
Sa prezentacije iskustava i reultata Srbije na skupu u Skoplju
U Skoplju je , juče , okončan dvodnevni skup posvećen završetku dvogodišnjih aktivnosti projekta „Izgradnja akcione mreže otpornosti u Jugoistočnoj Evropi-See urban“ koji je sprovođen na prostorima zemalja Jugoistočne Evrope u organizaciji UNDP a koji je najvećim delom finansiran sredstvima Evropske Unije.
Projekt je bio usmeren na jačanje kapaciteta lokalnih organa i institucija koje se bave procesima prevencije i upravljanja rizicima koji su posledica klimatskih promena u šest zemalja Jugoistočne Evrope , kroz formalizaciju lokalne saradnje na nivou opština i gradova, ali i na državnom i prekograničninom nivou saradnje.
Prognoze govore da će , usled klimatskih promena , izloženost zemalja Jugoistočne Evrope elementarnim nepogodama i drugim nesrećama progresivno rasti, pa je tim veći značaj svih aktivnosti koje doprinose jačanju otpornosti lokalnih zajednica.
Na završnom skupu u Skoplju je rečeno da je realizacija projekta „See urban“ doprinela unapređenju znanja lokalnih stručnjaka u oblastima koje se tiču smanjenja rizika na lokalnom nivou od elementarnih nepogoda , ali i jačanju javne svesti o lokalnim rizicima od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, kao i jačanju svesti o potrebi umrežavanja lokalnih aktera koji se angažuju , ili treba da se angažuju , u procesima prevencije i upravljanja vanrednim situacijama.
Završni sastanak u Skoplju je bio i prilika da predstavnici svake zemlje ponaosob predstave svoja iskustva i promene , ostvarene u predhodne dve godine , u oblasti prevencije i upravljanja vanrednim situacijama izazvanim elementarnim nepogodama koje su nastale kao posledica klimatskih promena.
Iskustva i rezultate Srbije , na skupu u Skoplju , predstavljala je delegacija koju je predvodila Sandra Nedeljković ,zamenica direktora Kancelarije za javna ulaganja Vlade Srbije u kojoj su bili predstavnici UNDP za Srbiju i predstavnici lokalnih samouprava udruženih u asocijacije rečnih slivova Zapadne Morave ,Kolubare ,Velike Morave i Gornjeg Dunava-Banatski tokovi.
Partneri u relaizaciji ovog projekta u Srbiji su, pored Kancelarije za javna ulaganja Vlade Srbije , bili i Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu ,Ministarstvo unutrašnjih poslova (Sektor za vanredne situacije ) i Stalna konferencija gradova i opština.
Čini se da su zainteresovani akteri u Srbiji ovaj projekat iskoristili kao dobar alat za udruživanje i povezivanje među brojnim sektorima , na svim nivoima organizovanja, u cilju jačanja kapaciteta kroz njihovo udruživanje. Činjenice poput nedavnih izmena Zakona o lokalnoj samoupravi koje daju novi normativni okvir , i impuls , udruživanju opština i gradova ili pak formiranje asocijacija lokalnih samouprava u rečen slivove koje su , za sada, u četri sliva, obuhvatile 55 lokalnih smouprava ,što je trećina od ukupnog broja u Srbiji,rečito govore u prilog ostvarenih benefita i od realizacije projekta See urban.
„Srbija je spremnija da se ,i na lokalnom nivou , suoči sa elementarnim nepogodama koje su direktna posledica klimatskih promena i tome je , u predhodne dve godine doprinela i realizacija projekta „Izgradnja akcione mreže otpornosti u Jugoistočnoj Evropi-See urban“ ali i velika zainteresovanost i posvećenost ovim poslovima institucija i organizacija partnera na projektu. Značilo bi nam mnogo za dalje jačanje naših kapaciteta uključenih u borbu sa elementarnim nepogodama ako bi se ovaj projekat nastavio, u ovom ili sličnom formatu, što ,prvenstveno, zavisi od Evropske Unije kojoj smo , inače , zahvalni i za dosada pruženu pomoć“ rekla je za „KV Novosti“ Sandra Nedeljković sumirajući svoje utiske , kao vođe delegacije Srbije na sastanku u Skoplju.



