Već smo konstantovali da izostanak normativnih predpostavki na nivou grada utiče i na praktične aktivnost ,poput ,recimo, promene navika korisnika javnih objekata u upravljanju i trošenju energije.
Ovoga puta pokušaćemo da ukažemo na neke razloge zbog kojih je ,možda većim delom, izostalo stvaranje normativnih predpostavki na nivou grada Kraljeva za plansko i kontinuirano bavljenje pitanjima energetske efikasnosti od strane organa lokalne samouprave. (више…)


Grada Kraljevo je,relativno skoro, usvojio dva važna strateška dokumenta koji se bave planiranjem razvoja i njegove budućnosti.Reč je o Prostornom planu grada Kraljeva koji je usvojen marta 2011 godine i Strategiji razvoja rada Kraljeva za period 2015-2020.
Zakon o rudarstvu i geološkim israživanjima Sl.gl.RS br .88-2011 predviđa da se prihodi od eksploatacije mineralnih sirovina , koji su prihod Republike dele u odnosu 40 % budžetu Grada ( (Kraljeva), 60 % Budžetu Republike. Na računu 741510 Budžeta grada Kraljeva nisu planirani prihodi po ovom osnovu ni za 2015 niti 2016. Mogući ,a neostvareni prihodi od naknada za eksploataciju mineralnih sirovina su:
Godinama unazad , prilikom planiranja budžetskih prihoda grada Kraljeva gotovo nikako ili veoma malo koriste se razni vidovi korisničkih taksi poput ,recimo, nadokande za korišćenje mineralnih dobara.Ovo je ,delom, razumljivo ako se znaju neke ,negativne, karakteristije ove vrste neporeskih prihoda. Neporeski prihodi iz kategorije korisničkih naknada služe za plaćanje dobara i/ili usluge od koje korisnik ima direktnu korist u vrednosti iznosa koji plaća.One,korisničke naknade,pripadaju kategorij takozvanih kvazifiskalnih dažbina (uz takse za pružanje javnih usluga,regulatorne naknade,specijalizovane naknade) ,kojih je,po jednom sprovedenom istraživanja NALED-a, blizu 400 i putem kojih se ubira preko 2% BDP.
Stanje u oblasti energetske efikasnosti u Srbiji se menja.Sporo i nedovoljno ali se,ipak,menja. U poslednjoj deceniji ,u oblasti stvaranja stručnih,normativnih i materijalnih predpostavki za povećanje energetske efikasnosti učinjeno je mnogo više nego decenijama pre toga.Nažalost učinjeno,još uvek,nije dovoljno da se iskobeljamo sa dna liste evropskih zemalja u pogledu neefikasnog korišćenja gotovo svih izvora energije neophodne u proizvodnji i zadovoljenju brojnih drugih potreba.I dalje imamo najniži stepen energetske efikasnosti sa potoršnjom od 150 do 180 kWh po kvadratnom metru naspram zemalja zapadne Evrope koje troše 100 kWh energije po kvadratnom metru na godišnjem nivou. Prema zvaničnoj statistici, zgrade u Srbiji troše oko 40 odsto ukupne finalne energije, pri čemu čak oko 61 odsto otpada na stambene zgrade.Kod nas se , u sezoni, troši po kvadratnom metru poslovnog prostora 228kWh a u Danskoj,recimo, 96kWh. 
