nedelja, 14. septembar 2025.

Vesti iz kategorije ‘Kultura’

Kad osmeh (po) kaže sve!

Objavljeno: 02.10.2018. | autor: KV Novosti -on line

-Često imamo programe u školama, ali ovo je bilo neuporedivo iskustvo. Bila sam privilegovana što sam provela vreme sa ovom decom , sa divnim učiteljem, sa roditeljima, komšijama. Za njih je naša poseta bila veliki događaj.  Ako smo im preneli delić one radosti koju su oni nama priredili, srećna sam – kaže književnica Gordana Timotijević, autorka brojnih nagrađivanih knjiga za decu , zaposlena u Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva.

Ovim rečima Gordana je opisala atmosferu u isturenom odeljenje studeničke OŠ „Stefan Nemanja“ u selu Bzovik ,smeštenom  na obroncima Radočela ,stotinu kilometara udaljenom od Kraljeva, kada je , juče , zajedno sa kolegama, piscima i bibliotekarima , Biljanom Miljković i Milojem Radovićem , obišla ovu školu povodom obeležavanja 150 godina od osnivanja Čitaonice karanovačke.

A u školi u Bzoviku  je , trenutno, njih troje. Leontina i Tijana u drugom razredu i Lazar u nultom. Žive 2-3 kilometra od škole , tako da zimi ponekad ne mogu da stignu ni traktorom, već jedino peške. A tada bude i zaleđene kose i mokrih nožica. Iz Ušća im stiže učitelj Ivan Milićević.

– Na sreću, dece ima. Ako se ljudi ne budu iseljavali, škola u Bzoviku će živeti bar još desetak godina, a ja se nadam i duže – kaže učitelj Ivan. Pisci su puni reči hvale za ovog mladog čoveka koji ulaže mnogo ljubavi, topline, ali entuzijazma u rad sa decom.

Gosti iz Kraljeva nisu došli praznih ruku. Kao što priliči piscima, doneli suknjige: školsku lektiru, slikovnice, knjige za decu, enciklopedije. Dočekani su uobičajenim posluženjem, pa čak i tortom – što pokazuje koliko su meštani planinskih sela željni događaja.

Ova poseta je samo jedan od događaja u nizu iz bogatog programa  kojim Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva,u 2018 godini obeležava.Tako će ,recimo, ova ustanova, 8. i 9 oktobra biti domaćin stručnog skupa „Biblioteke u kulturnom životu Srbije“

U razvoju Kraljeva Rusi su ostavili neizbrisive tragove !

Objavljeno: 20.09.2018. | autor: KV Novosti -on line

Sinoć je, u  Ambasadi Republike  Srbije u Moskvi održana uspešna prezentacija i  predavanje na temu „Kulturno nasleđe srednjovekovne  Srbije i odnosi Srba i Rusa (na primeru grada Kraljeva)“. Događaj su zajednički organizovali Ambasada Srbije i Narodni muzej Kraljeva.

Publici koju su mahom činili profesori i studenti  koji izučavaju slavistiku, kao i studenti iz Srbije  koji uče na raznim fakultetima u Moskvi napre se obratila Mirjana Savić , viši kustos-istoričar koja je govorila o „Srpsko-ruskim odnosim u Kraljevu 1918-2018“. Kroz svoju prezentaciju ona je dala pregled jednog veka zajedničkog života Rusa i Srba u Kraljevu, politička, privredna, kulturna i naučna prožimanja , tragove Kraljevčana u Rusiji , kao i crtice o Kraljevčanima koji su na različite načine doprineli širenju ruske kulture, umetnosti i nauke u Srbiji.

