
Meštani Lopatnice postavljaju tablu upozorenja za investitore u mini hidroelektrane
Postavljanjem šest panoa crvene boje sa tekstom upozorenja za potencijalne graditelje mini hidroelektrana na reci Lopatnici inicijativa „Sačuvajmo planinske reke Kraljeva“ nastala uz pomoć društvenih mreža i interneta prešla je , juče , iz svog viralnog statusa u realnu građansku akciju meštana sela Lopatnica , Stanča i Bogutovac.
Već duže vremena , a posle brojnih saznanja o štetnim posledicama gradnje mini hidroelektrana po neposredno okruženje na teritorij grada Kraljeva , meštani sela Lopatnice, Stanče i Bogutovca strahuju za sudbinu njihovog kraja i posebno reke Lopatnice tog zaista retkog bisera eko sistema čitavog kraja. O tome koliko je ona čista i nezagađena neprimerenim ljudskim aktivnostima dovoljno govori i podatak da u njoj žive zaštićene vrste životinja poput autohtonih vrsta riba i potočnog raka (lat.Austropotamobius torrentium) koji je Zakonom o zaštiti prirode Republike Srbije na listi zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta. Ovaj kraj , upravo zbog takve reke , mineralnih lekovitih voda Bogutovačke banje i drugih prirodnih lepota privlači iz godine u godinu sve više turista.Te potencijale prepoznao je i grad Kraljevo koji je kroz podršku razvoju seoskog turizma , u zadnje tri godine, sa više milona dinara podržao nekoliko seoskih gazdinstava da unaprede svoje smeštajne i druge turističke kapacitete. Ni rezultatati takvog odnosa nisu izostali , gostiju je sve više čak i onih iz inostranstva a lepote ovog kraja očarale su nekolicinu građana Ruske federacije da ovde kupe seoska imanja i započnu svoj novi život. Ne treba zaboraviti ni sve više investitora u obnovu seoskih gazdinstava od strane meštana pomenutih sela koji su decenije proveli na radu u inostranstvu a sada se vraćaju i žele da svom zavičaju vrate stari sjaj. Jer , ovde su , u Tolišnic recimo, neki meštani sami proizvodili struju za sopstvene potrebe još u tridesetim godinama prošlog veka ali bez devastiranja reke koristeći dobro znane principe rada vodenica pomeljara.
Da upozorenje meštana potencijalnim investitorima nije bez razloga govori i podatak da je ,prema nekim saznanjima, predviđena gradnja čak 4 mini hidroelektrane na ovoj reci.Na tertoriji grada Kraljeva ,do sada je priključeno na mrežu 7 mini hidro elektarana,još tri će biti priključen uskoro, a po dobro obaveštenim kuloarima se priča da će , gradska uprava pored već izdatih dozvola za gradnju mhe, izdavati i nove.
Kako su nam meštani rekli oni su u stalnom kontaktu sa prijateljima iz ostalih delova Srbije, poput udruženja „Odbranimo reke Stare Planine“ i ostalih sličnih organizacija. Najveći problem u Srbiji je neinformisanost građana o ovoj problematici, kažu nam u Lopatnici, ali i konstatuju je ova tema već probila medijske barijere i postaje jedna od najaktuelnija tema u Srbiji. Zato sve više ljudi pristupa ovakvim inicijativama i to postaje jedna ogromna snaga koju je više nemoguće zaobići prilikom usvajanja raznih dokumenata posebno na lokalnom nivou a koji se tiču gradnje mini hidroelektrana.








Sinoć je , u prepunoj Svečanoj Sali Skupštine grada , Sаvet zа rodnu rаvnoprаvnost grada Krаljevа obeležio Međunаrodni dаn borbe protiv nаsiljа nаd ženаmа i devojčicаmа promocijom knjige „ U kandžama zveri“ autorke Rose Lazarević.
U Kraljevu je juče održana druga sednica Saveta za zaštitu životne sredine Gradskog veća . Savet je najpre razmotrio predlog Programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine grada Kraljeva za 2019 godinu.

Sa otvaranjem dve izložbe , najpre u Kulturnom centru „Evregrin“ pod nazivom „Srećan ti 60. rođendan Školo “, a potom i izložbom u Holu škole , danas je otpočeo je program obeležavanja ovog značajnog jubileja kraljevačke osnovne škole „Svetozar Marković“.
Regionalni centar za obuke civilne zaštite na Rudnu bio je , juče i danas , domaćin skupa koordinatora slivova Zapadne Morave , Kolubare ,Velike Morave i Gornjeg Dunava-Banatski vodotoci. Ove četri asocijacije lokalnih samouprava , urduženih po rečnim slivovima , za zajedničko preventivno delovanje i postupanje u vanrednim situacijama uzrokovanim elementarnim nepogodama ,pre svega poplavama, okupljaju bezmalo polovinu od ukupnog broja opština i gradova u Srbiji.
