nedelja, 19. maj 2024.

Vesti iz kategorije ‘Projekti’

Kraljevački Savet za bezbednost u saobraćaju prednjači u Srbiji

Krajem januara biće usvojen još ambiciozniji Plan rada za 2017 godinu

Objavljeno: 01.01.2017. | autor: KV Novosti -on line

    Nenad Marković

Za nama je 2016 godina koja će , u Kraljevu , ostati zabeležena i kao , još jedna , uspešna godina rada Saveta za bezbednost u saobraćaju grada Kraljeva. Ostvarenim rezultatima kraljevački Savet je zadržao lidersku poziciju među  Savetima za bezbednost u saobraćaju   lokalnih  samouprava  u Srbiji. To je bio povod da zamolimo   gospodina Nenada Markovića , dipl. inženjera u saobraćaju i predsednika Saveta da nam odgovori na nekoliko pitanja.

KVN- Možete li nam ,u najkraćem, oceniti rad Saveta za bezbednost u saobraćaju grada Kraljeva u 2016 godini?

Nenad Marković –    Nije zahvalno ocenjivati rad Saveta za bezbednost saobraćaja, posebno ako učestvujete u njegovom radu. S druge strane, ne  treba biti skroman i ne  reći da smo i dalje ( po procenama drugih – Agencije za bezbednost saobraćaja, Saobraćajnog fakulteta,celokupne stručne javnosti u Srbiji) lideri u Srbiji i primer drugim lokalnim samoupravama. Istina je da u svim segmentima rada kraljevački savet je korak ispred svih drugih, pa i same Agencije za bezbednost saobraćaja, naravno u delokrugu rada Agencije sa lokalnim savetima. Sve u svemu , koncept rada smo definisali 2013. godine, i već ove godine smo vrlo blizu ostvarenja cilja iz Nacionalne strategije bezbednosti saobraćaja, gde je reperna godina 2012, u pogledu broja poginulih i poginule dece na teritorije grada.

KVN- Koje su aktivnosti Saveta za bezbednost u saobraćaju grada Kraljeva koje su obeležile  ovu godinu ?

Nenad Marković– Gotovo sve aktivnosti Saveta predviđene programom rada Saveta za 2016. godinu su realizovane. Najznačajniji projekti koji su realizovani sredstvima Saveta za 2016. godinu su : Postavljanje semafora na raskrsnici ulica Karađorđeva i Olge Milutinović, Izrada pešačke staze u ulici Makedonskoj, Nabavka simulatora za pojas tipa „Kosa ravan“ i „Ražanj“, Završeni su projekti zona škola koji su nam nedostajali,  kurs za motocikliste, Pažljivkova pravila, Akcija „I dalje voziti“  (u dva navrata), Plan kampanje Saveta.

KVN-  Da li i na  koje sve  načine ovaj organ lokalne samouprave zadužen za koordinaciju poslova vezanih za bezbednost saobraćaja na  njenim  putevima prati i primenjuje  nova stručna , i međunarodna , dostignuća   i  iskustva u ovoj oblasti ?

Nenad Marković – Ove godine Savet je bio organizator i domaćin najvećeg stručnog saveta u oblasti bezbednosti saobraćaja održanog aprila meseca u Vrnjačkoj Banji. Na njemu su prezentovani najnoviji radovi iz ove oblasti.

U toku je izrada jednog projekta koji će biti osnov za punjenje baze podataka za teritoriju grada Kraljeva, kako sa aspekta analize saobraćajnih nezgoda, tako i za indikatore bezbednosti koji će biti sastavni deo ove baze U sklopu tog projekta je inspekcija 50 km puta na teritoriji grada po ceni daleko nižoj od tržišne. Završetak tog projekta očekuje se u 2017. godini.

Naročito smo ponosni na simulatore koje pored Kraljeva poseduje još samo „Navak“ i Agencija za bezbednost saobraćaja. Cilj njihove nabavke je da svaki kandidat za vozača iz auto škola sa teritorije grada, pre nego što počne praktičnu obuku, uveri se i isproba dejstvo pojasa i shvati zašto je neophodno koristiti ih.

KVN- Šta će, po vama , biti težište aktivnosti Saveta za bezbednost u saobraćaju grada Kraljeva u  2017 godini ?

Nenad Marković -Program za narednu godinu ćemo usvojiti krajem januara 2017. godine i ne želim da prejudiciram njegov izgled, ali siguran sam da će biti na nivou prethodnih godina.

Jošanička Banja između mogućnosti i želja (I )

Cilj se zna- Kako do njega ?

Objavljeno: 06.07.2016. | autor: KV Novosti -on line

 

Umesto da greje energija banjske vode odlazi u etar !

Umesto da greje energija banjske vode odlazi u etar !