Posle revolucionarnih zbivanja iz februara i oktobra 1917 godine i trogodišnjeg građanskog rata prestala je da postoji craska Rusija a vlast su preuzeli boljševici predvođeni Lenjinom. Značajan broj  od oko dva milona Rusa mahom pripadnika svih slojeva elite carske Rusije spas je potražio u emigraciji širom sveta  a njih oko 40000 je utočište našlo u ondašnjoj kraljevini Jugoslaviji , najvećim delom u Srbiji. Deo njih ,oko tristotine , obreo se i u Kraljevu u kome i danas žive njihovi brojni  potomci. Od svog dolaska pa do današnjih dana  davali su i daju veliki doprinos  razvoju grada na Ibru. Profesori Ignjatije Poderegin, Feodor Rajevski, Ivan Vedenski i  drugi odškolovali su generacije đaka , Mihail Glušenko je u periodu od 1922 do 1927 godine  projektovao crkvu Blagoveštenje u  selu Vrdilima  i oslikao njen ikonostas . U Kraljevu je  živeo i ataman Kubanskih Kozaka ,Naumenko… Nijh  59  našlo se  na spisku među 2196 identifikovanih žrtava streljanja koga su izvršili Nemci oktobra 1941 godine u Kraljevu. U borbama za oslobođenje Kraljeva novembra 1944 godine izginulo je 357 pripadnika Crvene armije a njihovi posmrtni ostatci su 1962 godine ,uz najveće vojne počasti, preneti u zajedničku grobnicu u Jagodini.

 U nastavku predstavljanja o nasleđu srednjovekovne Srbije govorila Suzana Novčić, muzejski savetnik i istoričar umetnosti.Ona  je govorila o   „Srpskoj  umetnost druge polovine 12. i 13 veka – Raška škola“ a njena koleginica Tatjana Mihailović, muzejski savetnik-arheolog,  je održala predavanje naslovljeno „Između Vizantije i zapada – Studenička plastika i njen uticaj na druge vrste umetnosti“. Predavnje je posvećeno visokim dometima studeničke plastike, najvažnijeg romaničkog ostvarenja srpskog srednjeg veka, koja Bogorodičinu crkvu u Studenici svrstava u isto vreme i među najlepše evropske crkve XII veka.

Kraljevčani znaju da prepoznaju i cene dobre muzičare !

Objavljeno: 17.09.2018. | autor: KV Novosti -on line

Sinoćnjim koncertom na Trgu Svetog Save u Kraljevu na kome su nastupili Uroš Perić i The Mambo Stars – Ray Charles tribute i bluz bend „Texas flood“ iz Beograda završen je VIII „Internacionalni festival „JazzIbar“. Vrhunski muzičari inspirisani odličnom reakcijom kraljevačke publike dali su svoj maksimum u želji da lepotu ove vrste muzike koja je ,uprkos malobrojnim poštovacima, preživela mnogobrojne turbulencije na muzičkoj sceni koju,nažalost, kreira trenutni ukus publike. „I moje autorske kompozicije nastavljaju dela velikih autora, kako se ne bi zaboravili ni Luis Armstrong, Frenk Sinatra i mnogi drugi. U poslednje vreme sve više pišem, ali ostajem u bluzu, soulu, džezu, kantriju“, kaže Uroš Perić poznat kao „Beli Rej Čarls“. „Ovo nam je prvi ozbiljniji nastup u Kraljevu. Činjenica je da smo aktivniji u inostranstvu, ali uvek je lepo doći kad je ovakva prilika u pitanju i širiti muziku po svim delovima naše lepe zemlje“, rekao je. Nenad Zlatanović, gitarista i pevač benda„Texas flood“ iz Beograda.Recimo na kraju da je organizator Internacionalnog džez festivala Kulturni centar „Ribnica“ iz Kraljeva opravdao očekivanja publike,muzičara i sponzora festivala predvođenih Ministarstvom za kulturu i informisnje i Gradom Kraljevom.Ova ustanova kulture je ,inače pored VIII „JazzIbar“-a ove godine uspešno organizovala i Festival umetnosti  „Maglič“, VIII „Street art“ festivala… Recimo  na kraju ,podsećanja  radi , da je koncept  festivala postavio i  , do svoje smrti, sprovodio  Mihajlo Miša Blam kao umetnički direktor festivala.

Raška je ponosna na svoju prošlost !

Objavljeno: 15.09.2018. | autor: KV Novosti -on line

Dejan Koturanović,direktor Centra za kulturu „Gradac“ iz Raške otvara izložbu „Upoznaj naš grad:Raška od praistorije do kasnog srednjeg veka“

Večeras je u Galeriji Centra za kulturu „Gradac“ iz Raške ,otvorena treća izložba iz ciklusa „Upoznaj naš grad:Raška od praistorije do kasnog srednjeg veka“ koja je deo bogatog programa kojim ovaj grad , u ponedeljak 17.septembra , obeležava svoj Dan opštine u znak sećanja na dan kada je 1845. godine Knez Aleksandar Karađorđević potpisao ukaz o podizanju varoši Raške.

