subota, 10. maj 2025.

Vesti iz kategorije ‘Vesti’

Energetski sektor je dominanti uzročnik klimatskih promena u Srbiji

Objavljeno: 23.05.2018. | autor: KV Novosti -on line

Danas je , U Beogradu , u okviru „Nedelje energije“ koju organizuje Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF) uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike i Ministarstva zaštite životne sredine organizovana Regulatorna konferencija Nedelje energetike pod nazivom „Energetika i klimatske poromene“. Na konferenciji su predstavljeni Strategija energetike i klimatskih promena  Srbije i Evropske unije. Učesnicima konferencije najpre se obratio ministar zaštite životne sredine Goran Trivan istakavši da se , zadnje četri decenije govori i piše o borbi protiv klimatskih promena ali da su ,nažalost, rezultati te brobe jedva  vidljivi. Emisije gasova sa efektom staklene bašte se ne smanjuju neophodnom dinamikom a to za posledicu ima ,već i golim okom vidljive,  klimatske promene. One pak , za posledicu nam , na ovim prostorima sa , u svetskim razmerama , najbogatijim i najraznovrsnijim biodiverzitetom, ostavljaju elementarne nepogode u vidu velikih poplava ili neuobičajeno dugih sušnih perioda. No, to ne treba da nas obeshrabri i da nas demotiviše za dalju borbu protiv klimatskih promena. U tom kontekstu Trivan je izrazio svoje očekivanje da će naš parlament , do kraja godine , usvojiti Zakon o klimatskim promenama koga, on lično, smatra najvažnijim aktom koga će ovaj saziv parlamenta doneti u svom mandatu. A taj zakon treba da nam donese velike promene izražene kroz promene svih sektorskih politika na nivou države. Govoreći o energetskom sektoru koji je , bez sumnje a i prema raspoloživim podatcima , uz saobraćaj , glavni uzročnik klimatskih promena kako na globalnom tako i na , našem, lokalnom nivou Trivan je rekao kao istih tih četrdesetgodina koliko govorimo i pišemo o klimatskim promenama govorimo i o štetnom uticaju tehnologija zasnovanih na korišćenju uglja kao energenta ali da , nažalost, malo toga u praksi menjamo. No, da ista stvar ima i svoje drugo ,pozitivnije lice , to su, kaže Trivan, podatci po kojima je naša elektro- privreda najveći ulagač i invaestitor u zaštitu životne sredine i da se ta , njena, ulaganja mere stotinama milona evra. Potrebno je hrabrije učiniti neophodan tehnološki zaokret u godinama pred nama. A o tome je , između ostalog, govorio i član saveta Agencije za energetiku dr. Aca Marković, upoznajući prisutne sa potencijalima u korišćenju solarne energije zasnovnim na neverovatnom rastu efikasnosti fotonaponskih panela i baterija ali i na ogromnom padu njihovih cena koji se izražava stotinama puta manjim cenama  u odnosu na baznu 1975 godinu kada su ,kod nas, učinjeni pionirski koraci u korišćenju solarnih panela. Ističući decentralizaciju mreže i eleminisanje gubitaka na prenosu kod takve mreže ,kao njenu prednost, Marković je naveo dva primera ,jedan je  ispitana mogućnost da se  na krovu stadiona „Rajko Mitić“ može da se sagraditi  solarna elektrana snage 2,8 Mw u srcu konzumnog područja a drugi primer je mogućnos podsticanja 100.000 domaćinstava u Srbiji da na svojim krovovima montiraju isto toloko solarnih mini elektrana snage od po ,samo , 10 kilovata što bi elektroneregetskom sistemu dalo ,neverovatnih, novih 1000 megavata električne energije.Nedelja energetike u organizaciji Centralno evropskog forum za razvoj (CEDEF) se nastavlja sutra skupom na beogradskom Mašinskom fakultetu na kome će biti predstavljene nove inovativne ideje za korišćenje obnovljivih izvora energije.