Jošanička Banja -Savremeni welnes i spa centar je opšti cilj definisan dokumentom Strategija održivog razvoja opštine Raška 2009-2019 – Akcioni plan za period 2012-2016. Dokument je  napravljen 2012 godine uz  finansijsku pomoć Evropske unije a podržali su ga Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Stalna konferencija gradova i opština i  Nemačka razvojna agencija (GIZ).On je inkorporiran u viziju opštine Raška kao moderne turističke opštine sa očuvanom životnom sredinom, kulturnim nasleđem i zadovoljnim ljudima. Dakle, kao i u mnogim drugim slučajevima u Srbiji, u dokumentima su prilično jasno definisani ciljevi barem sa stanovišta potreba-želja donosioca .Koliko su oni kao takvi u korelaciji sa  stvarnošću-mogućnostima drugo je pitanje. No sa stanovišta vizije dobro je , za početak, da postoje tako ,opšte, definisani ciljevi. Mogu ,i treba, da služe za merenje uspešnosti , po fazama, aktivnosti koju sprovodi jedna organizacija , u ovom slučaju opština Raška,  kao jedinica lokalne samouprave. No ,možda, nije loše razjasniti malo bilže pojmove welnnes i spa centar jer , nažalost,  to u ovom dokumentu, iz nama nepoznatih razloga , nije urađeno a trebalo je. Ne zbog redefinsanja postavljenih opštih  ciljeva ili pak vizije već zbog potrebnog pojašnjenja akterima u  aktivnostima realizacije planiranog.

Svedoci smo da se , u svakodnevnom životu , sve češće srećemo sa obe reči  , welnes i spa, pa nam se ,na mah, može učiniti da i znamo njihovo značenje. Posebno jer ih , zbog dela već realizovanih sadržaja tog tipa, odmah vezujemo sa pojmom banja. Barem u onom ,opštem, značenju koje je dominantno kod nas i koje podrazumeva mesto bogato lekovitom vodom ili blatom u mestu očuvane prirode. Zabunu unosi pojava welnes centara u velikim , urbanim, sredinama koje nemaju napred pomenute  prirodne resurse  a u kojima se praktikuje i sprovodi  wellnes koncept .

Pa , o čemu je , onda,reč?  Wellness je engleska reč koja je došla iz Amerike i sastavljena je iz wel-being (dobro se osećati) i fitness (biti u formi). Doktor Halbert Dunn je krajem pedesetih godina prošlog veka prvi prvi pisao o posebnim stanjima zdravlja koja podrazumevaju osećaj dobrog stanja gde se čovek posmatra kao jedinstvo tela , duše i uma,  zavisno od svoje okoline.  Među , neki bi , s pravom ili ne , rekli retkim dobrim stranama globalizma je i sve jača   svest o značaju  zaštite i očuvanja životne sredine, iz čega proističe i  potreba  zadovoljenja  življenja u netaknutoj prirodi, odnosno zadovoljenja potreba za čistom vodom, hranom i vazduhom. Dakle pravi ambijent za sprovođenje wellnes koncepta je priroda posebno ona netaknuta i koja , poput Jošaničke Banje, raspolaže  retkim , dodatnim , prirodnim sadržajima. U ovom slučaju reč je o , retkim , hipertermalnim vodama sa određenim balneološkim svojstvima.

Sanus per aqua  (lat. vodom do zdravlja), ili skraćeno spa što je, vremenom zbog belgijskog gradića Spa , mesta sa brojnim termalnim izvorima i lečilištima postalo sinomim za sve banje.

Zato, u kontekstu definisanja postojećeg stanja u kome se nalazi Jošanička Banja  i potreba njegovog menjanja na putu ka ostvarenju kako pomenutog opšteg cilja tako i razvojne  vizije opštine Raška, treba ,za početak, evidentirati šta je sve to što je  , do sada ugrožavalo, a i sada  ugrožava  prirodni ambijent  a samim tim i  sprovođene wellnes koncepta sa vodom kao sredstvom na putu do zdravlja.

To su ,nažalost, ljudi ,  pre svih meštani Jošaničke Banje , sa svojim navikama i običajima u odnosu prema pridodnom bogatstvu koga ne primećuju i prema kome se , manje-  više,  neodgovorno ponašaju. Ili,  pogrešno smatraju da im , samo, novac fali da realizuju ciljeve i ispune viziju bez potrebe da bilo šta menjaju u svom odnosu prema bogatstvu koje im je povereno i koga su dužni da sačuvaju i za svoje potomke.

Bez jasnog stava grada Kraljeva prema potencijalima prirodnih bogatstava u javnoj svojini ?

Javno dobro, a korist...?

Objavljeno: 12.06.2016. | autor: KV Novosti -on line

 

Kod koga su "ključevi" ove kasice?

Kod koga su „ključevi“ ove kasice?

