subota, 17. oktobar 2026.

Vesti iz kategorije ‘Vesti’

„Poplava dima. Možda i gore, samo tiho.“

Objavljeno: 17.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

„Kao kad su bile poplave – ovo je, po meni, poplava. Poplava dima. Možda i gore, samo tiho.“

Ovo je u petak uveče, u restoranu „Kotlenik“, rekao Radomir Dimitrijević, otac i suprug iz naselja Moša Pijade. Za stolom do njega devojčica je bojila kartu sa letka na kojoj piše „Deponija je bliže nego što mislite“. Na karti su ucrtane škole: najbliža je na 926 metara od smetlišta, a osam škola i jedan fakultet nalaze se na oko kilometar.

Deponija je bliže nego što mislite: udaljenost škola od smetlišta na Kulagića adi (izvor: letak KRC-a)

Radomirova rečenica opisuje stanje bolje od bilo koje analize. Poplava se vidi: voda ulazi u kuće, dolaze ekipe, proglašava se vanredna situacija. Dim sa Kulagića ade dođe, prođe i ostavi samo pitanja. Posle požara krajem maja 2025. koncentracije čestica PM10 i PM2,5 bile su i do 12,5 puta iznad dozvoljenih. Tri dana se o tome pričalo u celom gradu, a onda je sve utihnulo.

Četvrtak: dokumenti na stolu

Irena Stamenić,master inž.šumarstva i članica Ekspertske grupe u senci koju je formirao Kraljevački razvojni centar predaje dokumenta Vladimiru Mimoviću,zameniku gradonačelnika Kraljeva

Dan ranije, 15. oktobra, predstavnici Kraljevačkog razvojnog centra (KRC) predali su Gradu tri dokumenta. Primili su ih zamenik gradonačelnika Vladimir Mimović, rukovodilac Odseka za zaštitu životne sredine Slavica Popović i savetnica Branka Čubrilović. Predati su:

  • inicijativa da se u budžetu za 2027. obezbedi najmanje 8 miliona dinara za novi Lokalni plan upravljanja otpadom;
  • nacrt projektnog zadatka za javnu nabavku;
  • analiza „Hitna izrada novog LPUO“.

Razlog za žurbu je jednostavan: Kraljevo od 2022. nema važeći plan za otpad.

Sastanak je bio srdačan i svi su se složili da plan treba izraditi što pre. Ali tu se pojavljuje prvo pitanje. Grad je još 2023. godine, posle javne nabavke, zaključio ugovor o izradi plana sa konzorcijumom beogradskih firmi. Kako je na sastanku rečeno, posao nikada nije ni započet, a ugovor ni posle tri godine nije raskinut. Dok se ugovor ne raskine, nova nabavka ne može da se raspiše.

Petak: reč dobijaju građani

Razgovor sa žiteljima naselja Moša Pijade i drugih okolnih zgrada

U „Kotleniku“ su se okupili ljudi koji smetlište ne poznaju iz dokumenata, nego kroz prozor. Za većinu njih deponija je do sada značila smrad koji vetar donosi leti, kad su prozori otvoreni. Posle požara između 2020. i 2025. počeli su da se pitaju šta zapravo udišu.

Dr Dragiša Kostić iz Neformalne grupe građana „Stop otrovu sa deponije Kulagića ada“ govorio je o furanima i dioksinima koji nastaju kada otpad gori bez kontrole. Dioksini se talože u zemljištu i u hrani, a u ljudskom organizmu se zadržavaju od sedam do jedanaest godina. Među najosetljivijima su trudnice, novorođenčad i deca.

Dr Dragiša Kostić govorio je o zdravstvenim rizicima požara na smetlištu

Najveću tišinu u sali izazvala je jedna činjenica: uticaj smetlišta na vazduh, vodu i zemljište ne meri se kontinuirano. Za većinu prisutnih to je bila potpuna novost.

Građani su pitali i ono što bi trebalo da zna svako ko upravlja smetlištem. Ko kontroliše šta se tamo radi? Zašto otpad mesecima nije prekrivan zemljom? Kuda odlaze procedne vode sa smetlišta koje leži uz reku, bez ikakve zaštitne podloge? I gde će Kraljevo odlagati otpad kada Kulagića ada, na kojoj već leži milion i po tona smeća, više ne bude mogla da ga primi?