Vladar  koji se borio za suverenitit Srbije, prepoznao je , pre ravno 173 godine ,  važnost formiranja varoši na specifičnom geo-strateškom položaju i neophodnost uspostavljanja institucija Kneževine Srbije na graničnoj liniji sa tadašnjom  Otomanskom imperijom.

Ideja o organizovanju niza izložbi, objedinjenih projektom pod zajedničkim naslovom Upoznaj naš grad javila se, 2015. godine, nakon obeležavanja 170 godina od osnivanja varošice Raške, povodom novoustanovljenog praznika Opštine – 17. septembra. Idejni tvorac koncepta i autor projekta je istoričarka umetnosti , kustos Sonja Milićević.

Od 2016. godine, pod pokroviteljstvom Opštine Raška, Centar za kulturu „Gradac“ godišnje realizuje po jednu izložbu, sa željom da trajno sačuva od zaborava sve što je vezano za prošlost (ali i sadašnjost) Raške: od izgleda ulica, preko arhitekture, kulturnih i umetničkih spomenika, znamenitosti i umetničkih zbirki, zanata i običaja, do ličnosti koje su obeležile njenu istoriju kroz razne oblasti ljudskog delovanja. Do sada su realizovane dve izložbe Ulice (2016) i Arhitektura Raške (2017) koje su se bavile osnivanjem grada, njegovom urbanizacijom i arhitekturom.

Treća u nizu izložba, koja ima za cilj da prezentuje nepokretna kulturna dobra sa teritorije opštine Raška, nosi naziv Raška od praistorije do kasnog srednjeg veka. Izložba je pokušaj da se pruži uvid u najstariju prošlost Raške, koja se sagledava preko rezultata arheoloških istraživanja: periodi praistorije, od neolita preko metalnih doba, do antičke prošlosti, kada je rimska država na ovim prostorima organizovala svoju upravu nad ibarskim argentarijama, na koju će se nadovezati period rane vizantijske vlasti. U srednjem veku, kada je formirana srpska država, čije srednjovekovno ime Raška nosi i čuva u izvornoj formi, ova oblast se tokom XIII veka našla u središtu njene teritorije, između arhiepiskopije u Žiči i prestonog grada Rasa, uzdižući svoju ekonomsku moć srebrom Kopaonika. Otuda poseban deo izložbe čini umetnost srednjeg veka, koja započinje sa spomenicima ranog hrišćanstva, kao izvanrednim slojem kulturnog nasleđa, a kulminaciju ima u spomenicima XIII i XIV veka, da bi tokom turskog perioda, stvaralaštvo bilo svedeno u lokalne okvire, ali ipak živo, na

Koncipirana kao pregled arheoloških lokaliteta i sakralnih spomenika, uz simultano korišćenje fotografija starijeg i novijeg datuma, originalnih i kopija predmeta, maketa, dokumenata, drugih prikladnih eksponata i informativnih panela, izložba treba da ukaže na bogatu kulturnu baštinu Raške i njene okoline, od praistorije i antike, preko srednjeg veka i perioda Osmanske vladavine, zaključno sa krajem 18. veka, i da na jednom mestu, prvi put, široj javnosti predstavi istraženu i čuvanu bogatu arheološku građu, kao i spomenike kulture sa teritorije opštine Raška.

Izložbu je , u prisustvu brojnih gostiju i autorskog tima, otvorio Dejan Koturanović,direktor  Centra za kulturu „Gradac“ iz Raške .

Autorke izložbe i tekstova za potrebe izložbe i kataloga su arheološkinja/muzejski savetnik Tatjana Mihailović i istoričarke umetnosti doc. dr Branka Gugolj i kustos Sonja Milićević.