Ako je suditi prema ustanovljenom sistemu naknada koje se, kao neporeski prihodi, ubiraju po osnovu korišćenja prirodnih dobara u javnoj svojini, Srbija je visokocentralizovana zemlja. Kriterijumom obavljanja najvećeg dela upravnih poslova u svim fazama odnosa društva prema pitanjima korišćenja prirodnih dobara to se, dodatno, potvrđuje .U takvim uslovima, uloga jedinica lokalne samouprave, pa dakle i grada Kraljeva je, u svim fazama odnosa prema prirodnim bogatstvima u javnoj svojini,  ograničena. Najbolje se to vidi u činjenici da naš, gradski, budžet ima izrazito male prihode po osnovu korišćenja prirodnih bogatstava (nešto više od 5 miliona dinara po osnovu naknade od eksploatacije šuma u 2015. godini). To, neminovno, za posledicu ima i neadekvatan odnos grada Kraljeva prema prirodnim bogatstvima, jer ih politički i menadžment uprave grada, ne doživljava kao bitan faktor održivog razvoja. Tačnije, percipiraju njihov značaj u dokumentima strateškog planiranja grada Kraljeva poput Strategije razvoja ili Prostornog plana, ali bez nedovoljnog upuštanja u istraživanje svih mogućnosti pretvaranja potencijala prirodnih bogatstava na sopstvenoj teritoriji u razvojne resurse. Posebno u mogućnost da prirodna bogatstva u javnoj svojini u većem obimu učestvuju u jačanju javnih prihoda grada. Jednostavno rečeno, floskula „državna imovina – državna briga“ postaje zaklon za neaktivni odnos prema potencijalima prirodnog bogatstva u javnoj svojini. Ovakav odnos je, dobrim delom, i refleksija odnosa prema prirodnim bogatstvima kao elementima životne sredine za koju bi trebalo da vlada veće interesovanje. Razmotrimo to na primerima iz SWOT analize u Prostornom planu razvoja grada Kraljeva. U delu gde se govori o prirodnim resursima kao potencijalima za razvoj, između ostalog se kaže: „Značajne površine zemljišta na kome je moguća intezivna poljoprivredna proizvodnja povrtarskih kultura uz razvoj savremenihsistema za navodnjavanje; Značajne površine zemljišta pogodnog za proizvodnju stočne hrane i razvoj stočarstva; Kvalitetno zemljište i agroekološki uslovi koji omogućavaju profitabilnu proizvodnju proizvoda za kojima raste tražnja na tržištu (voće, proizvodi u organskom postupku, stočni proizvodi); Značajni šumski resursi; Značajan hidroenergetski potencijal; Značajni vodni resursi; Značajni vodni resursi termomineralnih izvora; Površinski tokovi pogodni za ribolov i izgradnju pastrmskih ribnjaka, kao i za prateće turističke aktivnosti; Rezerve mermera koji predstavlja dobar dekorativni građevinski materijal; Rezerve magnezita i građevinskog kamena, koji predstavlja dobar građevinski materijal; Dobri uslovi za razvoj lova i ribolova“. Jasno je da, bez preciznih podataka, i merljivih veličina teško može da se definiše jasan cilj, aktivnosti na njegovoj realizaciji  i uloga lokalne samopurave, grada Kraljeva, u tome. U ovom slučaju, taj jasan cilj trebalo bi da bude, sa stanovišta grada Kraljeva, konkretan spisak aktivnosti na kreiranju normativnog, organizacionog, kadrovskog i finansijskog ambijenta koji bi potencijalnim investitorima skrenuo pažnju na prirodna bogatstva u javnoj svojini koja bi mogla da se efiksano stave u funkciju privrednih aktivnosti koje bi, u skladu sa principima održivog razvoja, zadovoljavale i privatni i javni interes. Da se tako postupalo ne bi nam se desilo da grad Kraljevo učestvuje, delom, u skladu sa postojećom zakonskom regulativom, u kreiranju ambijenta za izgradnju mini hidroelektrana na svojoj teritoriji, od kojih su neke već priključene na distributivnu mrežu, a da u svom budžetu nema ni dinara prihoda po osnovu dela naknada na koje ima pravo, po osnovu korišćenja vodnih dobara. U praksi, uprošćeno rečeno, grad je imao troškove oko planskih aktivnosti (izmene u Prostornom planu), normativnih aktivnosti (sednice komisija, gradskog veća, Skupštine grada), a od ishoda tih aktivnosti (kreiran ambijent za gradnju mini hidro elektrana), još uvek, nema ,direktne,  koristi. To, svakako, nije u skladu sa dobrom poslovnom praksom koja u osnovi ima princip da sve strane u jednom poslu treba, delom ili u celini, da zadovolje svoje interese.

Da li je Jošanička Banja zapostavljena zbog Kopaonika?

Kopaonik - I prepreka i šansa Jošaničke Banje

Objavljeno: 06.06.2016. | autor: KV Novosti -on line
Energetska samoposluga ili...?

Energetska „samoposluga“ ili…?