Na pitanja su odgovarali član Gradskog veća Rade Korićanac i savetnica Branka Čubrilović. Korićanac je najavio hitnu reakciju nadležnih: raskid ugovora iz 2023, sredstva u Fondu za zaštitu životne sredine za 2027, kako za novi plan tako i za bolje praćenje stanja na deponiji, i brzo raspisivanje nove javne nabavke.

Plan i merenje umesto nagađanja

„Da bismo nečim upravljali, moramo da znamo čime upravljamo. Ovde mi nagađamo. Zato mora plan, mora merenje“, rekao je Dragan Mitrović, asistent koordinatora projekta KRC-a.

Ni broj tona otpada koji svakog dana stiže na Kulagića adu danas se ne zna pouzdano. Zato najveći deo predloženih 8 miliona dinara nije namenjen papiru, nego merenju: koliko otpada nastaje, šta je u njemu i kako se menja tokom godine. Bez tih podataka svaki plan je samo pretpostavka.

Šta sledi ?

Nacrt budžeta za 2027. Gradsko veće dobija do 1. novembra. Tada ćemo videti da li su obećanja iz „Kotlenika“ postala budžetske stavke.

KRC u novembru nastavlja razgovore sa stanovnicima Romskih naselja I i II i Dositejeve ulice. Od 15. novembra građani svoje predloge mogu da šalju i preko aplikacije „Monitoring centar za otpad“ koja će biti postavljena sajtu Kraljevačkog razvojnog centra . Sve poruke biće predate Gradu pre usvajanja budžeta.

Poplava dima je tiha. Zato o njoj moramo da govorimo glasno, i to pre sledećeg požara, a ne posle njega.

Zoran Nikolić,dipl.politikolog-kordinator projekta Kraljevo na čistac:Građani kroje plan za otpad


Tekst je nastao u okviru projekta „Volonteri za prirodu“ koji sprovode Mladi istraživači Srbije, u partnerstvu sa organizacijama Tim 42 i Inženjeri zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Evropske unije. Za sadržinu teksta isključivo je odgovoran Kraljevački razvojni centar i ona ne izražava nužno zvanične stavove Evropske unije.

Kraljevački oktobar: dan kada se sećamo i godina koju zaboravljamo

Objavljeno: 14.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

Kraljevo je danas obeležilo 14. oktobar, Dan sećanja na žrtve streljanja iz oktobra 1941. godine. Program je održan po ustaljenom redu i sa dužnim pijetetom. Ipak, ostaje pitanje koje ovaj portal postavlja godinama: da li je jedan dan dovoljan za grad čije je stradanje jedno od najvećih u okupiranoj Srbiji?

Dan je počeo komemorativnom sednicom Skupštine grada Kraljeva u zgradi Gradske uprave, uz prisustvo lokalnih zvaničnika, delegacija i gostiju iz Maribora i drugih gradova. Centralni skup održan je potom na Spomen-groblju streljanih. Državne i lokalne delegacije, potomci žrtava i građani položili su vence i prisustvovali parastosu. Na kraju su glumci Kraljevačkog pozorišta izveli poetsko-muzički program „Kamena uspavanka“ na samom prostoru spomen-kompleksa.

Imena, a ne brojevi

Od 15. do 20. oktobra 1941. pripadnici 717. posadne pešadijske divizije Vermahta streljali su, prema do sada pouzdano utvrđenim podacima, 2.255 ljudi. Većinom su to bili Kraljevčani, radnici Fabrike vagona, Fabrike aviona i Državne železničke radionice. Streljanja su sprovedena po pravilu odmazde: sto talaca za jednog ubijenog i pedeset za jednog ranjenog nemačkog vojnika. Kraljevo je tako postalo jedna od karika u lancu zločina koji je počeo u Mačvi i nastavio se u Kragujevcu.

Prve četiri posleratne decenije govorilo se o šest hiljada žrtava. Ovaj broj su generacije učile napamet, a zatim ga nadmetale i prepravljale zavisno od dnevnopolitičkih potreba. Taj krug je prekinula istoričarka Silvija Krejaković. U knjizi „Identiteti“, koju je 2013. objavio Muzej žrtava genocida, ona je bezimenim brojkama vratila imena, prezimena i zanimanja. Na njen rad nadovezuju se mlađi istoričari iz Narodnog muzeja Kraljevo i van njega, poput dr Dragoljuba Danilovića, Vojkana i Nemanje Trifunovića. Ova poruka bi morala biti u središtu svakog oktobarskog skupa. Razlozi stradanja jednako su besmisleni bez obzira na broj, ali dostojanstvo žrtvama vraćaju njihova imena.

