
Spomenik u Zmajevcu
U sklopu programa kojim se obeležava 22. oktobar Dan oslobođenja Kraljeva u I svetskom ratu, danas je , na Zmajevcu , kraj Spomenika palim ratnicima u Balkanskim i I svetskom ratu, organizovan doček planinara Planinarsko – smučarskog kluba „Gvozdac“ iz Kraljeva sa njihovog pokloničkog marša u slavu ženama –ratnicama u I svetskom ratu.
Svoj marš kraljevački planinari su , zajedno sa kolegama iz Leposavića ,Smedereva i Beograda ,započeli juče kod Spomen – kuće Milunke Savić u selu Koprivica kraj Jošaničke Banje da bit tokom dvodnevnog marša prešli šezdeset kilometara obroncima planine Željin.
Njima je Društvo za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova „Jovan Kursula“ u saradnji sa gradom Kraljevom i mesnom zajednicom Ribnica , Guslarskim društvom Žiča i učenicima srednje Muzičke škole „Stevan Mokranjac“ iz Kraljeva priredlio doček u Zmajevcu . Na teritoriji grada Kraljeva ima nekoliko desetina spomen obeležja posvećenih učesnicima Balkanskih i I svetskog rata a sutra će , kraj jednog od njih, u porti crkve Svetog proroka Ilije u Sirči biti organizovana centralna gradska manifestacija u čast sećanja na 22.novembar 1918 godine, Dan oslobođenja Kraljeva u I svetskom ratu.
Nakon borbi za Niš 10. oktobra 1918. godine I srpska armija, pod komandom vojvode Petra Bojovića, je nastavila napredovanje Pomoravljem do 15. oktobra kada je zadržana na neprijateljskim položajima na Bukoviku , Poslonskim i Mojsinjskim planinama.
Nemačka 11. armija se iz Niša povukla na moravske položaje.
Ovde je uz pomoć novopristiglih austrougarskih jedinica organizovala odbranu na liniji Kraljevo – Kruševac – Knjaževac. Tek pristigla austrougarska 30. divizija bila je raspoređena na levoj obali Zapadne Morave , od Kraljeva do Velike Drenove.
Pošto je tog 15. oktobra oslobođen Kruševac srpska vojska je prekinula napredovanje iz logističkih razloga – pre svega zbog nedostatka artiljerijske municije.
Kad su rezerve artiljerijske i druge municije popunjene srpske snage su prešle u ofanzivu 22. oktobra ne znajući da je neprijatelj tokom prethodne noći već započeo odstupanje na celom frontu.
Za samo 38 dana neprekidnih borbi sprpska vojska stigla je sa Solunskog fronta do Kraljeva pa je tako konjička patrola kapetana Jovanovića iz Izviđačkog eskadrona , drugok konjičkog puka Konjičke divizije Prve armije, 22.oktobra 1918 godine , oko 19 časova, pregazila Ibar, pokraj spaljenog drvenog mosta i ušla u Kraljevo dočekana cvećem i radošću jer je tako okončana trogodišnja okupacija Kraljeva.
Dvehiljde žitelja ili tek polovina od broja stanovnika koga je Kraljevo imalo novembra 1915 kada je okupirano od strane Austro-ugara radovalo se slobodi i tugovalo za žrtvama.
A žrtava , u Srbiji , tokom Prvog svetskog rata bilo je mnogo.
Od oko 4.000.000 stanovnika izginulo je 1.247.435 , što je bilo 28 odsto od celokupnog broja stanovnika 1914. godine a bezmalo 60 % muške populacije.
Od ovog broja, 402.435 vojnika i oficira zauvek je ostavilo svoje kosti na ratištima na kojima je vojevala srpska vojska.

Učesnici marša
O kakvim ratnicima se radi najrečitije govore reči njihovog neprijatelja , feldmaršala Augusta fon Makenzena koji je krajem 1915 godine komandovao grupom armija tri države(Nemačke,Austro-Ugraske i Bugarske) koje su ,tada, okupirale Srbiju.Jedan takav vojskovođa koji je ,odmah po okupaciji Beograda naredio da se sahrane svi izginuli srpski vojinic na Topčideru i da se napravi spomenik na kome je, na nemačkom i srpskom , napisano „ Ovde počivaju srpski junaci “ je , jedne prilike izgovrio i : “Ja neobično cenim i volim vas iz Šumadije. Vi ste herojski narod, pun časti i ponosa; narod velike i sjajne budućnosti.”



Bratstvo manastira Studenica imalo je juče veliku čast i radost da ugosti Patrijarha antohijskog i svega Istoka Jovana X koji je ,u pratnji svog domaćina Patrijarha SPC Irineja, posle obilaska manastira Žiče gde im je domaćin bio episkop Žički Justin, posetio ovaj biser našeg srednjovekovnog graditeljstva u kome je i zanoćio pred svoj,današnji, put na Kosovo i Metohiju.
Ova interaktivna obrazovna platforma je svojevrsna digitalna nadgradnja manastirskog kompleksa u savremenu postavku u okviru vizitorskog centra i rezultat je projekta koga je podržalo Ministarstvo pravde u 2018 godini omogućivši ,pre svega najmlađim posetiocima,da na njima blizak način i njima raspoloživim savremenim uređajima još bolje upoznaju istoriju manastira.

Danas, gotovo neverovatno zvuči podatak da je broj tačno stradalih imenom i prezimenom utvrđen tek krajem XX i početkom XXI veka ,bezmalo sedam decenija posle tragičnih događaja, jer se u decenijama posle rata umesto insistiranja na utvrđivanju imena i prezimena stradalih prilikom obeležavanja tih datuma i u Kraljevu i u Kragujevcu insistiralo na svojevrsnoj mitologizaciji tih događaja u funkciji snaženja narativa, tih godina vladajuće ideologije, ali delom i prikrivanja nemara prema istorijskoj građi i dokumentima od strane onih čiji je posao da je čuvaju,obrađuju,tumače i javnosti interpretiraju.









Obeležavanje jubeleja je,danas, nastavljno organizovanjem dvodnevnog simpozijuma „Biblioteke u kulturnom životu Srbije“. Svoje učešće su najavili bibliotekari iz mnogih gradova, kao i iz Narodne biblioteke Srbije, Biblioteke Matice srpske, Univerzitetske biblioteke iz Beograda i Kragujevca i biblioteke Učiteljskog fakulteta, kao i iz više izdavačkih kuća.
