diskoteke koje su radile u Kraljevu sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka, kao i na muziku koja se sa gramofona i gramofonskih ploča slušala tih godina.

Za muzičku atmosferu tog vremena bio je zadužen, Dragan Trifunović Džindžer koji je,1976 godine u prostorijama Mesne zajednice “Ženeva”otvorio diskoteku “Intergral” zajedno sa svojim tadašnjim partnerom Milom Martićem koji se , sinoć , nije pojavio iako je bio najavljen u programu.

Dragan Trifunović Džindžer

Bilo je interesantno pratiti ponašanje malobrojnih ,mahom vremešnih, posetilaca kraljevačkog muzičkog vremeplova kako su sa neskrivenim oduševljenjem reagovali na susret sa muzičkim napravama iz tih sedamdesetih godina XX veka, gramofonima, pločama, zvučnicima, ondašnjim strobovima i drugim napravama za obavezni lajt šou koji je tada  ,kao savremeni svetlosni efekti danas, bio zadužen da sasvim obične prostore bar na čas pretvori, prateći ritam muzike i ritam emocija publike, u  mesta snova i mašte.

Samo retki su u tim trenucima odoleli da se ne maše za svoj mobilni telefon kako bi bar na tren,u po kojoj fotki,zarobili  svoje emocije izazvane ponovnim “susretom sa  mladošću”.

Taj kratkotrajni blesak ekrana mobilnih telefona, koji su ,sinoć, bili svojevrsni “padobranci – uljezi” u kraljevačkom muzičkom vremeplovu,imao je efekat hladnog tuša koji je,kod većine ,raspršio iluziju povratka u mlade dane.

Iskre u očima izazvane ponovnim ulaskom u Disko  zamenilo je setno raspoloženje manifestovano činjenicom da je većina posetilaca brzo  nalazila  svoje mesto na kome su ,sedeći, slušali muziku koja ih je ,bar na tren ,vratila u mladost.

Za ples – igru, bez čega  ni jedno mesto nije Disko, bila je raspoložena samo jedna prelepa devojčica predškolskog uzrasta, koja je kako to već samo deca znaju, “na keca” odreagovala na dobru muziku izazvaši svoju baku da joj se,bar na tren,pridruži.

Ostali su ostali…Sedeći zamišljeni ili  razgovarajući šapatom o vremenima prošlim!

Veče muzičke i rok nostalgije u kraljevačkoj biblioteci

Objavljeno: 26.05.2022. | autor: KV Novosti -on line

Juče su , Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani“ Kraljevo, predstavljene knjige „Tragovi u beskraju” i „Čuvar buvlje pijace“ Petra Pece Popovića, nekadašnjeg urednika časopisa „Džuboks“, „Rok“, „Zvezdine revije“ i autora brojnih tekstova o  muzici, posebno o rokenrolu, kao i o sportu  objavljivanih svojevremeno i u „Politici“, „Politikinom zabavniku “ i  „Sportskom  žurnalu“.

Zato i  ne čudi što su, većinska publika u prepunoj Sali kraljevačke bibiloteke, bili mnogi kraljevački muzičari aktivni sedmdesetih i osamdesetih godina prošlog veka kao i oni koji su tada bili verni čitaoci časopisa „Džuboks“, i „Rok“.

Susret sa nekadašnjim čitaocima „Džubox“-a- Foto Ž.Jevtić

„Džuboks“ je bio jedini jugoslovenski muzički časopis  koji je,sa prekidima,izlazio 20 godina ,od 1966. do 1986.godine. Osnivač i prvi urednik „Džuboksa“ bio je Nikola Karaklajić, međunarodni šahovski majstor, voditelj i urednik  tada kultnih radijskih emisija Veče uz radio, Muzički automat i Sastanak u devet i pet na Radio Beogradu.

Jedan period, tokom  takozvane druge faze časopisa „Džuboks“(1974-1986.g)  čiji izdavač su tada bile Dečije novosti iz Gornjeg Milanovca, Petar Peca Popović je bio urednik koji je taj časopis podigao nna vrhunski profesionalni nivou u rang ondašnje zapadne muzičke štampe.

Peca je i danas sinonim za uticajnog  muzičkog  kritičara, jer je dao veliki doprinos afirmaciji zabavne i rok muzike kod nas.

U svojoj knjizi „Tragovi u beskraju“ Peca Popović čini osvrt na markantne ličnosti rokenrola koje su ostavile tragove u popularnoj kulturi, poput Džoa Kokera, Grema Parsonsa, Pita Sigera, Skota Vokera, Davorina Popovića, Margite Stefanović, Laze Ristovskog, Ipeta Ivandića, Arsena Dedića, Zorana Modlija.

Knjigom „Čuvar buvlje pijace“ sabrane su kolumne Pece Popovića, koje ga svojim slikovitim sadržajima na interesantan, elegantan i gospodski način iznova otkrivaju kao zavodljivog pripovedača, hroničara ljudi i događaja.

„Oktava više”

 U programu na promociji pored autora knjiga, Petra Pece Popovića, učestvovali su dr Mihajlo Pantić, književnik, kritičar i univerzitetski profesor i muzički sastav „Oktava više”.