Kopaonička turistička regija smeštena u jugozapadnom delu Srbije između reka Jošanice na severu, Ibra i Sitnice na zapadu, Laba na jugu – jugoistoku i delovima Rasine i Toplice na istoku, sa dominantnim masivom Kopaonika površine 2758 kvadratnih kilometara, je najznačajnija sportsko turistička destinacija u Srbiji. Okosnicu čini sama planina Kopaonik čijem razvoju u pravcu značajnog turističko – sportskog centra je, od šezedesetih godina prošlog veka, poklanjana velika pažnja države. Posebno u periodu osamdesetih godina kada je od 1980. do 1986. godine zabeleženo čak 36000 što jačih što slabijih zemljotresa. Tako su, maja 1988. godine, na zajedničkoj sednici Odbora za Kopaonik Srpske akademije nauka i umetnosti, tadašnje Vlade i predstavnika opština na čijoj teritoriji se nalazi masiv Kopaonika, razmatrana kompleksna pitanja razvoja Kopaonika uz istovremenu zaštitu prirode. Tragajući za merom stvari između ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine na tom skupu je, kao prioritetni cilj istaknuta potreba ravnoteže u razvoju visokih delova planine i potkopaoničkih delova. Kao prioriteti u ulaganju definisani su: zaštita prirode, nauke i kulturnih vrednosti, turizam, izgradnja magistralnih puteva, stočarstvo, proizvodnja zdrave hrane, izgradnja mini hidro elektrana, korišćenje solarne energije i biomase… Nažalost devedesete godine, u mnogo čemu razvojno nepovratno izgubljene za Srbiju, ostavile su posledice i na realizaciju ovako definisan ih ciljeva kada je u pitanju razvoj ove turističke regije. Zbog efikasnije valorizacije potencijala primat je dat razvoju uslova za zimske sportove pa je to, reklo bi se, urađeno jednostrano na uštrb svih drugih prirodnih resursa među koje, svakako, spadaju i termomineralne vode potkopaoničkih banja: Jošaničke, Lukovske i Kuršumlijske. Istine radi, ovi resursi se, delimično, koriste u svrhe zdravstvenog turizma, ali nedovoljno, posebno u Jošaničkoj Banji. Tim jednostranim favorizovanjem Kopaonika, kao centra zimskih sportova, zanemaruju se drugi prirodni resursi koji jesu izuzetna osnova za razvoj i raznih vidova turizma i drugih, komplimentarnih, privrednih delatnosti. Uz neadekvatno rešene komunalno – infrastrukturne probleme Kopaonika, posebno u tretmanu otpada i otpadnih voda koje se stvaraju boravkom turista na višim delovima planine, ozbiljno se, na duže staze, ugrožavaju prirodni i ekonomski potencijali regije. U kombinaciji sa konstantnom ekonomskom krizom koja, manje – više, u Srbiji, traje bezmalo tri decenije i sa učinjenim sistemskim promenama kreira se društveni ambijent koji, zarad „njegovog veličanstva profita“, favorizuje parcijalne i partikularne interese nesposobne i nezainteresovane da prepoznaju značaj strateškog planiranja i postupanja sa prirodnim dobrima. Dodamo li tome krhke institucije države, pritisnute neviđenom partokratijom koja, najčešće, sledbenički prati parcijalne i partikularne interese biznisa eto, dodatnih razloga za brigu kada je reč o odnosu prema prirodnim dobrima. Nažalost, potrebni korektivi koji bi trebalo da stižu iz sfera nauke, institucija civilnog društva i medija se ne čuju, jer je njihova ekonomska zavisnost od sfera biznisa i politike, pre svega, neupitna. U toj, barem za sada, izgubljenoj bitci visokih delova planine i potkopaoničkih delova izgubila su se „vrata Kopaonika“ kako, ne retko, zovu Jošaničku Banju. To se prvenstveno odrazilo na demografska kretanja, pa je tako, migracijama, početim još krajem šezdesteih, a nastavljenim do današnjih dana drastično smanjen broj stanovnika. Evo nekih podatak po rezultatima popisa 1948. godine (1.175 stanovnika), 1953. (1.342), 1961. (1.332), 1971. (1.391), 1981. (1.363), 1991. (1.296), kao i 2002. godine (1.154 stanovnika), uočljiv je pad broja stanovnika Jošaničke Banje.Po poslednjem popisu u naselju živi 576 muškaraca i 578 žena. Prosečna starost stanovništva u Jošaničkoj Banji iznosi 41 godinu, a u naselju živi 929 punoletnih stanovnika. Ove godine će se, kažu, u prvi razred osnovne škole „Jošanička Banja“ upisati 7 – 8 prvaka u jednom od tri izdvojena odeljenja, u Crnoj Glavi, nastave nema već šesta godina.Ima li većih razloga da se ,odmah, krene u širu planiranu i koordiniranu aktivnost  koja bi za krajnji cilj imala veće  korišćenje energije termalnih voda Jošaničke Banje ,pre svega, u poljoprivrednoj proizvodnji a potom i za grejanje?  Ili ,možda, neko misli da je ispražnjen prostor atraktivniji za potencijalne investitore?

Pogledajte dokumentaciju u PDF-u

Korišćenje geotermalne energije bez adekvatne podrške države

Blago - Brigo pređi na drugoga!

Objavljeno: 06.06.2016. | autor: KV Novosti -on line

 

Umesto da greje energija banjske vode odlazi u etar !

Umesto da greje energija banjske vode odlazi u etar !