 

Kraljevčani saglasni sa aktuelnošću dela Radomira Konstantinovića

Objavljeno: 22.05.2018. | autor: KV Novosti -on line

Radivoje Cvetićanin na promociji svoje knjige u kraljevačkoj biblioteci

Sinoć  je , u Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani“ u Kraljevu predstavljena knjiga „Konstantinović. Hronika“  autora Radivoja Cvetićanina. Na promociji su , pored autora , učestvovali , prof. dr Aleksandar Jerkov vanredni profesor na katedri za srpsku književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i Vladimir Marović ,profesor filozofije u kraljevačkoj Gimnaziji. Razumljivo ,najviše pažnje na promocijiji Cvetićaninove knjige je posvećeno Konstantinovićevoj „Filosofiji palanke“, delu koje je , prvi put,  objavljeno u ediciji Trećeg programa Radio Beograda. Od 1969. do 2008. godine, knjiga je imala sedam izdanja u Beogradu i jedno u Sarajevu. I danas ,pet decenija kasnije, ova knjiga ima  buran život izazivajući oštre i ,naizgled, nepomirljive razlike u njenom tumačenju. Baveći se istorijom ovog dela Radivoje Cvetićanin je izabravši za njen naslov pojam Hronika ,obezbedio kako je to jednom primetila Latinka Perović „dovoljno širok okvir za istoriju dela, pa i za druge žanrove: prvi korak u biografiju“. I uvodničari na sinoćnjem , kraljevačkom, predstavljanju knjige „Konstantinović.Hronika“ su pohvalili pažnje vredan trud autora da , na jednom mestu, prikupi gotovo sve relevantne činjenice vezane kako za nastanak  dela Radomira Konstantinovića tako i za njega kao autora  ali i za  bezmalo, petodecenijski život „Filozofije palanke“.Tako je Vladimir Marović ,imeđu ostalog rekao i : „Postojati znači biti otrgnut od zaborava, a zaborav , kako Konstatntinović piše u svojim dnevničkim zabeleškama ,jeste mentalno ubistvo koje je, po nekad , možda, i strašnije od fizičkog ubistva. Zaborav je rasterećenje od neželjenog. Knjiga gospodina Cvetićanina „Konstantinović. Hronika“  jeste , dokaz ne toliko  poželjnosti , koliko potrebe postojanja Radomira  Konstatinovića.“ Prof. dr Aleksandar Jerkov je govoreći o značaju Cvetićaninove knjige rekao ,između ostalog i : „Kad bih mogao da zamislim raj proučavanja srpske književnosti i kulture,onda bi on izgleda tako da svaki srpski pisac ,svaki mislilac dobije jedno ovako delo posvećeno njemu.To bi bilo fantstično.“ Obrativši se , na kraju promocije publici u kraljevačkoj biblioteci „Stefan Prvovenčani“,Radivoje Cvetićanin se zahvalio uvodničarima na biranim rečima o njegovom  delu i dodao kako ga i ova promocija u Kraljevu uverava da je njegov petogodišnji trud na pisanju knjige biblioteci  „Konstantinović.Hronika“ imao punog smisla jer je duh planake , fundiran na ksenofobiji , zatvorenosti i ograničenjima ,postao globalna pojava. On je dodao kao će ,već krajem ove nedelje biti u prilici da o životu i delu Radomira Konstantinovića govori na američkom univerzitetu Stanford koji slovi za jedan od najprestižnijih u svetu , što ga ohrabruje sa stanovišta činjenice da su problemi koji nastaju kao ishod palanačkog mentaliteta, anticiprirani Konstantinovićevim delom, u fokusu pažnje mislilaca širom sveta.A to samo potvrđuje značaj Konstantinovića kao mislioca XX veka i nagoveštava novi život njegovog dela i van ovih prostora što će se ,uskoro, završetkom prevoda „Filozofije palanke“ na engleski.

Koliko su lokalne samouprave efikasne u saradnji sa privredom?

Objavljeno: 18.05.2018. | autor: KV Novosti -on line

Danas je u Beogradu, u organizaciji Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj(NALED), Razvojne Agencije Srbije i Udruženja novinara Srbije , u okvru realizacije projekta „Razvoj modela za održivost kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj“, održana medijska radionica na kojoj su okupljenim novinarima predstavljeni rezultati istraživanja „Kapaciteti i postignuti rezultati gradova i opština u domenu lokalnog ekonomskog razvoja“.

