Predstojeći Uvodni sastanak projekta Kraljevo na čistac:Građani kroje plan za otpad i objavljivanje prvog Sažetka javne politike ( Policy briefa) označavaju prekretnicu: upravljanje otpadom u Kraljevu prestaje da bude „smetlište tišine” i formalnost na papiru.
Grad Kraljevo se nalazi pred ključnim ispitom zrelosti u oblasti zaštite životne sredine. Dok višedecenijski problem neadekvatnog odlaganja komunalnog otpada direktno ugrožava zdravlje više od 60.000 stanovnika, udruženje građana Kraljevački razvojni centar (KRC), u okviru projekta „Kraljevo na čistac: Građani kroje plan za otpad” (finansiranog od strane Evropske unije kroz program „Volonteri za prirodu” koji sprovode Mladi istraživači Srbije), pokreće opsežnu društvenu i stručnu akciju uvođenja reda, transparentnosti i zakonitosti u ovu vitalnu komunalnu oblast.
Plan odgovornosti: Prvi Sažetka javne politike (Policy brief ) za koji dan na adresama svih aktera
U sklopu priprema za održavanje predstojećeg Uvodnog sastanka projekta, Kraljevački razvojni centar preduzima pionirski korak: prvi stručni dokument politike – Policy brief (Sažetka javne politike) pod nazivom „Zakonodavni okvir i premošćavanje planskog vakuuma u Kraljevu”, ne šalje se samo nosiocima političkih funkcija i donosiocima odluka, već širokom krugu svih aktera projektne i komunalne zajednice.
Upravljanje otpadom nije zatvoreni upravni postupak niti ekskluzivno pravo jedne institucije. Prema važećoj zakonskoj regulativi i normama EU Poglavlja 27, usvajanje i sprovođenje novog Lokanog plana upravljanja otpadom (LPUO) zahteva jasnu podelu uloga, obaveza i odgovornosti:
- Skupština grada i Gradsko veće Kraljeva: Imaju ustavnu i zakonsku obavezu da pokrenu, usvoje i finansijski podrže održiv strateški okvir, obezbeđujući adekvatna sredstva u Budžetskom fondu za zaštitu životne sredine (pozicija 5.1), umesto da sredstva pretežno troše na tekuće operativne troškove iznošenja smeća.
- Gradska uprava (Odsek za ZŽS i Inspekcijske službe): Odgovorni su za beskompromisan nadzor nad primenom propisa po najvišim kriterijumima struke .
- JKP „Čistoća”: Kao upravljač deponijom nosi operativnu odgovornost za uvođenje primarne selekcije otpada i sprečavanje havarijskih stanja.
- Stručna javnost i civilni sektor: Imaju pravo i dužnost kontrolnog nadzora i izrade stručnih predloga, sprečavajući da plan ostane nedefinisano „mrtvo slovo na papiru”.
- Građani i lokalne zajednice: Oko 20.000 stanovnika u zoni visokog rizika (naselja Moše Pijade, Sijaće Polje, Dositejeva i Romska naselja 1 i 2),treba ,ubuduće, da predstavljaju ključne nadzornike uočenih nepravilnosti i najvažnije partnere u odvajanju otpada na mestu nastanka.

Zašto je tema hitna: Planski vakuum i „1,5 miliona tona tišine”
Prethodni Lokalni plan upravljanja otpadom grada Kraljeva istekao je još 2022. godine. Od tada, Grad se nalazi u opasnom planskom vakuumu. Bez važećeg strateškog dokumenta, Kraljevo nema precizno definisanu infrastrukturu, merljive ciljeve niti uspostavljen mehanizam praćenja učinaka.
Ovaj administrativni vakuum direktno uzrokuje dramatizaciju stanja na terenu: deponija „Kulagića ada”, stara 55 godina, akumulirala je preko 1,5 miliona tona neosiguranog otpada. Zbog odsustva selekcije (trenutno se selektuje svega 0,054% otpada ili samo 74 kg dnevno od u ukupno 136 tona prispelog smeća), raspadanje biorazgradivog otpada generiše metan (CH₄) , što izaziva učestale požare. Podsećanja radi, nakon velikog požara 27. maja 2025. godine, automatska merna stanica kod Železničke stanice zabeležila je zastrašujuću koncentraciju zagađenja od čak 620,40 µg/m³, direktno ugrožavajući zdravlje hiljada porodica i učenika iz 8 obližnjih obrazovnih ustanova.