Država se vratila, a memorijal čeka

Posle više od decenije pauze, 14. oktobar u Kraljevu ponovo je u državnom kalendaru obeležavanja značajnih istorijskih događaja. Odluku je doneo resorni odbor Vlade na zajedničku inicijativu grada i beogradske podružnice Zavičajnog društva Kraljevo. Od 2024. godine venci se polažu po državnom protokolu, a prvi venac polaže predstavnik Vlade Republike Srbije. To je važan pomak i treba ga pozdraviti.

Protokol, međutim, nije dovoljan. Memorijalni kompleks je i dalje nedovršen. Po rešenju arhitekata Spasoja Krunića i Dragiše  Kovačevića, prihvaćenom još 1970. godine posle opštejugoslovenskog konkursa, izgrađena je tek polovina. Muzej koji je projektom bio predviđen nikada nije podignut. Spomen-vagon na ulazu, nekada sa čuvarom i knjigom žalosti, stradao je u vandalskom požaru. U tekstovima koje smo objavljivali svedoci su opisivali stoku na humkama, decu koja igraju fudbal, pa čak i čoveka koji je na stratištu igrao golf.

Nikola Vukelić, državni sekretar u Ministarstvu za rad,zapošljavanje i boračka pitanja polaže venac u ime Vlade Republike Srbije na Groblju streljanih1941. u Kraljevu

Uzrok nije samo nedostatak novca. Sredinom devedesetih ukinuta je služba koja se tokom cele godine starala o Spomen-parku i pripremala oktobarske programe. Od tada je briga o memorijalu svačija u načelu, a ničija u praksi. Grad se kompleksa seti svakog oktobra, sredi ga za komemoraciju i ostavi do naredne godine. Ideja da se osnuje posebna javna ustanova samo za memorijalni kompleks iznošena je i ranije, ali još nije sprovedena. Profesor filozofije Vladimir Marović upozorava da uređenje ovog prostora ne može zavisiti od nečijih želja. Prema njegovim rečima, to mora biti ozbiljan kulturni, edukativni, arhitektonski, muzeološki i državni poduhvat sa jasnom porukom. Ako je država vratila Kraljevački oktobar u svoj kalendar, logičan sledeći korak je da preuzme i deo odgovornosti za završetak memorijala.

Za koga se sećamo?

Danas je na Spomen-groblju ponovo bilo mnogo učenika. To je dobro, ali samo dolazak ne znači i razumevanje. U nastavi istorije Kraljevački oktobar se obrađuje unutar jedne lekcije o otporu, ustanku i građanskom ratu 1941–1942. Toliko gradiva teško staje u jedan čas, a u udžbeniku se Kraljevo pominje tek u jednoj rečenici, uz Kragujevac i Dragince. Sve ostalo zavisi od nastavnika i njegove volje da iskoristi slobodu u planu. Zato se deca na komemoraciji, kako je za naš portal zapisao nastavnik istorije Milenko Đurić, često vide sa drugovima ili se raduju što taj dan nema nastave. Kako je i sam naglasio, za to nisu kriva deca.

Učenici kraljevačkih škola na Groblju streljanih 1941.u Kraljevu

Rešenja su predlagana i ranije. Prvo je muzej sa kustosom i multimedijalnim sadržajem. Drugo je raspored po kojem svaka kraljevačka škola ima svoj mesec za posetu stratištu, u malim grupama i uz priče o konkretnim ljudima i porodicama, poput dr Mileve Karajović ili porodice Blažić. Treće je protokol po kojem svaka zvanična delegacija koja dolazi u Kraljevo poseti i ovo mesto. Kragujevac je od „Velikog školskog časa“ napravio događaj koji javni servis prenosi svake godine. Kraljevo je nekada imalo direktan prenos i goste iz cele Jugoslavije, a danas se, po oceni naših sagovornika, obeležavanje svelo na lokalni okvir.

Umetnost kao most

U tom smislu umetnički programi, poput večerašnje „Kamene uspavanke“, nisu samo završnica protokola. Oni mogu da progovore mladima jezikom koji govori zvaničnika ne poseduje. Isto pokazuju i projekti poput „Kuće nezaborava“ umetnice Stefane Savić. Taj projekat je prostor sećanja gradio od ličnih priča samih Kraljevčana, različitih generacija i iskustava. Sećanje postaje kulturno pamćenje tek kada ima ustanovu koja ga čuva, ljude koji ga prenose i mesto koje ga dostojno nosi.