O lokalnom ekonomskom razvoju se, kod nas, intezivno govori i piše tek nekoliko zadnjih godina. U prvi mah. čini se, da je ovaj pojam dovoljno jasan te da nisu potrebna bilo kakava dodatna pojašnjenja. No, nije, zgoreg, za početak ovog izveštaja, još jednom, razjasniti šta je u stvari lokalni ekonomski razvoj? Od bezbroj teorijskih definicija, pretežno stranih teoretičara i autora pa do nekolicine domaćih autora, kao minimum zajedničkog može se kazati da je to, u osnovi, set instrumenata i mera koje stoje na raspolaganju jednoj lokalnoj samoupravi da, u saradnji sa privredom i civilnim sektorom, podstakne integrisanje lokalnih potencijala u funkciji podsticanja privrednog rasta kao dominantnog javnog i privatnog interesa. I upravo ti procesi, i komunikacijski šumovi na relaciji javni, korporativni i privatni interesi koji nastaju tokom multidisciplinarnog i multisektorskog umrežavanja kapaciteta i resursa javne uprave i privatnog sektora u funkciji efikasnijeg odlučivanja o uslugama koje javna uprava pruža, pre svega, privrednim akterima, osnova su, danas, predstavljenog istraživanja.

Prema rezultatima istraživanja koje je predstavila Ivana Bogosavljević Čikić, projektni menadžer NALED-a učešće privatnog sektora u strateškom planiranju lokalnih samouprava kroz instituciju Privrednog saveta opština ili gradova je 57% od ukupno analiziranih 115 jedinica lokalnih samouprava. Među merama podrške lokalnih samouprava privredi ,na prvom mestu, sa 67% učešća u setu svih mera kojima lokalne samouprave podržavaju privredu je informisanje o , postojećim, infrastrukturnim resursima. Gotovo je identično mišljenje predstavnika lokalnih samouprava i privrede o značaju ažuriranja informacija na sajtovima lokalnih samouprava kao primarnog izvora informacija za potencijalne investitore.Učesnicima radionice predstavljen je novinarski konkurs koji potencijalnim učesnicim sugeriše da se angažovanije bave temom reforme javnih uprava opština i gradova u fokusu jačanja kapaciteta uprava za efikasniju saradnju sa privredom.

 

 

„I soli je malo al zasoli“

Objavljeno: 16.05.2018. | autor: KV Novosti -on line

Slavko Janošević,vlasnik i urednik KaTV

„Možda nas, večeras, ima malo. Možda , zato što nismo došli autobusima. Možda nas , večeras, ima malo jer nemamo budžete da plaćamo sedviče. Ali ,znajte vi koji ste imali hrabrosti da večeras dođete na ovaj  skup , i vi dragi sugrađani što ,večeras, sedite po kafićima i vi gospodo iz Gradskog veća što nas gledate sa terase na vrhu hotela, i soli je malo al zasoli. Put ,uvek,  počinje prvim korakom.Večeras ga činimo,a vidimo se ,ponovo, iduće srede na istom mestu i u isto vreme. I da vas podsetim i 1996 godine ,  u novembru, na prvim,tadašnjim, protestima nije bilo više građana nego što nas ima večeras a završlo se kako se završilo u februaru 1997 sa desetinama hiljada kraljevčana oslobođenih straha“. Ovim rečima Narodnog poslanika dr.Dragana Vesovića  iz Kraljeva , iz poslaničke grupe „Dveri“, završen je skup u organizaciji 13 opozicionih stranaka iz Kraljeva.