Početkom decembra prošle, 2015. godine, Skupština Republike Srbije je usvojila Strategiju razvoja energetike republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. U tom dokumentu se između ostalog kaže i: „Sa stanovišta razvoja lokalne privrede, posebno bi mogla da budu upotrebljiva postrojenja koja koriste lokalno raspoložive resurse obnovljivih izvora energije (biomasa, komunalni otpad, geotermalna energija i ugalj) i istovremeno snabdevaju više naselja/gradova. Potencijali obnovljivih izvora energije Republike Srbije su značajni i procenjeni su na 5,65 miliona ten godišnje. Od ove količine više od 60% je potencijal biomase, čije se korišćenje trenutno procenjuje na oko 30% od raspoloživih potencijala. Raspoloživi tehnički hidropotencijal učestvuje sa oko 30% u ukupnim potencijalima OIE. Od ove količine više od polovine je već iskorišćeno. Od ostalih OIE trenutno se još samo delimično prati i bilansira korišćenje geotermalne energije.“ Opština Raška je, do sada, preduzela neke od aktivnosti kojima je omogućeno veće korišćenje OIE posebno stvaranjem normativnih pretpostavki i davanjem potrebnih saglasnosti za gradnju mini hidro elektrana. Od ukupno predviđenog broja lokacija za te objekte, čak 17 se nalazi na teritoriji mesne zajednice Jošanička Banja. Prva postrojenja ovog tipa su već sagrađena i priključena na mrežu i izazvala su dosta kontraverznih reakcija lokalnog stanovništva. Procenjeni potencijali malih hidroelektrana zasnivani su, u toku davanja potrebnih saglasnosti, mahom na Katastru malih hidroelektrana iz 1987. godine bez detaljnih revizija lokacija, kako bi se napravila preciznija lista izvodljivih lokacija. U međuvremenu, za protekle četri decenije, zbog klimatskih promena, na pojedinim mestima vodeni kapacitet je smanjen i do 50 posto. Ono, pak, što odmah pada u oči jeste izostajanje aktivnosti na korišćenju toplotne energije izvorišta u Jošaničkoj Banji. I dok je, na jednoj strani rasla zainteresovanost države, lokalne samouprave i investitora za korišćenje hidro potencijala za proizvodnju električne energije, malo toga je u tom trouglu urađeno, u konkretnom slučaju, za korišćenje toplotne energije voda izvorišta u Jošaničkoj Banji. Svojevrsno priznanje države za ovu (ne)aktivnost dato je i u već pomenutom dokumentu, a što se tiče opštine Raška ona je, pre tri decenije, tačnije novembra 1995. godine od Instituta za rehabilitaciju dobila dokument „Kompletno – fizičko hemijska analiza oligomineralne vode iz glavnog izvora Jošaničke Banje“. Ti nalazi stručne ekipe predvođene prof. dr.Ratomirom Tišmom, načelnikom službe za balneologiju Instituta za rehabilitaciju su najsvežiji dokument u posedu opštine Raška o svojstvima i mogućnostima voda Jošaničke Banje. U svom radu, iz 2009. godine, „Proračun razmene toplote geotermalnih voda Jošaničke Banje u realizaciji pilot projekta plastenika“ autori sa Fakulteta tehničkih nauka u Kosovskoj Mitrovici, dr Milan Barać i dr Nikica Vitas, za količine i energetske potencijale voda Jošaničke Banje, između ostalog, kažu i: „Dosadašnja hidrogeološka istraživanja potvrđuju da ovaj lokalitet raspolaže znatnim količinama geotermalne vode visokog kvaliteta: a. Izvori u samoj Banji, koji mogu da obezbede min. količinu od 15 l/s sa T = 60 – 78,00 C; b. Iz bušotina dubine 121–394 m u banjskom parku izdašnost 4 izvora je 38 l/s sa T = 76 –80 stepeni celzijusa; c. Na lokalitetu Slanište, 2 km nizvodno od Banje, istraživanja nisu završena, ali se procenjuje da je izdašnost ovih izvora 20 l/s sa 38 stepeni celzijusa.“ Proračunima se došlo do podatka da količina toplote koja se nalazi u nalazištima geotermalnih voda na dubini do 3.000 metara je veća od količine toplotne energije koja bi se dobila sagorevanjem fosilnih goriva svih nalazišta u Srbiji. Posebno su geotermalni resursi bogati na području Mačve, Jošaničke i Vranjske banje, kao i još nedovoljno istraženo nalazište geotermalne energije na lokalitetu Kosovskog pomoravlja u blizini Klokot banje. Računa se da bi geotermalna energija mogla da pokrije oko 10% potreba za toplotnom energijom u Srbiji, a u pojedinim njenim delovima, poput potkopaoničkog kraja, i više. Zbog relativno visokih troškova ulganja u ispitivanje (oko 400 eura po metru bušenja) i geotermalnih instalacija (oko 200000 eur) Srbija, trenutno, koristi oko 86 MW ove energije za zagrevanje objekata i plastenika. Država za električnu energiju proizvedenu od obnovljivih izvora energije uvela, stimulativne, fid in tarife, ali je i tu, cenom, stimulisala mini hidro elektrane u odnosu na geotremalne elektrane kojih, uzgred budi rečeno, još uvek, nema. Prema nekim podacima u Evropskoj uniji se, trenutno, koristi koristi 356.000 toplotnih pumpi koje imaju instalisani kapacitet od 2,8 GW. Neke države poput, recimo Švajcarske, subvencionišu supstituciju sistema grejanja sa fosilnim gorivom toplotnim pumpama sa 200€/kWe. Sve dok se odnos države, pre svega, a potom i lokalne samouprave ne promeni u korist veće podrške korišćenju geotermalne energije blago Jošanjičke Banje biće, i dalje, neiskorišćeno.

Pogledajte dokumentaciju PDF-u

Šta su prepreke za korišćenje energetskih potencijala termalnih voda u Jošaničkoj Banji?