Овај текст је један од садржаја медијског пројекта „Богатство градитељског наслеђа општине Рашка II  део  кога спроводе „КВ Новости-он лине“ а кога је подржала општина Рашка.Ставови изнети у тексту су искључива одговорност „КВ Новости-он лине“ и ни на који начин непредстављају ставове и мишљења општине Рашка

 

Džez na obali Ibra

Objavljeno: 13.09.2018. | autor: KV Novosti -on line

Kraljevo će ,15. i 16. Septembra , po osmi put, biti domaćin  Internacionalnog džez festivala „JazzIbar“ potvrđeno je na danas održanoj konferenciji za štampu u sedištu Kulturnog  centra „Ribnica“ iz  Kraljeva. Festival u subotu otvara Jazz pulse trio iz Beograda. Trio iza sebe ima veliki broj klupskih nastupa i koncerata, a čine ga Vladimir Mandarić (gitara), Nikola Mirosavić (truba) i Sava Ramjanac (kontrabas).Iste večeri  predstaviće se makedonski sastav Kabadayas, čiji se muzički pravac zasniva na kombinaciji tradicionalne muzike i različitih ritmova preko džeza, fanka, dram end bejsa. Subotnjer veče završava Irie Fm iz Beograda koji meša različite pristupe pop muzici, i povezuje ih, bez mnogo osvrta na žanr, tako da zvuk benda varira od pesme do pesme.

U nedelju, 16. septembra prvi nastupa bend Hashima koji je za kratko vreme postao nezaobilazan deo srpske autorske džez scene. U 21 čas nastupa Uroš Perić – Ray Charles Tribute. Uroš Perić je slovenački pijanista, pevač i tekstopisac. Postao je poznat po sjajnim interpretacijama pesama iz zlatnog doba bluza, džeza i soula, ali i po svojim autorskim kompozicijama. Belog Rej Čarlsa, kako ga nazivaju u svetu muzike, pratiće The Mambo Stars, naš najstariji i najuspešniji ansambl sa repertoarom orijentisanim ka latino muzici, sastavljen pretežno od članova Big benda RTS-a. Ovogodišnji „JazzIbar “ zatvoriće jedan od najaktivnijih i najboljih srpskih bluz bendova Texas Flood. Ovaj bend svoj zvuk temelji na uticajima Stivija Rej Vona, Džimija Hendriksa i grupe Led Cepelin.

Ovu manifestaciju  organizuje  Kulturni centra „Ribnica“ Kraljevo, koncerti se  održavaju u subotu i nedelju na Trgu Svetog Save i besplatani su za posetioce.

Festival filmskog scenarija je ogledalo naše kinematografije!

Objavljeno: 13.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Od početaka,avgusta 1977 godine , tada pod imenom filmske  smotre pokrenute 1974 “Jugoslovenski igrani film u akciji”, pa do danas Fetival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji je uspeo da se profiliše kao strukovno jedinstveni festival  filmskog scenarija u svetskim razmerama. Redovni profesor na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu Milan Nikodijević vezan je festival ,onda  kao urednik popularnog radija Vrnjačka Banja, od njegovih prvih dana. Bio je i njegov direktor sa najdužim stažom (od 1998 do 2011). Ovogodišnji, 42 po redu F estival filmskog scenarija koji počinje danas (ponedeljak 13.08.) se održava u u godini koja se obeležava  i kao „Evropska godina kulturnog nasleđa“. To je bio povod da Milanu Nikodijeviću postavimo nekoliko pitanja

KVN: Da li je,po vama, i koliko ovaj jedinstveni festival doprineo ,za bezmalo pola veka svog postojanja, afirmaciji svesti o našoj , evropskoj, prošlosti i doprinosu našeg stvaralaštva u kulturi vrednostima koje jačaju naš osećaj  evropskog identiteta?