Skup  na Trgu Srpskih Ratnika ,kraj popularnog „Milutina“, kome je ,po procenama prisutnih izveštača, prisustvovalo  oko 300 kraljevčana počeo je obraćanjem Ivana Matovića šefa odborničke grupe „Starosedeoci Kraljeva“ u Skupštini grada Kraljeva. On je podsetio da je povod za održavanje protetnog skupa odluka Gradskog veća o raspodeli novca za sufinasiranje medijskih projekata kojom je,Televizija Kraljevo, koja slovi za mediji blizak kraljevačkim naprednjacima ,dato blizu devet milona dinara od ukupno 14,5 milona dinara namenjenih medijama.Istom odlukom Gradskog veća, koje uzgred budi rečeno ,i ne bi trebalo da učestvuje u procesu raspodele sredstava medijima, druge dve lokalne televizije ,KaTV i televizija „Melos“, dobile su po sto hiljada dinara. Kako su ove dve televizije u svom izveštavanju imale prostora i sluha za kritičku reč opozicije to je ovakva odluka ,od strane organizatora protesta, ali i od strane većine registrovanih medija u gradu na Ibru, protumačena kao vid ekonomskog pritiska na lokalne medije koji gaje kritički stav prema vlasti koju čini koalicija SNS-SPS. U istom tonu , uz upozorenje da se  gušenjem medija koji imaju kritički stav prema vlasti , uveliko trasira put za četvri vid totalitarizma na ovim prostorima, a to je primitivizam, koji nam dolazi posle  fašizma-boljševizma i totalitarizma Slavko Janošević vlasnik i urednik KaTVje zaključio: „Bez slobodnih medija ,nema slobodnih izbora.Nemao li to dvoje džaba nam sve“. Ako je raspodela budžetskih sredstava medijima bila okidač za proteste to ,po rečima organizatora, a i večerašnjih govornika na protestnom skupu ,nije i jedini razlog. Izneto je niz primera netransparentne raspodele budžetskih sredstava ,udruženjima građana,sportskim klubovima ali i subvencija za javni prevoz.Tako je po rečima Vladete Despotovića ,  bivšeg radnika „Autotransporta“, koje je nekada pružalo uslugu javnog prevoza, ovo preduzeće ,lošim odlukama gradske vlasti, najpre dovedeno do propasti a potom je ,njegova velika  imovina, kroz dve prodaje ,jedne u privatizaciji i druge iz stečaja, raskrčmljna budzašto a radnicima su ostale neisplaćene zarade i druga primanja. Skup  na kome su ,večeras, govorili još  i dr Ljubiša Jovašević ispred Pokreta za Kraljevo i Zorica Stamenković ,predsednica Foruma žena GO DS je završen šetnjom gradskom promenadom kako bi , rečeno je, ohrabrili one  koji su ,večeras,odabrali kafiće umesto protesta, da im se ,iduće srede,pridruže.

 

 

Nezdovoljni kraljevčani ponovo se okupljaju „kod Milutina“

Objavljeno: 15.05.2018. | autor: KV Novosti -on line

Protest nezadovoljnih građana Kraljeva  u organizaciji  dela kraljevačke opozicije , zakazan je za sutra (sreda,16.maj) sa početkom u 19 časova na Trgu Srpskih Ratnika pored spomenika srpskog ratnika koga ,od milošte, nazivaju „Milutin“. Ovo je u najkraćem ishod juče održanog sastanka predstavnika  13 opozicionih stranaka Srpski pokret „Dveri“, Demokratska stranke, Demokratska stranka Srbije, Udruženje Starosedeoci Kraljeva i okoline, Pokret za Kraljevo, Srpska sloga, Socijaldemokratska stranka, Narodna stranka, Pokret za preokret, Nova Srbija, Dosta je bilo, Zdrava Srbija i udruženje „Otpisani 2014. Povoda za ovaj protes je ,kažu, više i , u osnovi, su posledica brojnih  odluka aktuelne vlasti u gradu na Ibru koju čini koalicija SNS –a i SPS-a, donetih u proteklim mesecima o raspodeli budžetskih sredstava udruženjima građana, sportskim klubovima i medijima.Inicijalna kapisla je zadnja raspodela sredstava namenjenih za sufinasiranje projekata u oblasti javnog informisanja.Tom odlukom,verifikovanom na sednici Gradskog veća prošle nedelje,  gro novca  oko 8,7 miliona dinara, od ukupno deljenih 14,5 miliona dodeljeno je,po više osnova, Televiziji Kraljevo koja slovi za mediji  blizak kraljevačkim naprednjacima.Organizatori protesta poručuju da za organizaciju ovog skupa  imaju i podršku radnika nekadašnjih kraljevačkih preduzeća poput,recimo Fabrike Vagona, Autotransporta, Magnohroma i drugih koji su ostali uskraćeni za deo neisplaćenih zarada i drugih primanja. „Posle sutrašnjeg okupljanja donećemo odluku o daljoj dinamici održavanja protestnih skupova“kaže Ivan Matović šef odborničke grupe „Udruženja Starosedeoci Kraljeva“ u Skupštini grada Kraljeva i dodaje da je ,po njihovom mišljenju, to jedini način  da se spreči da zavlada medijski mrak u gradu u kome 70000 građana od ukupno 125000 stanovnika nije glasalo za Srpsku naprednu stranku.U skladu sa vremenom,inicijativa  za proteste ,koja je predhodila sastanku kraljevačke opozicije i njihovom dogovoru,pojavila se najpre na društvenim mrežama.Podsećanja radi u Kraljevu su posle dva izborna kruga na lokalnim izborima (3 i 17.novembra 1996 godine) 19 novembra,1996 godine otpočeli  protesti koji su,ubrzo, postali masovni i koji su trajali sve do 25 februara 1997 godine,do stupanja na snagu čuvenog „ Lex specialisa“ kojim je priznata izborna volja građana.

