Sinoć održana modna revija u kraljevačkom Domu vojske biće , bez sumnje, događaj koji će se duže pamtiti u gradu na Ibru. Jedan sadržaj ,naizgled, samo zabavnog karaktera pokrenuo je mnoga pitanja i podstakao nadu da se i u teškim ekonomskim uslovima stvari vezane za razvoj preduzetništva mogu pokrenuti u pozitivnom smeru. A da bi se to desilo potrebno je da se oko jedne ideje okupi više mladih kreativnih i energičnih ljudi kakvi su , bez sumnje, bili organizatori ovog događaja. Nešto što je ,na početku, bila samo zajednička ideja- želja Vladimira Rakovića člana gradskog saveta za mlade i Bojane Dolamić, likovnog pedagoga i modnog dizajnera preraslo je, zahvaljujući njihovom entuzijazmu i energiji , u projekat koji je poprimio širi kontekst i koji je oko sebe okupio niz partnera.Njihova ideja da se organizuje modna revija kao događaj na kome će priliku da pokažu svoje umeće dobiti mladi ,neafirmisani modni dizajneri sa teritorije Raškog okruga ali i kao prilika da se demonstriraju potencijali preduzetnika koji posluju u tekstilnoj industriji na ovoj teritoriji podržana je od grada Kraljeva ,Saveta za rodnu ravnopravnost i niza preduzetnika poput frizera,kozmetičara, dekoratera…pa sve do plesnih grupa. Udruženi i umreženi oko jednog projekta mladi stvaraoci su,priredili događaj koji je okupio toliko publike da je velika sala Doma vojske u Kraljevu, u koju može da stane oko 500 posetilaca, bila premala pa su mnogi ostali uskraćeni da proprate ovaj događaj iako je nekoliko desetina najupornijh stajalo unutar dvorane. Na modnoj reviji prikazane su kreacije Kraljevčanki Bojane Dolamić, Danke Karović, brenda „Dasha fashion“, „Suknja ti & ja“, „Brik“, „Libuel“, „Prik“, „Rita“ a predstavljeni su i radovi Nataše Župac i Nataše Đorđević iz Vrnjačke Banje, kao i Mire Pendić iz Raške.I kao što smo na početku teksta već rekli jedna ,nizgled, obična modna revija pokrenula je mnoga pitanja a delom i ponudila moguće metode aktivnost kojima treba podržati razvoj preduzetničkog duha kod najmlađih.Mladi dizajneri okupljeni oko projekta modne revije u Kraljevu za sebe kažu da dizajnirajući svoje snove stvarju modu a mi bi smo predložili da donosioci odluka „ dizajniraju“ svoje ponašanje slušajući više ,i češće , glas kreativnih i energičnih mladih ljudi kojih ima i u manjim mestima.
Vesti iz kategorije ‘Ekonomija’
Kreativnost i energija pokreću i preduzetništvo
Odbor Skupštine Srbije za poljoprivredu zasedao u Kraljevu
U Kraljevu je danas održana četvrta sednica Odbora za poljoprivredu ,šumarstvo i vodoprivredu Skupštine Srbije čime je nastavljena praksa, iz ranijeg skupštinskog saziva , da se sednice ovog radnog tela održavaju van Beograda. Narodni poslanik i član Odbora Nenda Božić je postavio pitanje troškova održavanja ove dvodnevne sesije u Kraljeva pa mu je predsednik Odbora Marjan Rističević odgovorio da je sednica podržana projektom „Jačanje nadzorne uloge i javnosti u radu Narodne skupštine“ koga finasira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) kroz program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) pa samim tim boravak parlamentaraca u Kraljevu ne pada na teret budžeta.Na početku sednice odbijen je predlog za dopunu dnevnog reda koga je dao poslanik prof.dr.Miladin Ševarlić a koji je tražio da se Odbor informiše o toku pregovora sa Klementom Tenisom i , eventualnom, davanju negovoj firmi , po osnovu prava prvenstva zakupa, 60000 hektara zemljišta za izgradnju 20 farmi svinja u Srbiji. Predlog je odbijen uz obrazloženje da su pregovori još uvek u toku. Posle toga prešlo se na predloženi dnevni red a to je rasprava o uticaju prehrambeno-prerađivačke industrije na razvoj porodičnih poljoprivrednih gazdnstava, posebno malih