Kraljevo je danas pokazalo da pamti. Ostaje da pokaže da se brine o tom pamćenju i ostalih 364 dana u godini. Pitanje koje je postavio nastavnik Đurić važi i za ovaj 14. oktobar: da li smo dostojni ljudi čija imena danas izgovaramo?

Za asfalt 27 miliona preko noći, plan za otpad čeka četvrtu godinu

Objavljeno: 12.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

Gradsko veće Kraljeva je 23. septembra jednim rešenjem preusmerilo 27 miliona dinara sa atmosferske kanalizacije u Ulici Vojvode Stepe, nasipa na Ibru u Mataruškoj Banji i trafo-stanice Rudno na održavanje puteva. Novac se, dakle, može brzo naći – kada postoji volja.

Za Lokalni plan upravljanja otpadom te volje nema od 2022, kada je stari plan istekao. Milion dinara iz ovogodišnjeg budžeta stoji, a javna nabavka nije pokrenuta. Rebalansom je budžet uvećan za 458 miliona, a novac za otpad ostao isti – 0,33 odsto gradske kase.

Za to vreme na deponiju Kulagića ada, kojoj je vek istekao 2017, stiže i do 135 tona otpada dnevno, na stotinak metara od najbližih kuća. Posle velikog požara na deponiji, merna stanica u Kraljevu izmerila je 29. maja 2025. u dva sata noću 620 µg/m³ čestica PM10 u vazduhu.

Kraljevački razvojni centar u četvrtak, 15. oktobra, Gradu predaje gotov predlog: inicijativu, nacrt projektnog zadatka i policy brief. Traži da se izdvoji 8 miliona dinara u budžetu za 2027. – oko 73 dinara po građaninu, jednom, za plan koji važi deset godina. Zatražen je prijem kod gradonačelnika.

„Plan traje deset godina, duže od svakog mandata. To nije političko pitanje, već pitanje svih građana“, kaže koordinator projekta Zoran Nikolić.

Odgovor će pokazati da li je otpad Gradu prioritet ili samo tema. Vremena nema mnogo: nacrt budžeta ide Gradskom veću do 1. novembra.

„Otporom iz tame“: izložba o progonu Slovenaca 1941. i Kraljevu koje ih je primilo

Objavljeno: 12.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

Izložba je posvećena stradanju, progonu i različitim oblicima otpora slovenačkog naroda u Drugom svetskom ratu. Biće otvorena u utorak, 13. oktobra, u 19 časova, u Galeriji Narodnog muzeja Kraljevo. Autori su Muzej narodne osvoboditve Maribor, Muzej novejše zgodovine Celje, Pokrajinski muzej Ptuj-Ormož, Vojni muzej Slovenske vojske, Narodni muzej Niš i Narodni muzej Kraljevo.

Postavka kroz dokumente, fotografije, muzejske predmete i lična svedočanstva prati ratne godine na tlu današnje Slovenije. Prati i sudbinu Slovenaca koji su prinudno raseljeni i deportovani u Srbiju. Poseban deo izložbe govori o njihovom životu u Srbiji, gde su ih meštani, uprkos ratu i nestašici, primali i delili sa njima krov i hranu.

Plan da se izbriše jedan narod

Ove godine navršava se 85 godina od događaja koji su obeležili mnoge slovenačke porodice. Posle kapitulacije Kraljevine Jugoslavije u aprilu 1941. Slovenija je podeljena između Nemačke, Italije i Mađarske. Nacistički planovi predviđali su da se od maja do oktobra 1941. iseli između 220.000 i 260.000 Slovenaca. U Mariboru je deo kasarne u Melju pretvoren u logor za prognane, odakle su upućivani u Srbiju, a deo i u Hrvatsku. Prvi transport krenuo je iz Melja vojnim kamionima 6. juna 1941. Tih 300 Slovenaca odvezeno je u Jagodinu.

Najveći sabirni logor bio je u štalama i barakama dvorca Rajhenburg u Brestanici. Kroz njega je u izgnanstvo prošlo 63.000 Slovenaca: 45.000 u Nemačku, 10.000 u Hrvatsku i 7.500 u Srbiju. Oko 17.000 ljudi pobeglo je pre deportacije. Ukupan broj prognanih tokom rata dostigao je 80.000, među njima više od 20.000 dece mlađe od deset godina.