Šest decenija kraljevačke Medicinske škole

Objavljeno: 14.05.2018. | autor: KV Novosti -on line

Direktorka škole Biljana Bojanić uručuje Plaketu
škole Aleksandru Pajiću pom.ministra prosvete

Prigodnom svečanošću , održanom danas u Multimedijalnom centru „Kvart“, obeleženo je šest decenija postojanja i rada Medicinske škole u Kraljevu . Ova obrazovna ustanova je počela sa radom daleke 1958 godine kada je upisano jedno ,mešovito, odeljenje sa tridesettri polaznika u tadašnjim prostorijama osnovne škole „IV Kraljevački bataljon“. Prvi direktor škole i jedan od predavača bio je dr. Borislav-Boro Sretenović , tadašnji upravnik Opšte bolnice u Kraljevu. Ta veze škole i zdravstvenih ustanova Kraljeva traje neprekidno pa se u nastavnom procesu ,i danas, pored više od pedeset redovnih nastavnika i profesora, angažuju lekari i drugi stručnjaci iz sadašnje Opšte bolnice „Studenica“. Škola je 1961 godine ,narastavši na tri odeljenja preseljena u deo zgrade kraljevačke gimnazije a 2010 godine je ,najzad, dobila sopstvnu zgradu koja spada u red najmodernijh školskih zgrada u Srbiji. Za šest decenija rada  kroz ovu  specijalizovanu obrazovnu ustanovu prošlo je nekoliko hiljada đaka a danas Medicinsku školu u Kraljevu pohađa njih 650.Oni se obrazuju na čak sedam smerova i za isto toliko zanimanja, medicinska sestra – tehničar ,farmaceutski tehničar , pedijatrijska sestra – tehničar ,fizioterapeutski tehničar ,zubni tehničar, kozmetički tehničar i medicinska sestra – vaspitač. No pored ovih aktivnosti u osnovnoj delatnosti ova škola se ,po rečima njene sadašnje direktorke Biljane Bojanić, registrovala i za obavljanje  nekih ,srodnih,privrednih delatnosti poput recimo, kozmetičkog salona  a u planu je otvaranje i salona za pružanje usluga u oblasti fizioterapije. Na taj način pored podsticanja preduzetničkog duha kod učenika škola obezbeđuje i sopstvena sredstva koja koristi prvenstveno za poboljšanje uslova rada opremajući svoje kabinete savremenim nastavnim sredstvima a svoje labaratorije  neophodnim hemikalijama i preparatima. Škola je u svim eksternim kontrolama dobijala najbolje ocene od strane relevantnih inspekcija pa otuda i ne čudi podatak da je drirektorka ove škole Biljana Bojanić izabrana i za predsednika udruženja Medicinskih škola Srbije. Današnjoj svečanosti pored gradonačelnika Kraljeva dr.Predraga Terzića i Načelnika Raškog upravnog okruga Nebojše Simovića prisustvovao je i pomoćnik Ministar prosvete,nauke i tehnološkog razvoja Aleksandar Pajić zadužen za  srednje obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje odraslih  kome je uručena Plaketa škole namenjena Ministarstvu. Pozdravljajući prisutne goste ,nastavnike i učenike škole Gradonačelnik Kraljeva dr.Terzić je rekao da škola, po svom trajanju ulazi u zrele godine,  ali da je po onome što postiže i daje kroz obrazovanje i vaspitanje svojih učenika savremena, dakle, mlada ustanova, kojom se grad ,s pravom, ponosi.Svečanost Medicinske škole u Kraljevu upotpunili su svojim izuzetnim programom učenici Srednje muzičke škole „Stevan Mokranjac“ iz Kraljeva a svi prisutni su mogli da vide i film o školi autora Radoslava Živkovića koji je ,na lep način,prikazao kao istorijat zdravstva na ovim prostorima od prve bolnice osnovane u manastiru Studenica 1207 godine pa do osnivanja škola za negovateljce u Srbiji dvadesetih godina prošlog veka  na postulatima  za koje  je  zaslužna britanka  Florens Najtingejl koja je još 1860 godine otpočela sa školovanjem negovateljica u svojoj zemlji.

