sreda, 28. oktobar 2026.

Posts Tagged ‘Groblje streljanih oktobra 1941. u Kraljevu’

Kraljevački oktobar: dan kada se sećamo i godina koju zaboravljamo

Objavljeno: 14.10.2026. | autor: KV Novosti -on line

Kraljevo je danas obeležilo 14. oktobar, Dan sećanja na žrtve streljanja iz oktobra 1941. godine. Program je održan po ustaljenom redu i sa dužnim pijetetom. Ipak, ostaje pitanje koje ovaj portal postavlja godinama: da li je jedan dan dovoljan za grad čije je stradanje jedno od najvećih u okupiranoj Srbiji?

Dan je počeo komemorativnom sednicom Skupštine grada Kraljeva u zgradi Gradske uprave, uz prisustvo lokalnih zvaničnika, delegacija i gostiju iz Maribora i drugih gradova. Centralni skup održan je potom na Spomen-groblju streljanih. Državne i lokalne delegacije, potomci žrtava i građani položili su vence i prisustvovali parastosu. Na kraju su glumci Kraljevačkog pozorišta izveli poetsko-muzički program „Kamena uspavanka“ na samom prostoru spomen-kompleksa.

Imena, a ne brojevi

Od 15. do 20. oktobra 1941. pripadnici 717. posadne pešadijske divizije Vermahta streljali su, prema do sada pouzdano utvrđenim podacima, 2.255 ljudi. Većinom su to bili Kraljevčani, radnici Fabrike vagona, Fabrike aviona i Državne železničke radionice. Streljanja su sprovedena po pravilu odmazde: sto talaca za jednog ubijenog i pedeset za jednog ranjenog nemačkog vojnika. Kraljevo je tako postalo jedna od karika u lancu zločina koji je počeo u Mačvi i nastavio se u Kragujevcu.

Prve četiri posleratne decenije govorilo se o šest hiljada žrtava. Ovaj broj su generacije učile napamet, a zatim ga nadmetale i prepravljale zavisno od dnevnopolitičkih potreba. Taj krug je prekinula istoričarka Silvija Krejaković. U knjizi „Identiteti“, koju je 2013. objavio Muzej žrtava genocida, ona je bezimenim brojkama vratila imena, prezimena i zanimanja. Na njen rad nadovezuju se mlađi istoričari iz Narodnog muzeja Kraljevo i van njega, poput dr Dragoljuba Danilovića, Vojkana i Nemanje Trifunovića. Ova poruka bi morala biti u središtu svakog oktobarskog skupa. Razlozi stradanja jednako su besmisleni bez obzira na broj, ali dostojanstvo žrtvama vraćaju njihova imena.

Država se vratila, a memorijal čeka

Posle više od decenije pauze, 14. oktobar u Kraljevu ponovo je u državnom kalendaru obeležavanja značajnih istorijskih događaja. Odluku je doneo resorni odbor Vlade na zajedničku inicijativu grada i beogradske podružnice Zavičajnog društva Kraljevo. Od 2024. godine venci se polažu po državnom protokolu, a prvi venac polaže predstavnik Vlade Republike Srbije. To je važan pomak i treba ga pozdraviti.

Protokol, međutim, nije dovoljan. Memorijalni kompleks je i dalje nedovršen. Po rešenju arhitekata Spasoja Krunića i Dragiše  Kovačevića, prihvaćenom još 1970. godine posle opštejugoslovenskog konkursa, izgrađena je tek polovina. Muzej koji je projektom bio predviđen nikada nije podignut. Spomen-vagon na ulazu, nekada sa čuvarom i knjigom žalosti, stradao je u vandalskom požaru. U tekstovima koje smo objavljivali svedoci su opisivali stoku na humkama, decu koja igraju fudbal, pa čak i čoveka koji je na stratištu igrao golf.

Nikola Vukelić, državni sekretar u Ministarstvu za rad,zapošljavanje i boračka pitanja polaže venac u ime Vlade Republike Srbije na Groblju streljanih1941. u Kraljevu

Uzrok nije samo nedostatak novca. Sredinom devedesetih ukinuta je služba koja se tokom cele godine starala o Spomen-parku i pripremala oktobarske programe. Od tada je briga o memorijalu svačija u načelu, a ničija u praksi. Grad se kompleksa seti svakog oktobra, sredi ga za komemoraciju i ostavi do naredne godine. Ideja da se osnuje posebna javna ustanova samo za memorijalni kompleks iznošena je i ranije, ali još nije sprovedena. Profesor filozofije Vladimir Marović upozorava da uređenje ovog prostora ne može zavisiti od nečijih želja. Prema njegovim rečima, to mora biti ozbiljan kulturni, edukativni, arhitektonski, muzeološki i državni poduhvat sa jasnom porukom. Ako je država vratila Kraljevački oktobar u svoj kalendar, logičan sledeći korak je da preuzme i deo odgovornosti za završetak memorijala.

Za koga se sećamo?