Norme, neinformisanost i navike

Objavljeno: 06.06.2016. | autor: KV Novosti -on line

Jošanička Banja-PanoramaOpština Raška je samo jedna od šest u Srbiji (Vranje, Šabac, Kuršumlija, Raška, Medveđa, Apatin) u kojima ima voda čija je temperatura preko 60°S. Ukupna toplotna snaga koja bi se mogla dobiti iskorišćenjem svih postojećih izvora termalne vode u Srbiji iznosi oko 216 MWt, sa proizvodnjom toplotne energije od 180 hiljada ten (tona ekvivalentne nafte koja ima kaloričnu moć 41868 GJ). Korišćenje geotermalne energije za grejanje i druge energetske svrhe u Republici Srbiji je u početnoj fazi i veoma skromno u odnosu na potencijal i resurse. Već prvi utisci svakog, dobronamernog, posetioca Jošaničke Banje ostave u dilemi. Kao ključna dilema nameće se pitanje kako je moguće da veliki energetski potencijali izvorišta tople vode ostaju, neiskorišćeni? Tačnije rečeno, nedovoljno iskorišćeni. Jer, istine radi, nekavih koristi je bilo, a i sada im,a no to nije ni delić mogućeg.,Posebno sada,,kada je ubrzani napredak tehnologija doprineo efikasnom korišćenju energije termalnih voda u poljoprivredi za zagrevanje staklenika i intenzivnu proizvodnju povrća, voća, cveća, drugog bilja, zagrevanje objekata u stočarstvu, za sušenje biljnih proizvoda, za proizvodnju konzumne ribe i riblje mlađi u toplovodnim ribnjacima i komunalnim delatnostima, pre svega, sistemima za daljinsko grejanje. Istražujući razloge za takvo stanje shvatili smo da ih sve možemo podvesti pod tri grupe.,Prvu grupu razloga za nedovoljno korišćenje energije termalnih voda Jošaničke Banje možemo definisati kao normativne prepreke, u drugoj grupi je, bez sumnje, neihformisanost kako donosioca odluka na lokalnom nivou tako i stanovnika banje o novim, tehnološkim rešenjima za korišćenje termalne energije u privredne svrhe. Postojeći Zakon o javnoj svojini donet 201.1 godine u članu 3 se, između ostalog kaže: „U javnoj svojini su prirodna bogatstva, dobra od opšteg interesa i dobra u opštoj upotrebi, za koja je zakonom utvrđeno da su u javnoj svojini, stvari koje koriste organi i organizacije Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, ustanove, javne agencije i druge organizacije čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave i druge stvari koje su, u skladu sa zakonom, u javnoj svojini.“ U članu 9, istog , to je, delom, dodatno precizirano: „Vode, vodotoci i njihovi izvori, mineralni resursi, resursi podzemnih voda, geotermalni i drugi geološki resursi i rezerve mineralnih sirovina, i druga dobra koja su posebnim zakonom određena kao prirodna bogatstva, u svojini su Republike Srbije.“ Vlasnička prava nad prirodnim bogatstvima su zapravo isprepletane grupe prava i to: prava upravljanja, prava isključenja i prava otuđenja. Onaj ko upražnjava ova prava određuje pravo pristupa i pravo korišćenja prirodnih dobara. U praktičnoj primeni i sprovođenju zakona i drugih podzakonskih akata koji tretiraju oblast korišćenja prirodnih bogatstava kreira se na jednoj strani destimulativni ambijent za potencijalne investitore zbog prenormiranosti i, delimičnog, preplitanja nadležnosti različitih nivoa vlasti, ali se zato istim normativnim okvirom na drugoj strani kreira ekonomski atraktivan ambijent zato što se Uredba o visini naknade za korišćenje mineralnih sirovina ne primenjuje već nekoliko godina koliko je prošlo od njenog donošenja. To brojnim privatnim i državnim kompanijama omogućuje da, eksploatacijom mineralnih sirovina za koje nikome ne plaćaju naknadu, ostvaruju ekstraprofit.

Stečene navike što u državnoj i lokalnoj upravi što kod samog lokalnog stanovništva su takođe, delom, uzrok neadekvatnog korišćenja potencijala prirodnog dobra. Neiskorišćena termalna energija voda u Jošaničkoj Banji je, nažalost, još jedan primer kako visoko centralizovani sistem u državi nije efikasan, a dodamo li tome i indirektne, negativne, efekte korišćenja goriva foslinog porekla kao izvora energije eto razloga da se traga za svim uzrocima takvog stanja i njihovim menjanjem. Proces pripreme Nacionalne strategije održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara kao kao jednog od najznačajnijih strateških dokumenata u Nacionalnoj strategiji Srbije za pristupanje EU (2005) započet je 2006. godine, a okončan je 2012. godine njenim usvajanjem. Danas, deceniju kasnije od početaka izrade ovog dokumenta, otvaraju se prva, predpristupna poglavlja za naše članstvo u Evropskoj uniji, a faktičko stanje na terenu, u oblasti većeg korišćenja geotermalne energije je loše, bar sudeći na primeru iz Jošaničke Banje koji, nažalost, nije usamljen.

Pogledajte dokumentaciju u PDF-u

 

Kako ojačati javne prihode grada Kraljeva?