Kakvi su dometi Talanoa dijaloga?

Objavljeno: 08.05.2018. | autor: KV Novosti -on line

Danas je u Naučno-tehnološkom parku u Beogradu, u organizaciji Centra za ekologiju i održivi razvoj – CEKOR, i uz podršku Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu – REC Kancelarija u Srbiji održan okrugli sto „Klimatske promene i civilno društvo u Srbiji u kontekstu Talanoa dijaloga“. Obzirom da, na poslednjem skupu, svetskog nivoa, posvećenom klimatskim promenama – COP 23, održanom, novembra 2017. godine u Bonu, a kojim je predsedavao Fidži, nije postignuta saglasnost oko rešavanja finasiranja projekata za borbu protiv klimatskih promena odlučeno je da se tokom 2018. godine pokrene dijalog na svetskom nivou.

Taj dijalog je nazvan Talanoa. Talanoa je reč koju koriste stanovnici Fidžija i drugih delova Pacifika i u kulturi polinežana označava proces inkluzivnog, participativnog i transparentnog dijaloga. Talano dijalog je zamišljen kao konsultativni proces fokusiran na radi podizanje ambicija klimatskih ciljeva država do 2030. godine i zasniva se na traganju za odgovrima na tri ključna pitanjima: Gde se nalazimo? , Gde želimo da budemo? i Kako da do toga dođemo? Ovo je, između ostalog, posledica i neodređenog okvira Pariskog sporazuma iz 2015. godine jer, mnoge zemlje, a naročito najrazvijenije koje su ujedno i najveći emiteri gasova sa efektom staklene bašte, daleko su od ispunjenja svojih ciljeva za smanjenje emisija tih gasova. Na ozbiljnost ovog globalnog problema ukazuju i poslednji izveštaji UN kao i podatak da je, u 2017. godini, posle trogodišnje stagnacije ponovo došlo do povećanja globalnog nivoa emisija CO2. Zato je hitno potrebna konkretna i odlučna akcija na globalnom nivou i povećanje obećanih nacionalnih ciljeva za smanjenje emisija.

Učesnici današnjeg, beogradskog, Talanoa dijaloga razgovarali su o izvorima emisija, postojećem pravnom i strateškom okviru u Srbiji i ulozi organizacija civilnog društva, značajnim inicijativama, dobrim praksama, postojećim uspešnim modelima i raspoloživim resursima u borbi protiv klimatskih promena, sa aspekta ispunjenja obaveza Srbije prema Sporazumu iz Pariza. Pored toga što je prihvatila i ratifikovala Pariski sporazum Srbija je na skupu u Bonu imala zapaženu ulogu. Tako je naš ministar zaštite životne sredine Goran Trivan predsedavao sastankom Saveta za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council ‒ RCC kome su prisustvovali ministri država regiona.

Tom prilikom usvojena je Deklaracija o ekološkom i klimatskom delovanju na području Zapadnog Balkana a kod nas su, trenutno, u toku aktivnosti na analizi stavova iznetih tokom, nedavno završene, javne rasprave o Nacrtu Zakona o klimatskim promenama. Iako, kao zemlja ne spadamo u kategoriju, velikih zagađivača i emitera gasova sa efektima staklene bašte naš doprinos globalnom problemu narušene klime nije za zanemarivanje. Pre svega zbog nas samih koji smo, svakodnevno, izloženi negativnim uticajima klimatskih promena koje su, nažlost, postale vidljive i okom laika. Tako su, ove godine, po rečima dr. Vladimira Đurđevića sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, šume u Srbiji na visinama iznad 1000 metara, po prvi put procvetale pre maja. Pažnju zaslužuje i podatak iznet od istog stručnjaka da je, u Beogradu ovogodišnji april bio najtopliji u predhodnih 2000, (dvehiljade!!) godina.

Učesnici dijaloga su saglasni da je osnovni zadatak civilnog društva da, uz veću podršku medija, kreira ambijent pritiska javnost na donosioce odluka, posebno na nacionalnom nivou i to pre svega u sektoru energetike i saobraćaja koji sa 80% učestvuju u emisiji gasova sa efektima staklene bašte. I za kraj recimo da su učesnici dijaloga sa žaljenjem kostatovali upadljivo odsustvo baš predstavnika ovog sektora a bili su pozvan predsavnici Ministarstva za energetiku i Elektroprivrede Srbije.