i srednjih. Uvodničar , Milan Ćupić predstavnik Ministarstva upoznao je članove Odbora i goste na sednici sa sumornom slikom sela u Srbiji. Broj seoskog stanovništva u Srbiji između dva popisa (2002-2011) se smanjio za 11 odsto, pa sada na selu živi oko 40 odsto stanovništva ili manje od 3 miliona od čega u 630 000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava živi 1414000. Sada je svaki peti stanovnik sela stariji od 65 godina a prema sumornim prognozama Ujedinjenih nacija sa ovim demografskim trendovima Srbija će 2050 godine imati 1,5 milona stanovnika manje .Upotpunili se ova slika još sumornijim podatcima o zastareloj i raubovanoj poljoprivrednoj mehanizaciji , velikoj usitnjenosti obradivih parcela , izrazito malim površinama koje se navodnjavaju , neadekvatnoj mreži otkupnih mesta, lošoj seoskoj komunalnoj infrastrukturi , uništenoj mreži seoskih zadruga eto razloga za ozbiljnu brigu. Jer ovo nisu samo ekonomska pitanja jedne privredne grane koja ,uprkos svemu, ostvaruje više od 2 milijarde evra neto izvoza, već to postaje prvorazredno političko i bezbedosno pitanje našeg opstanka. Dodajmo tome i činjenicu da , još uvek nespremni dočekujemo 2017 godinu i početak pune primene Sporazuma o pridruživanju iz 2011 godine koji strancima omogućava da , bez ikakvih dodatnih uslova postaju vlasnici poljoprivrednog zemljišta. Nažalost, na ovoj sednici , kako reče predsedavajući , najvažnijeg skupštinskog odbora čulo se jako malo konkretnih predloga kao urgentno menjati postojeće stanje ako već za promene nije i kasno. U današnjoj raspravi učestvovali su i predstavnici udruženja i organizacija poljoprivrednika iz više gradova u Srbiji, koji su izneli soje probleme , koji se pre svega odnose na proizvodnju i saradnju sa otkupljivačima, a dali su i konkretne predloge za njihovo rešavanje.
Sednici Odbora ,na njenom početku, prisustvovali su gradonačelnik Kraljeva dr Predrag Terzić i predsenik Skupštine grada Kraljeva Nenad Marković istakavši da je Fond za razvoj poljoprivrede grada Kraljeva u zadnje četri godine poljoprivrednike podržao sa preko 300 milona dinara kroz razne programe podrške. Odbor sutra nastavlja svoj rad u Kraljevu obilaskom nekoliko seoskih gazdinstava a i manstira Žiča
Kraljevo pred uvođenjem sistema gradskog energetskog menadžmenta
Pitanja zaštite životne sredine a posebno pitanja vezana za segment energetske efikasnosti su sporadično u fokusu delovanja većine političkih stranaka i gotovo nikad jasno uočena kao praktičan politički cilj u njihovom delovanju.
Za razliku od izostanka ovih pitanja u praktičnom delovanju većine političkih stranaka gotovo da nema političke stranke koja u svom programu nema bar jedan deo posvećen ovim temama.
U unutarstranačkom ustrojstvu retki su organizacioni segmenti,posebno na nižim teritorijalnim nivoima organizovanja koji su eksplicitno zaduženi za pitanja zaštite životne sredne ili energetske efikasnosti.
Još su ređi oni organizacioni segmenti političkih stranaka koji se u kontinuitetu i praktično bave pitanjima zaštite životne sredine i energetske efikasnosti kroz formu podsticanja i kreiranja političke volje građana da ove teme budu visoko pozicionirani politički ciljevi čije ostvarenje direktno utiče na poboljšanje kvaliteta života.
Naravno da rečeno ne važi za takozvane ekološke-zelene političke stranke koje su registrovane a koje se pak suočavaju sa nizom drugih problema u svom organizovanju i delovanju tako da je njihov politički uticaj zanemarljiv i od uvođenja višestranačja u Srbiji ni jedna od njih nije uspela da samostalno obezbedi parlamentarni status a njihovi ogranci na srednjem nivou organizovanja(opštine i gradovi) tek su sporadično prisutni u lokalnim skupštinama.