Kraljevo kao poslednja stanica

Prognani su u Kraljevu zatekli brojnu slovenačku zajednicu. Procenjuje se da je pred rat u gradu živelo oko 800 Slovenaca, uglavnom zaposlenih u Železničkoj radionici i Fabrici aviona. Prihvat izbeglica organizovao je Odbor za zbrinjavanje izbeglica, koji su u junu 1941. osnovali imućniji građani na sopstvenu inicijativu. Odbor je prikupljao novac, hranu, odeću i ogrev. Do jula 1941. u Kraljevo je stiglo 1.500 izbeglica, a šest meseci kasnije njih 2.230. Početkom marta 1942. u kraljevačkom okrugu bilo je 3.013 izbeglica, od kojih 879 Slovenaca.

Zajednička sudbina dobila je i najtragičniji oblik. U masovnoj odmazdi Vermahta u kraljevačkom lageru, od 15. do 20. oktobra 1941, streljano je i pedesetak Slovenaca, i izbeglica i onih koji su u gradu živeli od pre rata. Iz te zajedničke patnje kasnije su nastali bratimljenje Kraljeva i Maribora i trajne veze dva grada. Jedan od izraza tih veza bila je pomoć Slovenije i Maribora posle zemljotresa 2010. godine.

Otvaranje izložbe tako dobija i memorijalni smisao. Slovenački i srpski muzealci zajedno podsećaju na vreme kada su prognani i domaćini delili nemaštinu, strah i nadu. Ulaz je slobodan

Kraljevački srednjoškolac najbolji na foto-konkursu Češkog centra

Objavljeno: 07.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

Mateja Petrović, učenik četvrtog razreda smera likovni tehničar, osvojio je prvu nagradu u kategoriji od 12 do 18 godina na konkursu „Pikseli i poetika“

Mateja Petrović, učenik četvrtog razreda srednje Umetničke škole u Kraljevu (obrazovni profil likovni tehničar), osvojio je prvu nagradu na foto-konkursu za mlade autore u kategoriji od 12 do 18 godina. Konkurs je raspisan u okviru projekta i izložbe „Pikseli i poetika“, koji je Češki centar Beograd organizovao u saradnji sa češkom fondacijom PPF (Nadace PPF).

Nagrađena fotografija Mateje Petrovića

Tema konkursa bila je mrtva priroda. Učesnici su imali zadatak da kroz sopstvenu viziju povežu analogno nasleđe, inspirisano češkim klasicima fotografije poput Jozefa Sudeka i Jaroslava Funkea, sa uticajem novih tehnologija i veštačke inteligencije na savremenu fotografiju.

Izvor:Umetnička škola

Sutra četvrto „Zlatno slovo Dejana Vukićevića”

Objavljeno: 07.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

U Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani” u Kraljevu sutra, 8. oktobra, biće dodeljeno četvrto priznanje „Zlatno slovo Dejana Vukićevića”, u okviru ovogodišnjeg Žičkog sabora bibliotekara. Nagrada se dodeljuje za najbolju izložbu u bibliotečko-informacionoj delatnosti u Srbiji.

Priznanje je ustanovljeno 2023. godine na inicijativu porodice dr Dejana Vukićevića (1965–2022), uz institucionalnu podršku kraljevačke biblioteke. Dr Vukićević je bio jedan od vodećih srpskih bibliotekara i dobitnik nagrade „Janko Šafarik”. Bibliotekarski put započeo je upravo u Kraljevu, u tadašnjoj biblioteci „Radoslav Vesnić”, a karijeru je završio kao rukovodilac Odeljenja posebnih fondova Narodne biblioteke Srbije. Nagradu čine zlatnik sa njegovim imenom i njegova knjiga „Non imprimatur”.

Prva dobitnica, 2023. godine, bila je Olivera Nedeljković iz Gradske biblioteke „Vladislav Petković Dis” u Čačku, za postavku „Srpska poezija XX veka u fondovima Gradske biblioteke Vladislav Petković Dis”. Godinu dana kasnije nagrada je pripala Vuki Jeremić iz Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković” u Beogradu, za izložbu „Kafka: bez predaka i potomaka”. Prošle godine dobio ju je Nikola Peulić, takođe iz čačanske biblioteke, za izložbu „Kosmos nema centar”.