Tekst i foto: Zoran Nikolić

Milomir Glavčić , još jednom, pomaže Kraljevu!

Objavljeno: 04.05.2018. | autor: KV Novosti -on line

Milomir Glavčić(sa šeširom) sa delegacijom Kraljeva u Nijagara Folsu 2015 godine

Milomir Glavčić

Kraljevo će ,zahvaljujući najnovijoj donaciji Milomira Glavčića iz Kanade  koji evo već više od sedam decenija nije bio u Srbiji, za nešto malo više od  šezdeset dana, biti prvi grad u Srbiji koji će imati 80-redni 64-slajsni skener sa velikom preciznošću snimaka saopšteno je danas na svečnosti upriličenoj povodom potpisivanjaja ugovora o donaciji  u Skupštini grada Kraljeva. Ovaj dokument su potpisali Miroljub –Mišo Dugalić , dopisnik „Politike“ iz Kraljeva, kao predstavnik donatora i direktor Opšte bolnice “Studenica” Zoran Mrvić, a dobrotvor iz Kanade će za  nabavku  skenera  uplatiti , direktno na račun dobavljača, 247.500 evra. Ovom najnovijom donacijom Milomir Glavčić je gradu na Ibru ,do sada ,donirao milon evra za izgradnju mosta preko Ibra ,blizu šestotinahiljada evra za magnetnu rezonancu sa pratećim priborom i preko dvestotine hiljada evra za izgradnju novog dečijeg vrtića na Beranovcu. Sa ovom današnjom donacijom to je preko dva milona evra donacija za Kraljevo, a Srbiji oko sedam milona od ovog našeg zemljaka ,poreklom iz sela Pope kraj Jošaničke Banje. Milomir Glavčić pomaže Kraljevu u kojem ima samo rođake i zbog jednog neverovatnog događaja iz vremena II svetskog rata,kada se 1941.godine, vraćajući iz Beograda gde je tek započeo učenje zanata ,na želežničkoj stanici u Beogradu upoznao sa čovekom ,ispostaviće se kasnije iz Kraljeva, koji ga je najpre ponudio da podele skromni obrok hrane shvativši da je golobradi momčić iz Popa gladan i da nema novca za hranu. Kasnije ,tokom putovanja za Rašku, prekinutog zbog bombardovanja pruge ,u Kraljevu, taj nepoznati čovek odvodi mladoga Glavćića na večeru i konak kod svojih rođaka u Ribnicu kraj Kraljeva.Na ovo je ,prisećajući se svog razgovora sa Milomirom u Kanadi ,podsetio Miroljub Dugalić ,dodavši da  je  dobrotvor   Milomir Glavčić  njemu ,tada, rekao i ovo : „U teškoćama, ko god da je u pitanju, pojedinac, grupa ljudi, grad, uvek se javi neko da pomogne. Tako i ja Kraljevu. Čoveka koji mi je te noći pomogao – nikada više nisam video, ali ga nikada nisam zaboravio“.Ovaj nadasve humani čovek  je obećao da će razmotriti i molbu čelnika kraljevačke bolnice  da donira i set za laparaskopsku hirurgiju vredan oko 80.000 evra. Današnjem potpisivanju ugovora o donaciji prisustvovali su i Načelnik Raškog upravnog okruga Nebojša Simović i Marica Mijailović, zamenica gradonačelnika Kraljeva koji su se ,uz podsećanje na sve predhodne donacije, zahvalili Milomiru Glavčiću u ime lokalne samouprave i građana ovog kraja na svemu što je činio i čini za njih obezbeđujući im ,pre svega, kvalitetniju zdravstvenu uslugu.

Probudili smo nadu da su promene u zaštiti životne sredine moguće !