Objavljeno: 27.05.2016. | autor: KV Novosti -on line

OSKV 1Danas je u Skupštini grada Kraljeva održan okrugli što  je jedna od  aktivnosti medijskog  projekta „Tvoje pare-Tvoje pravo“ koga realizuje portal KV Novosti a koga je podržao grad Kraljevo.Tema projekta a i održanog okruglog stola jesu mogućnosti većeg učešća neporeskih prihoda u budžetu grada Kraljeva po osnovu raznih naknada koje se ubiraju za korišćenje prirodnih bogatstava u javnoj svojini.Kao osnovna prepreka za ostvarivanje većeg udela neporeskih prihoda u vidu naknada u ukupnim javnim prihodima jedinica lokalne samouprave naveden je postojeći pravni okvir. Donošenjem Zakona o javnoj svojini, u septembru 2011. godine, stekli su se uslovi da lokalne samouprave dobiju vlasništvo nad imovinom i uspostave upravljanje tom imovinom u najboljem interesu cele lokalne zajednice.Budžeti lokalnih samouprava su, od 2012. godine, podneli veliki teret sprovedenih reformi poreskog sistema, pre svega neporeskih prihoda. Iako je dosta toga urađeno na povećanju obuhvata, broja poreskih obveznika, pre svega u segmentu poreza na imovinu kompenzacija umanjenih i nedostajućih prihoda se, u narednom periodu, treba više fokusirati na redefinisanje nadležnosti centralnog nivoa vlasti i drugačiji sistem raspodele prihoda.No,i tamo gde postojeći normativni okvir daje mogućnosti ubriranja većih  javnih prihoda ,poput, recimo,korišćenja poljoprivrenog zemljišta u svojini grada to se ne dešava.Čulo se ,danas, da grad Kraljevo raspolaže sa 10117,3 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini , da je sačinjen Godišnji program zaštite ,uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta za 2016 godinu, da su pribavljene sve potrebne saglasnosti resornog ministarstva ali  da taj dokument tek treba da bude usvojen na Skupštini grada u novom sazivu. Zato je i u budžetu grada Kraljeva,kao i u većini drugih opština i gradova, učešće ostvarenih prihoda po osnovu naknada za korišćenje prirodnih bogatstava u javnoj svojini nešto veće od jednog procenta. Da bi se omogućilo da opštine i gradovi ostvaruju značajnije prihode po ovom osnovu neophodno je,kako je već rečeno, pre svega menjati pravni okvir.Inicijative za te promene trebale bi da budu stvar planiranih i organizovanih aktivnosti opština i gradova oko kojih bi se okupili predstavnici javnog sektora,političkih stranaka,organizacija civilnog društva,obrazovnih i naučnih institucija i medija.Nažalost ,  godinama unazad, stvorena je praksa da inicijative za izmene normative dolaze iz vrha , da su javne rasprave koje predhode usvajanju zakona više formalne nego što su shvaćene kao mogućnost  uključenja javnosti i tu praksu je teško menjati. Svoj doprinos tako uspostavljenom sistemu odlučivanja daju i političke stranke koje  su ,po svom unutrašnjem ustrojstvu, više liderske nego potrebna mesta za demokratski dijalog u društvu. A dok je tako teško je očekivati da će se državni i stranački vrhovi dobrovoljno razvlastiti zarad jačanja ovlašćenja i prihoda lokalnih samouprava.Zato će , i dalje, o mnogim stvarima ,poput recimo, vađenja šljunka na Zapadnoj Moravi biti odlučivano u Beogradu odakle će se  vršiti i distribucija novca ubranog kao naknada za taj posao a Kraljevu će biti ostavljno da samostalno ,iz sopstvenih prihoda, sanira veći deo posledica te eksploatacije po komunalnu infrastrukturu i životnu sredinu.

Jošanička Banja-Bogatstvo koje se ne koristi !

Objavljeno: 16.05.2016. | autor: KV Novosti -on line

jb 1 (1)Sve češće se,u javnosti,možemo sresti sa terminom geotermalna energije i velikim ,doduše, još uvek slabo iskorišćenim potencijalima te energije u Srbiji. Radi se , u osnovi, o obnovljivom vidu energije generisanom u zemlji  čiji prenosnik-mediji mogu biti vode različite temperature, zatim stene, posebno granitoidne i užareni deo zemljine kore ili  magma. U odnosu na izvor energije-mediji koji je prenosi ,geolozi klasifikuju te izvore energije na hidrotermalne ,petrogeotermalne i magnogeotermalne. Ubrzani razvoj tehnologija u svetu učinio je da su mogućnosti korišćenja geotermalne enrgije  ,posebno hidrotermalne,  postale sve veće i ekonomski isplative.Kao i u mnogim drugim oblastima ,nažalost, Srbija dosta zaostaje u korišćenju ovog vida energije. Zaostajanje je ,u odnosu na dostupne izvore hidrotermalne  energije ,još veće. Srbija se , prema sprovedenim istraživanjima, nalazi u zoni dobrih hidrotermalnih resursa i potencijala .Hidrotermalna energija je sadržana u vodama  čija je temperatura veća od 10 stepeni celzijusovih. (више…)

Jesuli aktivnosti grada Kraljeva u oblasti zaštite životne sredine ugrožene? (II deo)

Objavljeno: 26.03.2016. | autor: KV Novosti -on line

ms 15Pored već pobrojanih aktivnosti na planu jačanja zaštite životne sredine u gradu Kraljevu Odsek za zaštitu životne sredine je vršio  transparentno informisanje javnosti o stanju životne sredine, i izveštavao Agenciju za zaštitu životne sredine, bio uključen u rad Odbora za zaštitu životne sredine SKGO-a i delegirao je člana za Radno telo Ministarstva u postupku transponovanja propisa u postupku pridruživanja EU.Odsek je ostvario saradnju sa OCD-om (6 godina se finansiraju projekti OCD-a iz Programa).Ostvarena je saradnja sa javnim komunalnim preduzećima, naučnim i školskim ustanovama kroz realizaciju projekata edukacije u oblasti zaštite životne sredine.Pokrenuo inicijativu i izmenjena je sistematizacija za prijem energetskog menadžera (ali nije realizovan prijem) a uradio je i energetski bilans javnih zgrada i finansirao projekte iz oblasti energetske efikasnosti.Tokom svog rada Odsek za zaštiu životne sredine se susretao sa brojnim problemima od koji su najzančajniji: nedostatak finansijskih sredstava i nerazumevanje o potrebi izdvajanja dodatnih sredstava iz Budžeta grada, dug period čekanja na usvajanje strateških dokumenata,ukidanje namenskih sredstva od strane Republike Srbije, pokušaj preusmeravanja sredstava naplaćenih od naknade za zaštitu životne sredine u okviru Budžeta grada (Savet za zaštitu životne sredine),nerazumevanje Ministarstva za lokalnu problematiku zaštite životne sredine prilikom davanja Saglasnosti na program i teškoće pri implementaciji zakona na nivou lokalnih samouprava kao i ograničena saradnja sa medijima.Kao ,trenutno,najozbiljni problem nameću se izmene u Zakonu o budžetskom sistemu izvršene u decembru 2015 godine kojima su „obezličene“ brojne naknade,i među ostali i one sa kojima su se finansirale brojne aktivnosti vezane za zaštitu životne sredine.Ulivanjem obezličenih naknada u „jednu kesu“  uz obrazloženje o efikasnijem upravljanju i  ,navodnom, olakšanju  za obveznike kreira se ambijent u kome će o ranijim namenskim sredstvima , sada, odlučivati pojedinci  a imajući u vidu složenu ekonomsku i socijalnu situaciju u društvu  realna je opasnost da se problemi zaštite životne sredine marginalizuju.Dođe li do toga ,doći će, neminovno, i do obustavljanja brojnih započetih aktivnosti a Srbija će se naći pred nerešivim zahtevima koji će ,pred nju, biti postavljeni u periodu otvaranja i impementacije pregovaračkih predpristupnih poglavlja 15(energetika) i 27(zaštita životne sredine. Slična opasnost preti i  na nivou grada Kraljeva ukoliko donosioci odluka u lokalnoj samoupravi ne shvate nerskidive veze između održivog ekonomskog razvoja i aktvnosti u oblasti energetike, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