Sve ovo je ,između ostalog, i posledica izrazito niske svesti građana o potrebi i značaju zaštite životne sredine a što je više nego jasno vidljivo na svakom koraku kroz razne forme devastiranja životnog prostora.
Kraljevo kao lokalna samouprava ,po mnogim parametrima, iskazuje proaktivni odnos u nizu segmenata zaštite životne sredine ( kontinuirana,kompetentna kontrola kvaliteta vode i vazduha,itd )ali se ,nažalost, nalazi i u najvećoj grupi opština i gradova u Srbiji koje se nedovoljno ili ni malo bave pitanjima energetske efikasnosti uprkos brojnim zakonom definisanim nadležnostima
Stoga je društveni konsenzus i aktivnija, jasno normativno definisana pozicija organizacija civilnog društva,stručne javnosti i medija, na lokalnom nivou, oko ovih tema, preka i nasušna potreba kako za jačanje svesti građana o značaju zaštite životne sredine tako i za praktično delovanje posebno na tom, lokalnom nivou.
Obzirom da je u Kraljevu u toku izrada normativnih predpostavki za uspostavljanje sistema energetskog menadžmenta grada to je prilika da se ,zbog značaja pitanja i mogućih,pozitivnih, efekata na održivi razvoj i poboljšanje kvaliteta života lokalne zajednice otvori šira javna rasprava ne samo o tim normativnim predpostavkama već i nekim ranije donetim dokumentima iz ovih oblasti.
Uprkos kritika iznetih na početku ovog teksta na račun političkih stranaka ipak je njihova odgovornost,posebno onih koje su voljom građana u gradskom parlamentu, realno najveća pa i za otvaranje i organizovanje šire javne rasprave o temama iz oblasti zaštite životne sredine. Krajnji ishod takve aktivnosti mogao bi biti prvi kamen u temeljima društvenog konsenzusa koji je Kraljevu nasušno potreban ne samo o ovim pitanjima.Jer,bez tog društvenog konsenzusa okupirani kvazi politikom stigli smo, u zadnje tri decenije, na začelje ekonomske tabele Srbije.
„Silom“ u Evropsku uniju !
Danas se ,sa kraljevačkog sportskog aerodroma, put šest zemalja Evropske unije uputilla eskadrila od 5 sportskih aviona , od kojih su 4 ultralake letilice tipa „Sila 450“ proizvedenih u kraljevačkoj fabrici aviona „Aero East“ koja , na neki način , nastavlja tradiciju aviogradnje u gradu na Ibru započetu u fabrici aviona „Brege“ između dva svetska rata. Ovaj neobičan poduhvat i način prezentacije jednog domaćeg proizvoda , a ultralaka letilica „Sila 450“ to , bez sumnje, jeste, zajednički je projekat fabrike aviona „Aero East“ i novosadske produkcijske „Scorpion productions“ poznate tve gledaocima po nizu svojih ostvarenja a naročito po serijalu „Kuhinjica“ i istoimenom časopisu.
Sinergijom dva uspešna domaća brenda i uz pomoć škole letenja iz Novog Sada realizuje se davnašnja ideja beogradskog režisera Miodraga Kolarića i Milorada Matića-Maga pilota i vlasnika kraljevačke fabrike aviona „Aero East“ da se obiđe više značajnih evropskih vazduhoplovnih centara i u njima predstavi domaći ultra laki avion.Nijhov obilazak biće iskorišćen i za snimanje tv serijala o gastronomskim specijalitetima tih mesta. Čitava ekspedicija će biti snimana najsavremenijom video opremom u 4 G rezoluciji a na malim ekranima će se,najverovatnije,naći krajem ove godine.
No, glavna uloga u planiranoj ekspediciji a i u budućem tv serijalu pripašće svakao ultralakoj letilici „Sila 450“ koji se proizvodi od 2012 godine.To je prva domaća letilica koja je uspela da obezbedi sertifikaciju u registar Evropske agencije za bezbednost aviosaobraćaja. Tokom 2012. godine „SILA 450 C“ testiran je u Nemačkoj nakon čega je izdata dozvola za letenje, avion je upisan u registar a započet je i proces dobijanja nemačkog LTF-UL standarda. Radi se o letilici koja je prazna teška svega 290 kilograma, koja ostvaruje prosečnu brzinu od 190 km/h a za to vreme potroši max 15 l bezolovnog goriva.Ona je plod saradnje Mašinskog fakulteta iz Beograda i fabrike „Aero East“ iz Kraljeva.
