subota, 20. april 2024.

Kraljevački oktobar u nastavnim planovima

Objavljeno: 23.09.2021. | autor: KV Novosti -on line

 Kada prođete put od  đaka osnovne i srednje škole, studenta i nastavnika u školi, hteli ili ne, svedoci ste raznih promena u nastavi istorije.Obično se u promene uđe jako ambiciozno, obećavaju se dostignuća nikada viđena do sada, onda entuzijazam splasne, promeni se ministar i kreće se iz početka.Nažalost, predmet istorija je jako podložan različitim interpretacija, novim i starim tumačenjima, tako da i naoko nema velikog razloga i opšte poznate stvari često predstavljaju predmet rasprava.

Neke teme, kao što je streljanje ljudi u Kraljevu 1941., oduvek su privlačile pažnju i bile nezaobilazan deo svakog programa od detinjstva do današnjih dana.Program osmog razreda, gde se ova tema izučava, pretrpeo je razne izmene i promene.Svoj udžbenik osmog razreda pamtim po prvoj lekciji Balkanski ratovi, drugoj Prvi svetski rat i sve ostale lekcije bile su posvećene NOB(Narodno oslobodilačkoj borbi) i uređenju komunističke Jugosalavije.Današnji program (ove godine promenjen) prati period od 1918. godine do savremenih dana, podeljen na period između dva svetska rata, Drugi svetski rat, Hladni rat i period Posle hladnog rata.

Groblje streljanih u Kraljevu 1941…septembar 2021

U današnjoj nastavi, temu Kraljevačkog oktobra, obrađujemo u okviru lekcije,, Otpor, ustanak i građanski rat 1941–1942.“Po samom naslovu, vidi se da u okviru jednog časa, treba objasniti okupaciju od strane više neprijatelja, stvaranje dva pokreta otpora, njihovu saradnju i razlaz i masovna streljanja u Mačvi, Kraljevu i Kragujevcu.To je izuzetno težak zadatak, postoje brojne prerasude a i suviše je malo vremena.Zločini i žrtve se naravno ne mogu upoređivati i meriti ali broj streljanih u Kragujevcu i naročito stradanje đaka V-3 je najprepoznatljiviji.Ovako su ti događaji opisani u jednom od udžbenika, dosta slično i u svim ostalim:

,,Sredinom oktobra izvršena su masovna streljanja više hiljada civila u Kragujevcu, Kraljevu i podrinskom selu Dragincu.“

U sledećoj rečenici, pomenuti su đaci iz Kragujevca.

Iz svega navedenog, vidi se da od samog nastavnika zavisi u kolikoj meri će posvetiti pažnju specifičnom događaju.Svaki od  nastavnika, ima slobodu da može otprilike da izmeni 20 procenata od precizno zacrtanog plana, da više pažnje ili časova posveti određenom događaju.

Naravno da moje kolege posvećuju pažnju ovom tragičnom događaju ali ne postoji neko sistemsko rešenje, ostavljeno je svakom pojedinačno da se snalazi kako zna i ume.

Iz svega navedenog, dolazimo u situaciju da mnogi učenici nisu upoznati sa događajima 14.oktobra u dovoljnoj meri, da ne poznaju svoju lokalnu istoriju, da dolazak u Spomen park iskoriste da se vide sa drugovima iz škole, da tamo dolaze kao po kazni ili radosni ako se tog dana ne ide u školu.

Naravno, nisu deca kriva.

Nastavnik istorije Milenko Đurić

Kada bi Spomen park imao muzej, gde bi postojao kustos i multimedijalni sadržaj, pa da svaka škola u Kraljevu ima svoj mesec kada se obilazi stratište, mnogo bi lakše svima bilo.Tada bi, u manjim grupama, slušali o sudbinama ličnosti, o stradanju čitavih porodica a brojke koje se(nažalost pogrešno) serviraju, ništa ne znače.Na Spomen parku su često domaće životinje, deca igraju fudbal, nema popisanih žrtava, čak je pre par godina uslikan čovek kako igra golf, sa sve zastavicom i gomilom loptica!!!Zašto ne bi postojao protokol da svaka delegacija koja dođe u Kraljevo  poseti mesto strašnog zločina, pokloni se žrtvama i ispriča nekome šta se desilo u Kraljevu 1941. godine?

Nisu deca kriva.Mi odrasli moramo da organizujemo tribine, da animiramo nadležne, da pišemo i da pričamo deci.Kako je moguće da nam je Spomen park nedovršen i zapušten i sredi se tek pred samu komemoraciju?Kako je moguće da je pri jednoj neuspeloj privatizaciji, pripao novim vlasnicima Fabrike vagona?

Ključno pitanje je, da li smo dostojni jedne Dr Mileve Karajović, porodice Blažić, Stojana Stojića, Milana Dira i drugih od ukupno 2250 imenom i prezimenom navedenih žrtava(istraživanja Silvije Krejaković) a ima ih i više od tog broja?Pokažimo delom da jesmo.

Autor: Nastavnik istorije Milenko Đurić

Tekst je jedan od sadržaja medijskog projekta „Znam,čuo sam,to je…“ koga,uz podršku Ministarstva kulture i informisanja, sprovode „KV Novosti-on line“. Stavovi izneti u tekstu su isključiva odgovornost „KV Novosti-on line“ i ni na koji način ne predstavljaju stavove i mišljenja Ministarstva kulture i informisanja.

Print Friendly, PDF & Email

Broj pregleda: 1129

Komentari su zatvoreni.