Ekspertska grupa u senci već radi: Kako sprečiti formalni plan
Da bi se sprečila praksa u kojoj se strateški dokumenti pišu formalistički i bez suštine, u okviru projekta već se aktivno sprovodi jedna od najvažnijih projektnih aktivnosti: rad „Ekspertske grupe u senci”.
Multidisciplinarni tim stručnjaka (inženjeri, pravnici, komunikolozi) priprema pravno utemeljen i tehnički precizan Projektni zadatak (ToR – Terms of Reference) za izradu novog LPUO. Ovaj dokument biće predat Gradu kao gotov, stručni model za raspisivanje predstojeće javne nabavke.
Šta sadrži kvalitetan Projektni zadatak (ToR) koji priprema Ekspertska grupa:
- Usklađenost sa Poglavljem 27 EU i Nacionalnim programom 2022–2031: Obavezujući ciljevi u smanjenju odlaganja biorazgradivog otpada i povećanju reciklaže.
- Precizna analiza tokova otpada: Obaveza korišćenja realnih lokalnih podataka umesto paušalnih procena.
- Sanacija deponije „Kulagića ada”: Jasno definisanje mera za gašenje metanskih žarišta i sprečavanje zagađenja vode i zemljišta.
- Jasni mehanizmi kontrole: Definisani indikatori, rokovi i odgovorna lica uz obavezno obezbeđivanje javnog učešća i nadzora.

Pregled ključnih projektnih aktivnosti: Od digitalnog monitoringa do „Zelenog bedema”
Projekat „Kraljevo na čistac:Građani kroje plan za otpad” sprovodi celovit spektar aktivnosti usmerenih ka trajnoj transformaciji lokalne politike otpada:
- Rad Ekspertske grupe u senci (Aktivnost u toku): Priprema tehničko-pravne osnove i izrada naprednog ToR-a kako novi LPUO ne bi bio tek formalna prazna ljuštura.
- Predstojeći Uvodni sastanak: Zvanično okupljanje predstavnika lokalne samouprave, JKP-a, inspekcija, udruženja građana i medija radi uspostavljanja transparentnog dijaloga i prezentacije Policy briefa.
- Primena metodologije „Zelena karta” (Koalicija 27): Nezavisni monitoring učinka rada organa uprave na skali od 0 do 3 u šest tematskih oblasti, čime se ukida praksa netransparentnog trošenja namenskih ekoloških sredstava.
- Digitalni „Monitoring centar za otpad”: Uspostavljanje javnog veb-modula na sajtu KRC-a koji će građanima nuditi tačne i ažurne podatke o zagađenju, požarima i inspekcijskim nadzorima, čime se staje na put „digitalnoj fatamorgani“ i neaktivnim linkovima na zvaničnim gradskim prezentacijama.
- Volonterska akcija „Zeleni bedem”: Prakstična radna akcija u okviru koje će volonteri i građani zasaditi zaštitni zeleni pojas stabala oko deponije Kulagića ada, ublažavajući širenje prašine i neprijatnih mirisa.
- Javna kampanja i debati „Na čistac”: Održavanje tri javna slušanja u najugroženijim naseljima (Moše Pijade, Sijaće Polje, Romska naselja 1 i 2) i široka medijska kampanja sa ciljem mobilizacije više od 20.000 stanovnika.
Šansa za evropske standarde u Kraljevu
Predstojeći Uvodni sastanak i distribucija prvog Sažetka javne politike (Policy briefa) predstavljaju poziv na zajedničku odgovornost svih aktera. Kraljevo ne sme ući u naredni petogodišnji ciklus upravljanja otpadom sa lošim, formalnim ili zakasnelim dokumentom. Uključivanjem svih aktera, prihvatanjem stručnog Projektnog zadatka i uspostavljanjem javnog nadzora, Kraljevo dobija šansu da iz planskog vakuuma pređe u red modernih, čistih i odgovornih lokalnih zajednica po standardima Evropske unije.




