MN – Činjenica da su, samo šest meseci posle prve filmske projekcije braće Limijer u Parizu, pokretne slike prikazane 6. juna 1896. u kafani „Zlatan krst“ u Beogradu na izvestan način govori o „evropskom identitetu“ srpske kinematografije. Kako je Festival filmskog scenarija nastao i tokom mnogih godina obitavao u nekadašnjoj velikoj Jugoslaviji svakako da postoji prilično impozantna lista imena koja su svojim radom i delanjem na filmu daleko preskakala granice i one velike i ove male zemlje. Od braće Manaki, preko Pavlovića, Makavejeva, Saše Petrovića, Dušana Vukotića i Emira Kusturice do Stefana Arsenijevića. Bivajući uvek ogledalom kinematografije u kojoj je egzistirao i Festival filmskog scenarija je putem svih svojih programa, od takmičarskog, preko Simpozijuma, Letnje škole filmske dramaturgije, Radionice za mlade filmske kritičare, saradnje sa drugim festivalima, pokušavao, ne zaboravljajući primarni status manifestacije posvećene domaćem filmu, da jača i neguje osećaj pripadnosti evropskoj kinematografskoj porodici.

KVN:Kakav je , trenutni, beleg ove manifestacije u našem izuzetno bogatom kulturnom nasleđu i da li je on ,FFS , posebno njegovi prateći programi poput simpozijuma, i koliko doprineli onim vrednostima koje jačaju osećaj ,našeg, evropskog identiteta?

MN: Na to pitanje ne znam odgovor ali je nesporna činjenica da je više od četrdeset Simpozijuma na različite filmske teme, na kojima su govorila najznačajnija imena sa ovih prostora, potvrda stalnog stremljenja Festivala ka proširivanju prostora delovanja i uticaja. Svakoj kinematografiji bi služilo na čast da je imala i ima mesto na kome su otvarane značajne i škakljive teme, od zabranjenih filmova i crnog talasa u SFRJ preko sličnosti i razlika u dramaturgiji bioskopskog i televizijskog filma do promena u kinematografijama zemalja u tranziciji, koje su pokretane i realizovane u trenucima kada su bile aktuelne. I kod nas i u svetu.

KVN: Šta nam možete reći o tome  i da li je ,možda, vođena nekakava evidencija o broju gostiju na FFS iz inostranstva i o broju stranaca koji su bivali u publici ili je ,pak, jezička barijera, bila nepremostiva prepreka za veći  broj gostiju i publike iz inostranstva?

MN: Neka od velikih imena iz sveta filma pohodila su tokom protekle četiri decenije FFS. Gost i učesnik Simpozijuma bio je Stojan Stiv Tešić, dobitnik Oskara. Vrnjce su pohodili i Alen Korno, veliko ime francuske kinematografije, Viktor Merješko iz bivšeg SSSR… Učesnik Radionice za mlade filmske kritičare bio je tri godine i Klaus Eder, predsednik Međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, vrlo uticajna ličnost u svetu filma. Jako je zavoleo ovaj festival. Jedan od selektora berlinskog festivala Bernd Buder, godinama je pohodio FFS. Što se publike tiče, ne znam. Broj je svakako zanemarljiv jer stranih gostiju ima malo. Tako je uvek bilo u Vrnjcima.

KVN:Da li je FFS, obzirom da je jedinstvena smotra filmskih stvaralaca,  predstavljan negde u inostranstvu? Ako jeste gde i kada?

MN: Šireći, u jednom periodu, svoje programe, Festival filmskog scenarija je uspostavio uspešnu saradnju sa Festivalom istočnoevropskog filma u Kotbusu, GOEAST festivalom u Visbadenu i Alpe adria cinema u Trstu. Od 2000. do 2011. razmenjivali smo programe i koristili mogućnost da na tim festivalima promovišemo Festival filmskog scenarija i Vrnjačku Banju. Koliko sam upoznat, ta praksa je sada prekinuta.

42 Festival filmskog scenarija će početi projekcijom filma „Koreni“, u 20 časova ,na letnjoj pozornici koja nosi ime Danila  Bate Stojkovića , snimljenog po romanu Dobrice Ćosića za koji je scenario napisao Đorđe Milosavljević a režirao ga je Ivan Živković  dok glavne uloge igraju Žarko Laušević i Sloboda Milosavljević. Prvi film u zvaničnoj konkurencije je „Erdelezi Rising“,scenariste Dimitrija Vojinova, u režiji Lazara Bodroža u kome igraju Stoya, Sebastian Cavazza, Maruša Majer a njegova projekcija je zakazana za 22 časa.