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan u Kraljevu

Objavljeno: 03.05.2018. | autor: KV Novosti -on line

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan u Kraljevu 

Danas je u Kraljevu održan sastanak predstavnika  gradova i opština sliva Zapadne Morave sa Goranom Trivanom, ministrom za zaštitu životne sredine u Vladi Republike Srbije.Sastanak je bio posvećen predstavljanju Nacrta Zakona o klimatskim promenama ali i prezentaciji projekta Stalne konferencije gradova i opština „Mreže za smanjenje rizika i upravljanja vanrednim situacijama“ i projekta SEEURBAN koji UNDP realizuje na teritoriji šest zemalja jugo-istočne Evrope a koji je usmeren na jačanje kapaciteta lokalnih organa i institucija koje se bave smanjenjem rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesreća i upravljanjem rizicima.Izbor Kraljeva za mesto održavanja ovog skupa je i svojevrsno priznanje gradu Kraljevu kao inicijatoru aktivnosti na udruživanju lokalnih samouprava u rečne slivove zarad jačanja kapaciteta za borbu protiv elementarnih nepogoda.Podsećanja radi ,u Kraljevu su, februara 2017 godine potpisani prvi Protokoli o udrživanju u slivove Zapdne Morave i Kolubare da bi, inicijativa podržana od strane Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Ministarstva zaštite životne sredine, Stalne konferencije gradova i opština ,Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, UNDP za Srbiju i FAO za Srbiju,postala opšteprihvaćeni model integrisanja znanja, iskustva i materijalnih resursa u cilju jačanja otpornosti lokalnih zajednica za suočavanje sa posledicama klimatskih promena izraženih kroz elementarne nepogode.Obraćajući se pristunima u Kraljevu,Goran Trivan  Ministar zaštite životne sredine  je ,između ostalog, rekao: „Svedoci ste da su se, u ovih deset meseci od osnivanja Ministarstva zaštite životne sredine, stvari u ovoj oblasti pokrenule. Imamo prve kazne za prekšioce koji su svojim činjenjem kroz ilegalno deponovanje opasnih materija ugrozili životnu sredinu. Imamo prve rezultate u smanjivanju broja plastičnih kesa u trgovinskim lancima ,izašli smo pred javnost sa Nacrtom zakona o klimatskim promenama koji ja lično smatram ne samo normom već i strateškim dokumentom. Ali ono što mene posebno raduje jeste prihvatanje naših aktivnosti od građana koji su nam , uz organizacije civilnog društva i medije, ključni akteri da stanje u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji menjamo na bolje. Možda za nečiji ukus isuviše sporo ali bitnije od brzine jeste baš to, probuđena nada ključnih aktera da možemo,svi zajedno, i u situaciji ograničenih materijalnih reursa, stvari u oblasti zaštite životne sredine, menjat na bolje.“

Srbija ima kreativne potencijale!

Dve nagrade za inovativnost autora iz Kraljeva u veoma oštroj konkurenciji

Objavljeno: 27.04.2018. | autor: KV Novosti -on line

Danas je,u Beogradu,u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj(UNDP) održan Sajam ideja i dodela nagrada za inovativnost, u okviru zajedničkog projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“. Upućeni javni poziv fizičkim licima,organizacijama civilnog društva,naučnim institucijama,javnim upravama,privrednim društvima,javno komunalnim preduzećima,je privukao veliko interesovanje što potvrđuje brojka od 111 prispelih prijava.Ovo je,po rečima Gorana Trivana,Ministra za zaštitu životne sredine dobra informacija za Srbiju,potvrda nečeg jako bitnog a to je činjenica da znanja i kreativnosti ima ali nam,po nekad,nedostaje malo samopouzdanja.Odabrano je 25 najinovativnijih rešenja i timova koji će dobiti finansijsku i stručnu podršku za dalje aktivnosti na realizaciji svojih ideja.Pored nagrađenih šansu da koriste resurse “ Klimatskog inkubatora“ dobiće još devet prispelih projekata.Tu će im biti pružena mentorska podrška i pomoć u pronalaženju izvora sufinasiranja,promociji i povezivanju sa zainteredovanim akterima.Među nagrađenim projektnim idejama  dve su iz Kraljeva,projektna ideja magistra Jovana Nešovića „Energetski nezavisno mesto-I faza“ i projektna ideja Gradske uprave grada Kraljeva autora Zdravka Maksimovića.Osnovu nagrađene projektne ideje Jovana Nešovića u konkurenciji fizičkih lica,gde je bila najveća konkurencija, čini uvođenje novog koncepta samoodržive proizvodnje energije u okviru lokalnih zajednica po modelu “energetskih zajednica” koji zahteva učešće različitih lokalnih aktera. Idjea ima visok potencijalza smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Autor projektne ideje “Evergin” sa kojom se takmičila Gradska uprava grada Kraljeva je Zdravko Makimović,rukovodilac Odeljenja za poslove Civilne zaštite koji promoviše inovativni pristup smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte  usostavljanjem sistema ranom otkrivanju šumskih požara.