U flotili koja je krenula na put nalaze se i dva aviona koja će biti isporučena kupcima u evrpskim zemljama.
Iako ima proizvod koji je svojim kvalitetima i performansama izazvao značajnu tražnju na stranim tržištima kraljevačka fabrika „Aero East“ ,kako to kod nas ,nažalost, uobičajeno biva, muku muči sa obezbeđivanjem bankarskih garancija i povoljnih kredita i ne uspeva da poveća obim proizvodnje i broj zaposlenih. Bilo je,naravno, brojnih obećanja što lokalnih što političara sa državnog nivoa da će im se pomoći u rešavanju tih problema ali to su,barem za sada, ostala samo predizborna obećanja.No ,o tom nekom drugom prilikom ukoliko vlasnik koji se vratio iz Italije ,u međuvremenu, ne preseli kompletnu proizvodnju negde van naših granica jer takvih ponuda,odavno, ima.
Gde će sve sleteti „Sila 450“
Prvo odredište ekspedicije je Bjelovar (Hrvatska) . Odatle se leti za Sinj a iz Sinja se leti preleće se preko Portoroža u Italiju kod Frančeska Berataza kolekcionara vazduhoplovnih oldtajmera. Petog dana se ide za Trento i obilazi vazduhopovni muzej i lokalna škola helikoptera .U Francusku se stiže osmog dana i obilaze se razni zanimljivi aerodromi. Potom se ide do Lileštada u Holandiji gde se nalazi jedan od najlepših evropskih vazduhoplovnih muzeja. Odatle se ide u vazduhoplovnu „meku“ Fridrišhafen, obilazi se i Diamond u Austriji a povratak u Srbiju je planiran do 20. Avgusta.
Gradonačelnik Kraljeva u poseti domaćinstvima koji se bave seoskim turizmom
Obilaskom seoskih domaćinstva koja se bave seoskim turizmom gradonačelnik Kraljeva dr.Predrag Terzić je počeo sa realizacijom nekih od zadataka koje u svom izbornom ekspozeu naveo kao prioritetne.Pre tačno mesec dana , obraćajući se odbornicima Skupštine grada dr.Terzić je , kao jedan od prioritetnih zadataka lokalne samouprave i njega kao gradonačelnika, naveo i pospešivanje razvoja seoskog turizma na teritoriji grada Kraljeva. Tada , a i u petak 29.jula, prilikom obilaska seoskih domaćinstava koja bave se seoskim turizmom na teritoriji Rudna , Lopatnice i Bogutovačke Banje on je podsetio da je ovogodišnjim budžetom grada Kraljeva opredeljeno 8 miliona dinara za pomoć tim domaćinstvima. Inače, na teritoriji grada Kraljeva koja je, po površini, najveća od svih lokalnih samouparva u Srbiji, za poslove seoskog turizma registrovano je , samo , 13 seoskih domaćinstava. Brojni su razlozi zašto je tako mali broj domaćinstva registrovanih za bavljenje ovim poslovima na teritoriji grada Kraljeva koja obiluje izuzetnim kulturno- istoriskim spomenicima i predelima sa netaknutom prirodom ali jedan se , bez sumnje, i zdvaja.To je , pre svega, putna infrastruktura čije je stanje daleko od zadovoljavajućeg. I kako , malte ne ,u glas ponoviše svi obiđeni domaćini na Rudnu,u Lopatnici i Bogutovcu , ne traže oni da im se putevi asfaltiraju ali da se bar kvalitetno podaspu, povaljaju i urednije održavaju.A da je ta putna infrastruktura u lošem stanju gradonačelnik je imao prilike da se uveri i koji dan ranije kada je , drugim povodom, obišao seosko domaćinstvo porodice Veljović u Glediću koje je , za sada, jedino seosko domaćinstvo registrovano za bavljenje seoskim turizmom u tom, Gledićkom, kraju.Istine radi, teško je i očekivati da mreža lokalnih(opštinskih) puteva dužine 326,19 km (izvor:Strategija razvoja grada Kraljeva) i može biti bolja u situaciji kada,decenijam unazad, beležimo ekonomsku stagnaciju pa , samim tim, i manje javne prihode.No , da se mora, i treba , voditi drugačija politika raspodele ionako skromnih sredstava sasvim je očigledno. Ako je rečeno na izbornoj Skupštini i ponovljeno prilikom obilaska seoskih gazdinastava koja se bave turizmom nagoveštaj te , drugačije, politike raspodele sredstava namenjenih za putnu i komunalnu infrastrukturu , onda ima nade i za povećanje broja seoskih domaćinstava koja će se registrovati i za bavljenje seoskim turizmom na teritoriji grada Kraljeva.