Završena VII Međunarodna strip kolonija u Raški

Objavljeno: 08.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Učesnici VII međunarodne strip kolonije na Semeteškom jezeru

Juče je na Semeteškom jezeru završena VII Međunarodna strip kolonija koja je trajala četri dana koju je,i ove godine, finansijski podržala opština Raška. Kolonija je,ove godine,okupila više od dvadeset učesnika iz zemlje i inostranstva a pored radnog dela,tokom trajanja kolonije.upriličena je izložba Bojana. M. Đukića – „Umetnost zabave“  u Galeriji Centra za kulturu „Gradac“ kao i predavanje o aktuelnom strip trenutku koga su održali Bojan M. Đukić, Darko Stojanović, Petar Meseldžija i Željko Pahek.Tokom zložbe u Centru za kulturu, obrazovanje i informisanje „Gradac“ Raška promovisan je i 5. broj strip revije „Ras Komik“ koji predstavlja skup radova nastalih na prošlogodišnjoj „Strip koloniji Raška“.Da ovogdišnja, VII Međunarodna strip kolonija ,protekne u najboljem redu i da  Raška time potvrdi status jedne od retkih lokalnih zajednica u zemlji  koja podržava strip postarali su se , kao organizatori, Klub likovnih umetnika „Raška škola“ i Kancelarija za mlade opštine Raška. Naravno, tome nije izostala ni tradicionalana podrška Centru za kulturu, obrazovanje i informisanje „Gradac“ koji ovom ,a i nizom drugih manifestacija „zagreva atmosferu“ za ovogodišnje , jubilarne, XXV Raške duhovne svečanosti koje će se pod sloganom „Kultura u tri reči“ održati u Raški u periodu od 15 do 19 avgusta ali , ove godine ,  i sa dodatnim sadržajem 22.avgusta-koncertom „Bjelog dugmeta“.

Raška ima kulturna dobra nacionalnog značaja

Objavljeno: 29.07.2018. | autor: KV Novosti -on line

Stara Pavlica-Foto: J. Raspopović

Opština Raška ima veliki broj , registorovanih , nepokretnih kulturnih dobara na svojoj teritoriji.Ta dobra ,na svoj način, svedoče o značajnim dometima stanovništva, ne samo u oblasti graditeljstva, već i o kulturnom, istorijskom i ekonomskom razvoju u dugom vremenskom periodu, od praistorije do današnjeg doba.Sva ta registrovana , nepokretna kulturna dobra, razvrstana u određene grupe (Spomenici,, Spomen česme i Spome ploče, Arheološki lokaliteti, Stambeno -poslovni objekti – varoške kuće, Objekti industrijskog nasleđa, Objekti narodnog graditeljstva i stara groblja, Nemački bunkeri pored železničke pruge) evidentirana su prema podacima nadležnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.Njihov spisak, a reč je o više od stotinu objekata, je sastavni deo dokumenta Strateška procena uticaja Prostornog plana opštine Raška na životnu sredinu. Naravno da nisu sva ta nepokretna kulturna dobra jednakog značaja niti su pak sva u istom stanju zaštite.Uostalom njihovo razvrstavanje pa dakle i nivo pripadajuće im zaštite definisan je normativnim aktima različitog nivo među kojima je svakako najvažniji Zakon o kulturnim dobrima iz 2011 godine kao i niz drugih,podzakonskih akata, među kojima su najvažnije različite Odluke o utvrđivanju nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog i od velikog značaja.U centralnom registru Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture trenutno je,na teritoriji Srbije, upisano 2536 nepokretnih kulturnih dobara, od toga 2192 spomenika kulture, 77 prostorno kulturno-istorijskih celina, 191 arheoloških nalazišta i 77 znamenitih mesta. Kategorisanih nepokretnih kulturnih dobara ima 782 od čega 200 od izuzetnog značaja a 582 od velikog značaja.Među nepokretnim kulturnim dobrima od izuzetnog značaja nalazi se 155 spomenika kulture, 11 prostorno kulturno-istorijskih celina, 18 arheoloških nalazišta i 16 znamenitih mesta, a među nepokretnim kulturnim dobrima od velikog značaja 512 spomenika kulture, 28 prostorno kulturno-istorijskih celina, 25 arheoloških nalazišta i 17 znamenitih mesta. Od kategorisanih nepokretnih kulturnih dobara u Listu svetske kulturne i prirodne baštine Uneska prvi je upisan spomenički kompleks Stari Ras sa Sopoćanima 1979. godine, zatim manastir Studenica 1986, slede manastir Dečani 2004, manastiri Gračanica i Pećka Patrijaršija i crkva Bogorodica Ljeviška u Prizrenu 2006, kao i arheološko nalazište Gamzigrad / Romulijana 2007.Na nacionalnom spisku nepokretni kulturnih dobara od izuzetnog značaja sa teritorije opštine Raška nalazi se manstir Gradac a na spisku od 630 nepokretnih kulturnih dobara od velikog značaja sa teritorije opštine Raška nalaze se manastiri Stara i Nova Pavlica , crkve Svetog Nikole u Šumniku i Baljevcu i manastir Končulić. U Registru teritorijalno nadležnog Zavoda za zaštiu spomenika kulture iz Kraljeva ,pod različitim vidovima zaštite, pored već pomenutih nepokretnih kulturnih dobara na nacionalnom nivou nalaze se još i: crkva Svete Petke u Trnavi, stara kuća u Gradcu (kuća Radomira Vujanca), Kursulića kuća, srednjovekovni grad Brvenik sa crkvom posvećenom Svetom Nikoli, staro i novo kupatilo u Jošaničkoj Banji i arheološki lokalitet Zajačak u Kremićima.