Čarna Vukićević uručuje prvo „Zlatno slovo Dejana Vukićevića” Oliveri Nedeljković u kraljevačkoj Narodnoj biblioteci “Stefan Prvovenčani”

Ovogodišnji laureata je Marjan Marinković a pored njega u programu koji, u počinje sutra ,8.oktobra 2026.g, u 10 časova u učestvuju i mr.Gordana Đilas,Čarna Vukićević i Danka Spasojević

Andrićeva nagrada dejanu aleksiću

Objavljeno: 06.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

Glavnom i odgovornom uredniku naše Izdavačke delatnosti, Dejanu Aleksiću, pripalo je još jedno veliko književno priznanje – Andrićeva nagrada, za knjigu priča Homunkulus. Odluku o ovogodišnjem laureatu jednoglasno je doneo žiri koji su činili dr Branko Vraneš (predsednik), dr Mina Đurić i dr Marko Avramović.

Žiri je u svom obrazloženju posebno istakao da priče Dejana Aleksića otkrivaju zreo pripovedni glas, koji daje izuzetan doprinos našoj savremenoj književnoj sceni. Inače, knjiga priča Homunkulus prva je pripovedna knjiga ovog stvaraoca, koji je prvenstveno prepoznat kao pesnik i autor književnih dela za decu. Reč je o pričama u kojima je centralna tema samoća, a ovaj univerzalni fenomen autor istražuje i prikazuje kroz različite sudbine junaka, bez obzira na njihov uzrast, pol ili društveni status.

Izvor: Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“ Kraljevo

Sa decom oko sveta – Poljska

Objavljeno: 06.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

Dečija nedelja u kraljevačkoj biblioteci, počela je edukativnim programom Sa decom oko sveta – Poljska. Učenicima četvrtog razreda Osnovne škole Braća Vilotijević, prikazan je dokumentarni film o osnovnim karakteristikama ove države, njenim prirodnim lepotama, istorijskim prilikama i ljudima iz Poljske, koji su ostavili traga u svetskoj nauci i kulturi.

Film je pripremila bibliotekar Vesna Andrijašević uz tehničku podršku kolege Ivana Spasojevića. Muziku Frederika Šopena jednog od najpoznatijih kompozitora svih vremena, izveo je učenik Aleksa Munitlak iz srednje Muzičke škole Stevan Mokranjac iz Kraljeva u klasi profesorke Sare Sarić. O Poljskoj, njenim običajima i zanimljivostima govorila je naša sugrađanka poreklom iz Poljske Barbara Vučković a priključile su se i bibliotekarke iz nama pobratimljenog grada Zelena Gora, koje su ovih dana u studijskoj poseti kraljevačkoj biblioteci.

Izvor: Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“ Kraljevo

Održana edukativna radionica „Sa decom oko sveta – Poljska” u Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani” Kraljevo

Objavljeno: 06.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

Edukativna interaktivna radionica pod nazivom „Sa decom oko sveta – Poljska”, održana je u Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani” u Kraljevu, u ponedeljak, 5. oktobra 2026.

godine, sa početkom u 11 sati. Naš učenik 3.razreda Srednje muzičke škole, sa odseka dizajn zvuka, Aleksa Munitlak ( klasa Sara Sarić) izveo je Šopenov valcer u a mollu.

Izvor: Muzička škola „Stevan Mokranjac“ Kraljevo

Svečano otvorena izložba izabranih radova učenika srednjih umetničkih škola

Objavljeno: 06.10.2026. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

U holu ispred svečane sale Uprave grada Kraljeva, 5. oktobra 2026.

godine, svečano je otvorena Izložba izabranih radova učenika srednjih umetničkih škola, organizovana u okviru 9. Republičkog takmičenja iz klasičnih likovnih medija za školsku 2025/26. godinu.Na svečanom otvaranju prisutnima su se obratili Zoran Jakovljević, direktor Umetničke škole u Kraljevu, Ana Nikolić, direktorka Umetničke škole u Nišu, i Ivana Stamatović, direktorka Umetničke škole iz Užica.Izložbu je zvanično otvorio direktor Škole za dizajn iz Beograda i koordinator Zajednice umetničkih škola, koji je istakao značaj saradnje i povezivanja umetničkih škola u Srbiji, kao i pružanja prilike mladim umetnicima da svoj rad predstave široj javnosti.Na izložbi su predstavljeni odabrani radovi učenika

Izvor: Umetnička škola u Kraljevu