Dragana Lj.
Po zakonu – mrvice!
Korisnik šuma, treba da plati 3 % na svoj ukupan godišnji prihod ostvaren gazdovanjem šumama. Ukupna taksa naplaćena na teritoriji grada KV po osnovu korišćenja šuma i šumskog zemljišta je oko 18.000.000 dinara (3% od vrednosti posečenog). Prema naplaćenoj taksi vrednost posečene šume na teritoriji grada KV u 2015. godine je oko 600.000.000 miliona dinara.
Održana dva sastanka u dva dana na temu aerodroma u Kraljevu
„Vlada Republike Srbije je, 13.januara ove godine, donela odluku i formirala preduzeće „Aerodromi Srbije“ sa zadatkom da umreži i shodno mogućnostima i potrebama ,sukcesivno, unapredi nivo mogućnosti usluga na postojećih 30 malih aerodroma u Srbiji od kojih 22 imaju dozvole.Prioritetni zadatak je otvaranje aerodroma „Morava“ u Lađevcima koji ima dosta toga od potrebne infrastrukture a formiranjem „Aerodroma Srbije“ stvorena je normativna predpostavka da ima ko da završi započeti pregovarački proces i potpiše neophodne ugovore sa Ministarstvom odbrane kako bi ovaj aerodorm ,ubuduće, funkcionisao kao mešoviti vojno-civilni.Otvarnje aerodroma ne znači automatski i kontinuirano poslovanje. Do toga će doći kada potencijalni operateri prepoznaju kapacitete i potencijale aerodorma i , u skladu sa svojim potrebama i interesima, se opredele da taj aerodorm bude njihova matična,tranzitna ili povremena luka.Zato je na nama da započeto dovršimo i da , do završetka dela koridora 11 od Beograda do Preljine, poboljšamo kvalitet rulne staze, sagradimao adekvatnu vezu između te staze i pristanišnog dela, opremimo aerodrom uređajima za noćno sletanje i time omogućimo kontinuirano sletanje većih aviona tipa Erbas 319 ili Boing 737. Trenutno ,na aerodorom „Morava“ mogu da slete avioni tipa ATR 72 i slični“.Ovo je , između ostalog ,danas u Kraljevu, izjavio Zoran Ilić pomoćnik ministra za vazdušni saobraćaj koji je bio jedan od učesnika sastanka kod Načelnika Raškog upravnog okruga. Na tom sastanaku pored Načelnika okruga Nebojše Simovića prisustvovali su i : Nenad Nerić , državni sekretar u Ministarstvu odbrane, Predrag Babić v.d.direktor novoformiranog preduzeća Aerodromi Srbije kao i Tomislav Ilić gradonačelnik Kraljeva , Slobodan Jolović ,Načelnik Moravičkog okruga, i predstavnici opština Novi Pazar i Tutin .Istorijijat ideje o aerodromu u Lađevcima seže,inače, u prošlost od nekoliko decenija unazad ali svi ozbiljniji pokušaji i zahtevi privrednika i lokalnih samouprava odbijali su se ,do 2008 godine, o stavove nekadašnje JNA a potom Vojske Srbije čiji su se tadašnji predstavnic suprotstavljali ideji pretvaranja vojnog aerodoma u Lađevcima u civilni. Do sada su izgrađeni novi kontrolni toranj, pristanišna zgrada i drugi prateći objekti. Dok se ne produži i proširi pista sa 2.200 na 2.500 metara na ovaj aerodrom mogu sletati manji putnički avioni poput ATR 72 i slični, a produžavanjem i proširivanjem piste ,u vrednosti od oko 10 miliona evra, stekli bi se svi uslovi za sletanje najvećih putničkih i ,što je za ovaj kraj važnije,teretnih aviona.Svojevremeno su predstavnici Turske bili spremni da investiraju taj iznos ali je do zastoja u razgovorima sa njima došlo odmah posle izbora 2012 kada se u njih uključio Velimir Ilić,tadašnji ministar saobraćaja koji je bio protiv takvog kreditnog aranžmana.Aerodromu „Morava gravitira 38 opština i gradova sa preko milion stanovnika i u kojima se trenutno realizuje preko 30 odsto ukupnog inoturističkog prometa u Srbiji. Aerodrom može zadovoljiti i potrebe značajnih turističkih destinacija (Kopaonik, Zlatibor, Vrnjačka Banja,…) jer se sve pomenute naleze u zoni bližoj od 100 kilometara. Gradovi i opštine centralne Srbije posebno su zainteresovani za osposobljavanje aerodroma „Morava“ za kargo letove i spremni su da, zajednički, podrže stvaranje kargo-zon u neposrednoj blizini aerodroma.