Danas je na Spomen-groblju ponovo bilo mnogo učenika. To je dobro, ali samo dolazak ne znači i razumevanje. U nastavi istorije Kraljevački oktobar se obrađuje unutar jedne lekcije o otporu, ustanku i građanskom ratu 1941–1942. Toliko gradiva teško staje u jedan čas, a u udžbeniku se Kraljevo pominje tek u jednoj rečenici, uz Kragujevac i Dragince. Sve ostalo zavisi od nastavnika i njegove volje da iskoristi slobodu u planu. Zato se deca na komemoraciji, kako je za naš portal zapisao nastavnik istorije Milenko Đurić, često vide sa drugovima ili se raduju što taj dan nema nastave. Kako je i sam naglasio, za to nisu kriva deca.

Učenici kraljevačkih škola na Groblju streljanih 1941.u Kraljevu

Rešenja su predlagana i ranije. Prvo je muzej sa kustosom i multimedijalnim sadržajem. Drugo je raspored po kojem svaka kraljevačka škola ima svoj mesec za posetu stratištu, u malim grupama i uz priče o konkretnim ljudima i porodicama, poput dr Mileve Karajović ili porodice Blažić. Treće je protokol po kojem svaka zvanična delegacija koja dolazi u Kraljevo poseti i ovo mesto. Kragujevac je od „Velikog školskog časa“ napravio događaj koji javni servis prenosi svake godine. Kraljevo je nekada imalo direktan prenos i goste iz cele Jugoslavije, a danas se, po oceni naših sagovornika, obeležavanje svelo na lokalni okvir.

Umetnost kao most

U tom smislu umetnički programi, poput večerašnje „Kamene uspavanke“, nisu samo završnica protokola. Oni mogu da progovore mladima jezikom koji govori zvaničnika ne poseduje. Isto pokazuju i projekti poput „Kuće nezaborava“ umetnice Stefane Savić. Taj projekat je prostor sećanja gradio od ličnih priča samih Kraljevčana, različitih generacija i iskustava. Sećanje postaje kulturno pamćenje tek kada ima ustanovu koja ga čuva, ljude koji ga prenose i mesto koje ga dostojno nosi.

Kraljevo je danas pokazalo da pamti. Ostaje da pokaže da se brine o tom pamćenju i ostalih 364 dana u godini. Pitanje koje je postavio nastavnik Đurić važi i za ovaj 14. oktobar: da li smo dostojni ljudi čija imena danas izgovaramo?

Stradalno mesto Kraljeva iz oktobra 1941. godine ponovo okupilo potomke žrtava  terora fašističke Nemačke

Objavljeno: 14.10.2024. | autor: KV Novosti -on line

Danas je ,u Kraljevu, komemorativnom sednicom Skupštine grada i parastosom održanim na Groblju streljanih, obeležen 14.Oktobar , Dan sećanja na tragične događaje iz oktobra 1941.godine.

 Tada su u periodu od 15. do 20.oktobra pripadnici regularnih snaga nemačkog Vermahta , svrstani u 717 rezervnu , Posadnu pešadisku diviziju  ,sačinjenu mahom od austrijanaca  „trećepozivaca“, streljali  , kako se , za  sada, pouzdano zna , 2255 ljudi , mahom kraljevčana, radnika Fabrike vagona ,Fabrike aviona  i ondašnje Državne železničke radionice.

Potomci streljanih položili su svoj venac na humke predaka

Do ovih , preciznijih podataka , došla je , posle višegodišnjeg rada , istoričarka Silvija Krejaković i objavila ih je 2013 godine u svojoj knjizi „Identiteti“ u izdanju Muzeja žrtava genocida.

 Valja reći da se temom kraljevačkog oktobra , zadnih godina , iz različitih uglova bave i drugi istorčari mlađe generacije kako oni iz Narodnog muzeja Kraljeva tako i drugi ,angažovani van ove institucije, poput dr. Dragoljuba Danilovića, Vojkana i  Nemanje Trifunovića.Svi oni su , na svoj način , doprineli da se višegodišnje licitiranje brojem nevino stradalih zarad dnevno političkih potreba vlasti prekine i da se fokus stavi na personalizaciju , utvrđivanje imena i prezimena stradalih a samim tim i tačnog broja streljanih.

Venac Vlade Republike Srbije je položio državni sekretar Zoran Antić

Jer , razlozi njihovog stradanja su jednako besmisleni bez obzira da li ih je , kako se to dobre prve  četri posleratne decenije govorilo , streljano 6000 hiljada ili više od 2255.

Koreni tog zla  tiču se ideologije fašizma omeđene normom Rasnih zakona iz 1935 godine a ,u konkretnom slučaju „materijalizovanog“ naredbama glavešina Trećeg rajha , Hitlera , Vilhema Lista i vojnog zapovednika Jugoistoka generala Franca Bemea koji je , svojim potčinjnim vojnicima u Srbiji poručio : „Vaš je zadatak da prokrstarite zemljom u kojoj se 1914. potocima lila nemačka krv usled podmuklosti Srba, muškaraca i žena. Vi ste osvetnici tih mrtvih. Za celu Srbiju ima se stvoriti zastrašujući primer koji mora pogoditi celokupno stanovništvo.“

Delegacija grada Kraljeva posle polaganja venca

To su radili sprovodeći odmazde drakonskih razmera: 50 streljanih Srba za jednog ranjenog nemačkog vojnika i 100 streljanih za jednog ubijenog nemačkog vojnika! Počeli su sa tim svojim krvavim pirom septembra 1941 godine u Mačvi , nastavili oktobra iste godine u Kraljevu i Kragujevcu a sličnih stratišta nastalih kao plod jedne tako opake ideologije kakav je fašizam, bilo je još ,po čitavoj Srbiji tokom svih godina II svetskog rata.