Danas, gotovo neverovatno zvuči podatak da je broj tačno stradalih imenom i prezimenom utvrđen tek krajem XX i početkom XXI veka ,bezmalo sedam decenija posle tragičnih događaja, jer se u decenijama posle rata umesto insistiranja na utvrđivanju imena i prezimena stradalih prilikom obeležavanja tih datuma i u Kraljevu i u Kragujevcu insistiralo na svojevrsnoj mitologizaciji tih događaja u funkciji snaženja narativa, tih godina vladajuće ideologije, ali delom i prikrivanja nemara prema istorijskoj građi i dokumentima od strane onih čiji je posao da je čuvaju,obrađuju,tumače i javnosti interpretiraju.






Večeras su , u Novom Sadu na 51. Međunarodnom sajam turizma u (IFTiNS), koji je ove godine okupio 170 izlagača iz Austrije , Bosne i Hercegovine , Crne Gore , Hrvatske , Mađarske, Makedonije, Republike Srpske , Rumunije , Slovenije i Srbije i više od 500 učesnika stručnih skupova ,dodeljene tradicionalne nagrade. Porodično gazdinstvo Dejana i Dragane Veljović iz sela Gledić, smeštenog u središtu istoimene planine , poznato po proizvodnji čuvene „Rakije iz Rakije“ ali i po višegodišnjoj saradnja i članstvu u svetskoj asocijaciji „Slow food“ koja , danas ,okuplja preko milion aktivnih članova iz 150 zemalja sveta , je doživelo pravi trijumf osvajanjem tri velike Zlatne medalje (za gastronomsku ponudu gurmanskih specijaliteta , za podnudu seoskog turizma i za promotivne aktivnosti na međunarodnom tržištu) i Diplome sa plaketom Novosadskog sajma za kvalitet.




Osjek je , juče , bio domaćin međunarodnog skupa koga su u sklopu EU projekta“SEE URBAN“ , na tamošnjem Građevinskom fakultetu ,oranizovali Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Srbije i Središnji državni ured za Hrvate van Republike Hrvatske.
Novčana nagrada Skupština opštine Raška u iznosu od 50.000 dinara pripala je Aleksi Baloviću, reprezentativcu Srbije u alpskom skijanju, za osvojeno prvo mesto na državnom prvenstvu u alpskom skijanju u svojoj kategoriji.
Danas su , u Ratini nadomak Kraljeva, održani XI „ Dani proje “.Manifestacija u pripremanju proje i drugih tradicionalnih jela koja se pripremaju od kukuruznog brašna , poznatija kao „Projada“, privukla je ,ove godine, rekordan broj takmičara i publike. Kulinari su se takmičil u četiri kategorije: čuvanje proje, projare (proja sa dodacima), kačamak i druga stara srpskih jela.Prateći deo ove kulinarske smotre je i XXXII Smotra dečijeg narodnog stvarlaštva na kojoj su nastupila brojna kulturno –umetnička društva.
Ovogodišnji progam je počeo polaganjem venaca na spomen obeležje iz drugog svetskog rata stradalim građanima Ratine i pripadnicima Crvene armije koji su poginuli u Ratini prilikom borbi za oslobođenje Kraljeva oktobra i novembra 1944 godine a potom je gradonačelnik grada Kraljeva dr.Predrag Terzić proglasio manifestaciju otvorenom.
Ove godine uručene su i zahvalnice „Projade“ a jedan od dobitnika je i Zoran Vukadinović, nekadašnji čelnik Mesne zajednice Ratina i grada Kraljeva, koji je uz profesora dr.Miladina Ševarlića idejni tvorac i utemeljivač ove zaista vredne smotre kulinarskih veština u pripremanju jela na tradicionalan način. Milan Novaković ,predsednik beogradske podružnice Zavičajnog društva „Kraljevo“ je , danas , uručio specijalnu palaketu najmlađim članovima Kulturno umetničkog društva iz Ratine za njihovu trogodišnju podršku u organizaciji manifestacije „Kajmak bal“ koju , evo treću godinu zaredom, ova podružnica organizuje ,delom u Topčiderskom parku, a delom u beogradskoj Skadarliji.
Odmah po završetku zvaničnog dela otvaranja brojni posetioci „Projade“ nastavili su , ranije započete, obilaske takmičarskih štandova ne hajući mnogo za rad i odluke žirija. Mi ih ,evo, podržavamo u tome i konstatujemo da su svi učesnici današnje kulinarske smotre u Ratini zaista šampioni u spravljanju jela od kukuruznog brašna a u medaljama će ,ionako, uživati njihovi dobitnici.