Antrfile
(Pred)izborno rulanje
Okupljeni novinari na današnjem sastanku u Kraljevu , uz sve komplimente pomoćniku Iliću za njegovu kompetentnost, ipak su ga podsetili da od 2008 godine gotovo pred svake izbore se priča o aerodromu „Morava“ aktuelizuje a bogami i sleti po koji avion sa političarima.Tako su ,i danas, bili razočarani što nisu mogli da čuju kokretniji datum kada će ,najzad, aerodrom „Morava“ početi da prima prve putnike. Ilićevo objašnjenje o redosledu poteza koje treba učiniti do tada nije ih ,baš u svemu , razuverilo u skepski koja se , s pravom , skupila posle praćenja brojnih sastanaka u zadnjoj deceniji na kojima je aerodrom „otvaran“.
I kad možemo-Ne znamo !
Zakon o rudarstvu i geološkim israživanjima Sl.gl.RS br .88-2011 predviđa da se prihodi od eksploatacije mineralnih sirovina , koji su prihod Republike dele u odnosu 40 % budžetu Grada ( (Kraljeva), 60 % Budžetu Republike. Na računu 741510 Budžeta grada Kraljeva nisu planirani prihodi po ovom osnovu ni za 2015 niti 2016. Mogući ,a neostvareni prihodi od naknada za eksploataciju mineralnih sirovina su: (више…)
Bez njih loše- Sa njima komplikovano
Godinama unazad , prilikom planiranja budžetskih prihoda grada Kraljeva gotovo nikako ili veoma malo koriste se razni vidovi korisničkih taksi poput ,recimo, nadokande za korišćenje mineralnih dobara.Ovo je ,delom, razumljivo ako se znaju neke ,negativne, karakteristije ove vrste neporeskih prihoda. Neporeski prihodi iz kategorije korisničkih naknada služe za plaćanje dobara i/ili usluge od koje korisnik ima direktnu korist u vrednosti iznosa koji plaća.One,korisničke naknade,pripadaju kategorij takozvanih kvazifiskalnih dažbina (uz takse za pružanje javnih usluga,regulatorne naknade,specijalizovane naknade) ,kojih je,po jednom sprovedenom istraživanja NALED-a, blizu 400 i putem kojih se ubira preko 2% BDP. (више…)
Vidite-Ima rešenja !
Stanje u oblasti energetske efikasnosti u Srbiji se menja.Sporo i nedovoljno ali se,ipak,menja. U poslednjoj deceniji ,u oblasti stvaranja stručnih,normativnih i materijalnih predpostavki za povećanje energetske efikasnosti učinjeno je mnogo više nego decenijama pre toga.Nažalost učinjeno,još uvek,nije dovoljno da se iskobeljamo sa dna liste evropskih zemalja u pogledu neefikasnog korišćenja gotovo svih izvora energije neophodne u proizvodnji i zadovoljenju brojnih drugih potreba.I dalje imamo najniži stepen energetske efikasnosti sa potoršnjom od 150 do 180 kWh po kvadratnom metru naspram zemalja zapadne Evrope koje troše 100 kWh energije po kvadratnom metru na godišnjem nivou. Prema zvaničnoj statistici, zgrade u Srbiji troše oko 40 odsto ukupne finalne energije, pri čemu čak oko 61 odsto otpada na stambene zgrade.Kod nas se , u sezoni, troši po kvadratnom metru poslovnog prostora 228kWh a u Danskoj,recimo, 96kWh. (више…)