Posle komemorativne sednice Skupštine grada na kojoj je govorio istoričar iz Kraljeva dr.Vukašin Dedović ,otpočeo je, po tradiciji sirenama iz Železničke radionice,  komemorativni skup na Groblju streljanih oktobra 1941.g.

 Skup je započeo verskim boredom koga su služili  sveštenici Eparhije Žičke , a nakon toga je obavljeno polaganje venaca, uz muziciranje   Vatrogasnog orkestra „27. septembar“ iz Kraljeva.

Predstavnici II brigade Kopnene Vojske Srbije

Čin polaganja venaca je,po prvi put posle pauze duže od decenije,otpočeo po zvaničnom državnom protokolu koji podrazumeva da venac  napre položi predstavnik Vlade Republike Srbije.To je ove godine bio državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić,koji je ,uzgred budi rečeno,i predsedavao resornim odborom Vlade koji je doneo Odluku da se 14.oktobar u Kraljevu,vrati u  Državni kalendar zvaničnog obeležavanja  značajnih događaja i ličnosti iz naše istorije, što je bila zajednička inicijativa beogradske podružnice Zavičajnog društva Kraljevo i grada Kraljeva. Himnu Srbije „Bože pravde“  otpevao je Stefan Milošević ,student IV godine Filološkog umetničkog fakulteta  Univerziteta u Kragujevcu,na odseku za muzičku umetnost u klasi solo pevanje profesora Olivera Njega.

Mladi na Groblju streljanih oktobra1941.u Kraljevu

Prisutnima na komemoraciju na Groblju streljanih, a bilo ih je ove godine oko dve hiljade,mahom učenika osnovnih i srednjih škola iz Kraljeva , obratili su se

gradonačelnika grada Kraljeva dr Predrag Terzić i državni sekretar  Zoran Antić.

Skup je završen  scenskim oratorijumom “Kraljevski venac” sačinjenim od stihova Vladimira Jagličića u režiji Miodraga Dinulovića, a u izvođenju glumaca Kraljevačkog pozorišta.

Da li je i kako  rešen status lokaliteta i mesta stradanja stanovništva Srbije tokom II svetskog rata?

Objavljeno: 15.09.2023. | autor: KV Novosti -on line

U subotu 16.septembra, u čitaonici Narodne biblioteke  „Stefan Prvovenčani” u Kraljevu ,biće organizovana javna Tribina “Lokaliteti,mesta stradanja,memorijali i njihova uloga u negovanju kulture sećanja – primer  memorijala „Groblje streljanih u Kraljevu 1941.g.  sa početkom u 17,30 časova.

Organizatori ovog događaja su Zavičajno društvo Kraljevo i Udruženje za društvenu istoriju UDI – Euroclio iz Beograda.

Tribini predhodi održavanje jednodnevnog seminara u Kraljevu, za nastavnike i profesore istorije, pod nazivom „Srbija1941-1944.-Stradanje stanovništva i zločini okupacionih snaga i njihovih pomagača“.

Posle upoznavanja sa stavovima i mišljenjima učesnika  seminara  o tome kako su,u premetu koji predaju svojim učenicima, tretirani lokaliteti,mesta stradanja i memorijali gde je stanovništvo  Srbije stradalo u zločinima  koje su izvršile okupacione snage i njihovi pomagači u periodu od 1941. do 1944,godine. učesnici Tribine će razgovarati o aktuelnom statusu memorijala,kroz raspravu o tome kakav je status  Groblja streljanih oktobra 1941.g u Kraljevu.

Očekuje se da predstavnici lokalne samouprave ili Gradske uprave upoznaju prisutne sa pravnim Statusom memorijala „Groblje streljanih1914.g u Kraljevu“ ,o tome koja su sve javna preduzeći i ustanove zadužena da se ,u okviru svojih redovnih aktivnosti, bave održavanjem memorijala „Groblje streljanih1914.g u Kraljevu“,kao I o tome da li su se  urbanisti i drugi zaduženi za prostorno planiranje u  Gradskoj upravi   bavili lokalitetom memorijala u cilju dovršavanja  njegove gradnje  ili promene postojećeg projekta u skorije vreme.

Zavičajno društvo Kraljevo će u svom časopisu „Kraljevački zavičaj“, čiji će 57-i  broj izaći u prvoj polovini oktobra 2023.godine, objaviti najvažnije detalje   i predloge koji će sa javne tribine biti upućeni donosiocima odluka na nacionalnom i lokalnom nivou  u cilju unapređenja  trajnog statusa Groblja streljanih u Kraljevu 1941.g.

Ulaz na tribinu  je slobodan.