Bogatstvo graditeljskog nasleđa opštine Raška

Objavljeno: 29.07.2018. | autor: KV Novosti -on line

Foto: Josif Raspopović

Raška se , kao uostalom i druge lokalne samouprave u Srbiji, nalazi na raskršću pred izazovima i izborima kako uskladiti potrebu za većim i efikasnijim ekonomskim razvojem koji , svakako, podrazumeva i odgovorno korišćenje prirodnih potencijala i resusrsa , sa potrebom njihovog održivog korišćenja. Održivost primarno podrazumeva sklad , meru između mogućnosti koje , na određenoj teritroriji-predelu nude prirodni i drugi potencijali i potreba aktuelne ,odgovorne, populacije koja , trenutno, nastanjuje taj prostor , za njenim ekonomskim napretkom uz maksimalno uvažavanje činjenice da su prirodna dobra i prostori nešto što jednakim pravom pripada i dolazećim generacijama. Neraskidivi segment prirodnog nasleđa na određenom prostoru čine i elementi kulturnog nasleđa , materijalna i nematerijalna kulturna dobra , nastala umešnošću i radom predhodnih generacija koje su ,nekada, pre nas sadašnjih, baštinile određeni prostor. Materijalna i nematerijalna kulturna dobra pak čine bitnu kariku , segment dnk-a identiteta žitelja koji nastanjuju određene predele-regije učvršćujući vekovne veze predela i ljudi na njemu. Otuda stalna , nekada podsvesna i nesistematizovana , ljudska ponašanja usmerena na kakvo takvo očuvanje kulturnih dobara tih „segmenata dnk-a naših regionalnih identiteta“. Otuda veliki značaj koji ta kulturna ,materijalna i nematerijalna , dobra imaju ne samo za tumačenje naše prošlosti nego i za pravilno raspoznavanje nagoveštaja naše budućnosti na određenom prostoru.Tim je važnije da , uprkos trenutnim ,raspoloživim, materijalnim mogućnostima jedne zajednice, njene kulturne elite i njeno privredno i političko rukovodstvo neprestano ukazuju na značaj očuvanja nepokretnih kulturnih dobara ne dozvoljavajući da ona budu zaboravljena i ljudskim aktivnostima devastirana , posebno ne u trci za , trenutno značajnim a dugoročno efemernim , profitom! Uostalom odgovorno i održivo upravljanje jedne generacije nekim prostorom podrazumeva ,između ostalog , i odgovorno ponašanje prema nepokretnim kulturnim dobrima koja ,danas u savremenom svetu , znaju biti itekako značajan zamajac turističkih privrednih aktivnosti i izvor lepih prihoda za lokalno stanovništvo. Otuda se potreba za permanentnom edukacijom lokalnog stanovništva o prirodnim i kulturnim vrednostima područja , kao i o uslovima za održivo korišćenje tih vrednosti , nameće kao nešto što bi trebalo da je obavezna aktivnost odgovornih upravljača jednom lokalnom zajednicom. Naravno uz , permanentnu ,organizovanu stručnu i materijalnu podršku viših nivoa vlasti ,čitajte slobodno države kao krovne zajednice na određenoj teritoriji, kako u sprovođenu edukacije stanovništva kroz sistem obrazovanja tako i u zaštiti i očuvanju materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara. Pokušaćemo da, govoreći kroz medijske sadržaje projekta „Bogatstvo graditeljskog nasleđa opštine Raška“, o trenutnom statusu nekih od nepokretnih kulturnih dobara na teritorij opštine Raška , osvetlimo ponašanje najodgovrnih u lokalnoj zajednici ali i ponašanje žitelja te , lokalne, zajednice prema nečemu što ih okružuje , što spada u kategoriju nepokretnih kulturnih dobara , a čijeg značenja i značaja oni , njima najbliži , često nisu dovoljno svesni.