Svedoci smo da , ključni akteri na političkoj sceni Srbije , još uvek imaju , najblaže rečeno, nedefinisani odnos prema mestu i ulozi organizacija civilnog društva . Zbog kritičkog promišljanja dela civilnog sektora o pojedinim aktivnostima vladajuće većine sve češće se, u delu medija , mogu čuti neargumentovani napadi na organizacije koje prirpadaju civilnom društvu u Srbiji. Matrica tog , medijskog toplog zeca , fokusirana je na nategnuto povezivanje porekla novca međunarodnih donatora sa navodim delovanjem nekih organizacija civilnog društva u funkciji ostvarivanja interesa koji su u suprotni nacionalnim interesima Srbije. Zamene teza , „argumentum ad hominem“, kojom se izbegava polemika o iznetoj argumentaciji primenjena na deo civilnog društva dobija snažno uporište na nižim nivoima organizovanja politike i države .Višedecenijsko forsiranje političke podobnosti u odnosu na kompetetivnost prilikom zapošljavanja u državnoj upravi i javnom sektoru dodatno je snažilo aktere rigidnih shvatanja mesta i uloge civilnog sektora u političkim i društvenim procestima na lokalnom nivou organizovanja. Prošlo je ,evo skoro četri godine kada je Vlada Republike Srbije ,oslanjajući se na dokumet Saveta Evrope pod nazivom „Kodeks dobre prakse za građansko učešće u procesu odlučivanja“ usvojila, na predlog svoje Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom , Smernice za uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja propisa. Dokument je zamišljen i napisan kao svojevrsna poruka vrha izvršne vlasti nižim nivoima organizovanja te vlasti ali i ministarstvima da je učešće civilnog društva u postupcima pripreme , donošenja i praćenja primene propisa svojevrsni „Condicio sine qua non“ za kreiranje i sprovođenje reformi našeg društva na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Taj dokument je dosta precizno definisao šest principa saradnje kao i četri nivoa učešća organizacija civilnog društva u procese donošenja propisa.Svedoci smo , nažalost , da je ovaj akt Vlade , i posle bezmalo četri godine od njegovog usvajanja, nepoznanica kako za lokalne samouprave tako i za pojedina ministarstva.Tako je nedavno, na konstitutivnoj sedici Saveta za zaštitu životne sredine Gradskog veća grada Kraljeva članovima tog radnog tela , među kojima su i predstavnici civilnog društva grada Kraljeva kao tačka dnevnog reda servirano: „Upoznavanje sa Programom korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine grada Kraljeva za 2018 godinu“. Tako su predstavnici civilnog društva grada Kraljeva koji se bave problemima zaštite životne sredine dovedeni u apsurdnu situaciju da se upoznaju , a stekao se utisak da se očekivalo i da bespogovorno aminiju , sa dokumentom koji je nastao u uskom krugu predstvnika lokalne samouprave i dela gradske uprave koji , em što potpuno zanemaruje vladine Smernice za uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja propisa, em je očigledan primer neracionalnog trošenja javnih prihoda grada u svrhu kreiranja nezasluženih prihoda posrnulom lokalnom javno komunalnom preduzeću „Čistoća“. A kao svojevrsni „šlag na tortu“ predstavnicima civilnog društva u Savetu prezentovana je činjenica da je za tako sačinjen Program korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine grada Kraljeva ,nažalost, data saglasnost Ministarstva za zaštitu životne sredine. Pažljivim čitanjem Zakona o zaštiti životne sredine uočava se da članovima (68 .i 100.) koji regulišu obaveze lokalnih samouprava i postupak dobijanja saglasnosti na njihove programe korišćenja sredstava budžetskih fondova za zaštitu životne nisu bliže definisani kriterijum za davanje saglasnosti Ministarstva za zaštitu životne sredine ali to ,svakao, nije bio razlog da se nekim podzakonskim aktom ne definišu takvi kriterijumi uz maksimalno poštovanje akta Vlade koji se , recimo to još jednom , zove Smernice za uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja propisa. Ovako ostaje da sapeti i razapeti civilni sektor izabere hoće li prihvatati ulogu koju mu pokušavaju nametnuti reprezenti izvršne vlasti na nacionalnom i lokalnom nivou odlučivanja ili će , pak, odlučnije zahtevati da ta ista vlast poštuje svoje akte.