utorak, 16. april 2024.

Knjiga Dragana Jemuovića o Svetoj Gori predstavljena javnosti

Objavljeno: 04.03.2022. | autor: KV Novosti -on line

Šesnaset predhodnih godina traju putovanja Dragana Jemuovića- Jema, diplomiranog prostornog  planera zaposlenog u Direkciji za planiranje i izgradnju Kraljevo,na grčko poluostrvo Atos čiji je jedan deo,poznat po imenu Sveta Gora, proglašena za svetsku baštinu, u kategoriji prirodno i kulturno dobro, na zasedanju UNESCO-a 1988 godine.

Sa sinoćnje promocije knjige Sveta Gora – Perivoj Presvete Bogorodice-foto:Ž.Jeftić

Na tom delu poluostrva, takozvanog  trećeg prsta  Halkidikija, prema ustavu Grčke, od Velike Vigle nаdаlje, koje pokrivа oblаst Svete Gore,važi politička samouprava i to je аutonomni deo Grčke držаve i politički pripаdа Ministаrstvu inostrаnih poslovа Grčke, dok je  duhovno je pod jurisdikcijom Vаseljenske (Carigradske) Pаtrijаršije u Istanbulu. Glavni grad i administrativni centar Svete Gore je Kareja ,a na njoj postoji 20 manastira i 12 monaških kelija-skitova među kojima je manastir Hilandar koga su ,1198. godine,osnovali  Sveti Simeon (Stefаn Nemаnja) i Sveti Sаvа (sin Rastko).

Dragan Jemuović-Jemo i Miša Milosavljević-Foto Ž.Jeftić

Ovakva koncentracija znamenitih  materijalnih,duhovnih i kulturnih spomenika od koji su neki temelj srednjevekovne Srbije i našeg nacionalnog identiteta poslužila je ako inspiracija i izazov Draganu Jemuoviću da, objedinivši svoja stručna znanja prostornog planera sa ljubavlju prema pravoslavnoj duhovnosti i planinarenju, napiše knjigu „Sveta Gora – Perivoj Presvete Bogorodice”, ” u kojoj je opisao gotovo sve objekte na prostorima ovog dela Grčke koje je posećivao u prehodnih šesnaest godina.

Jemuović je, uz knjigu,iz iz svoje  privatne kolekcije priredio Google mapu sa tačnim lokacijama i fotografijama svih objekata, kao i putevima, prohodnim i manje prohodnim stazama Svet Gore, a što je  dostupno svim kupcima njegove knjige.

Recimo na kraju da je organizator sinoćnje, dobro posećene, promocije ove knjige u Svečanoj Sali Skupštine grada Kraljeva bio Kulturni centar  „Ribnica” Kraljevo.

Print Friendly, PDF & Email

Broj pregleda: 1145

Komentari su zatvoreni.