Biblioteke kao spona između Kraljeva i Herceg Novog

Objavljeno: 13.06.2018. | autor: KV Novosti -on line

U Herceg Novom je ,u galeriji „Josip Bepo Benković“,krajem nedelje,  organizovana  izložba „Stefan Prvovenčani u književnosti i istoriografiji“ autora Danke Spasojević i Ivana Hrenka. Izložbu je otvorio istoričar dr Miloš Ković , docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu istakavši da je Stefan Prvovenčani prikazan kao „državnik, kao pisac, kao zadužbinar, kao porodičan čovek“  i da autori ove izložbe praktično ništa nisu zaboravili što je vezano za prvog srpskog krunisanog kralja. Željko Komnenović, predsednik UO Matice Boke, je ,govoreći  o razlozima koji su ih motivisali da otvaranje izložbe bude organizovano u Herceg Novom, podsetio  „da su pod uticajem bečko-berlinske škole iz istorije potisnuta  sjećanja na dva vijeka Nemanjićke uprave Bokom. Godine 1185. Stefan Nemanja uspostavlja Kotor kao svoj carski grad, 1219. godine Sveti Sava na Miholjskoj Prevlaci osniva Zetsku episkopiju, koja je korijen današnje Mitropolije crnogorsko primorske i temelj današnje države Crne Gore“.Deo  programa je bio posvećen  prezentaciji bogate izdavačke delatnosti NB ,,Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva o čemu su govorili urednica Ana Gvozdenović i glavni i odgovorni urednik Dejan Aleksić. Oni su predstavili pesničke edicije rezervisane za domaću i prevedenu poeziju, kao i biblioteke koje donose naslove iz oblasti književne teorije, kritike i esejistike. Naročit osvrt učinjen je predstavljanjem knjiga „Sabrana dela Stefana Prvovenčanog“, objavljene u saradnji sa Srpskom književnom zadrugom i „Stefan Prvovenčani pesnički odlomci“, u izboru Vaska Pope, a u priređivačkoj koncepciji profesora Đorđa Trifunovića. Imajući u vidu zajedničke interese na području bibliotečke i informacione delatnosti, a u želji da unaprede zajedničku saradnju i da doprinesu razvoju kulturnih veza, Nevenka Mitrović, direktorka Javne ustanove Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi i Miša Milosavljević, direktor Narodne biblioteke „Stefan Prvovenčani“ Kraljevo su, 8. juna, u Herceg Novom, potpisali su Protokol o saradnji. Protokol predviđa razmenu iskustva, znanja i stručnjaka; saradnju u regionalnim, evropskim i međunarodnim projektima; saradnju na zajedničkim programima i projektima kao što su izložbe, radionice i programi za decu, publikacije, seminari, prezentacije, književni programi, digitalizacija i slično. Sadržajnom programu su prisustvovali konzul Srbije Zoran Dojčinović, predsednica SO Kotor, Dragica Perović, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, arhejerejski namesnik hercegnovski Radomir Nikčević, beogradski pisac Vlada Arsić, kao i mnogobrojna hercegnovska publika.