Jesu li aktivnosti grada Kraljeva u oblasti zaštite životne sredine ugrožene? (I deo)

Objavljeno: 26.03.2016. | autor: KV Novosti -on line

ms 14Sredinom , sada već dalekih, osamdesetih godina pojava povećane koncentracije fenola u Ibru iz koga se Kraljevo , sistemom priobalnih bunara, snabdeva pijaćom vodom izbacila je, na dramatičan način, u žižu javnosti pitanja vezana za kvalitet životne sredine. Pritisak javnosti primoralo je ondašnje vlasti opštine i republike da tragaju za hitnim , alternativnim rešenjima, vodosnabdevanja Kraljeva. To rešenje je bio cevovod Gruža-Kraljevo koji je priključen na gradski vodovod ali koji se , danas , delimično koristi. Neposredno potom nastupile su , famozne, devedesete obeležene unutrašnjim nemirima, sankcijama, ratovima u okruženju, hiperinflacijom, bombardovanjem Srbije od strane snaga NATO pakta….U takvim vremenima pitanja vezana za zaštitu životne sredine, razumljivo je, našla su se na dnu hijerarhije društvenih problema. Ozbiljnije i organizovanije bavljenje ovim pitanjima nastavljeno je 2003 godine kada je opština Kraljevo aplicirala kod Agencije SDC kroz program MPS predlogom projekta izrade Lokalnog ekološkog akcionog plana. Projekat je odobren ,u martu 2004 otvorena je Kancelarija za izradu LEAP-a, koji je i usvojen maja 2005 godine za period do 2015 godine. Te 2004 godine usvojen je, na nivou republike i set od prva 4 zakona iz oblasti zaštite životne sredine a  za njihovu  implemantaciju u Kraljevu zadužena je Kancelarija LEAP-a. Takvo stanje je trajalo do 2006 godine kada je izmenama u opštinskoj upravi ustanovljeno Odeljenje za zaštitu životne sredine sa statusom nadležnog organa. 2006. godine je usvojen prvi Program utroška ustupljenih sredstava za zaštitu životne sredine opštine Kraljevo . Od 2006. do 2014. godine, sredstva Programa su bila u iznosu oko 10.000.000,00 dinara 2015. godine, sredstva Programa  iznosila su  oko 47.000.000,00 dinara, a 2016. godine planiran je prihod od 40.500.000,00 din. Sredstva program se koriste za: sprovođenje monitoringa po osnovu Zakona o zaštiti vazduha i Zakona o merama za zaštitu od buke sprovođenje drugih zakonskih obaveza (Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti prirode i dr.) finansiranje i sufinansiranje izrade planova, programa i strategija saradnju sa OCD-om ,edukaciju javnosti i nabavku opreme. Od tada pa do danas urađeno je monogo toga poput ,recimo, Lokalnog  plana upravljanja otpadom grada Kraljeva ,Projekta  Reciklažnog centra sa  Lokacijskom dozvolom (ali nije realizovan), Projekat sanacije gradske deponije za koji je dobijena saglasnost Ministarstva, potpisan je Sporazum o zajedničkom vršenju poslova upravljanja otpadom “Region Kraljevo”, urađen je Lokalni program zaštite životne sredine od 2016-2025. godine i čeka se usvajanje (sa novim poglavljima o klimatskim  promenama i energetskom efikasnosšću), formiran je Lokalni registar zagađivača. Odsek za zaštitu životne sredine pripremio je a Skupština grada usvojila i niz odluka poput: Odluka o odvođenju i tretmanu otpadnih voda sa teritorije grada Kraljeva (Pravilnik o MDK),Odluka o određivanju lokacije za odlaganje građevinskog otpada , Odluka o Budžetskom fondu za zaštitu životne sredine, Odluka o naknadi za zaštitu životne sredine, Odluka o merama za zaštitu od buke, Odluke o osnivanju Saveta za zaštitu i unapređenje životne sredine, Odluke o sufinansiranju projekata iz oblasti zaštite životne sredine, Odluke o usvajanju Akcionog plana za rešavanje pitanja vodosnabdevanja na seoskom području, Odluke o upravljanju seoskim vodovodima ( koja ,još uvek,nije usvojena)