Kraljevo je, u predhodna dva dana , bilo domaćin 26 po redu kulinarsko turističke manifestacije „Srebrni kazan“.Preko osamdest takmičara iz 63 ekipe takmičilo se,u petak, u pripremanju riblje čorbe a u subotu u pripremanju pasulja. Lepo vreme,u predhodna dva dana, izmamilo je na gradsko šetalište i gradsku terasu kraj Ibra nekoliko hiljada posetilaca koji su obilazili takmičarske štandove i kotliće ,degustirali pripremljena jela i pokušavali da otkriju kulinarske tajne od takmičara koji su u Kraljevo pristigli iz zemlje i inostranstva. Nagrade najboljima deljene su u nekoliko kategorija a sveukupni pobednik u pripremanju pasulja je ekipa Udruženja turističkih i kulinarskih radnika Niša.Za najbolji štand proglašen je štand ekipe Omladinske radne akcije „ORA nije fora“ , u kategoriji profesionalnih kuvara najbolji pasulj spremila je ekipa Predškolske ustanove „Olga Jovičić-Rita“ iz Kraljeva a među amaterima prva nagrada je pripala ekipi „S konca i konopca“ iz Arilja. Ono što svih ovih godina „Srebrni kazan“ čini specifičnom manifestacijom među njoj sličnim svakako nije takmičarski duh već pre svega atmosfera dobrog druženja kako među ekipama tako i sa posetiocima.Po tradiciji manifestacija se , i ove godine, nastavlja u nedelju, 25.septembra, kada će pobednici, po svom izboru, revijalno pripremati tradicionalna jela naše kuhinje.Turistička oranizacija Kraljeva i grad Kraljevo i ovoga puta su se pokazali i dokazali kao dobri organizatori a i ,od pre dve godine,nova lokacija na gradskom šetalištu potvrdila se kao bolje mesto za ovu vrstu manifestacija od gradskog trga.
I Udruga kuhara iz Bjelovara na kraljevačkoj „Pasuljijadi“
Veliku pažnju posetilaca 26-tog „Srebrnog kazana“ ili kako kraljevčani kažu „Pasuljijade“ privukao je štand Udruge kuhara grada Bjelovara.U danima za nama obeleženim povišenim tonovima i ne baš prijatnom retorikom koju su, sa obe strane,forsirali predstavnici političkih elita Hrvatske i Srbije bilo je više nego prijatno videti kao je običnim ljudima ipak važnije da se međusobno sreću, upoznaju druže na ovakvim manifestacijama koje su potpuno oslobođene tih „komunikacijskih šumova“.
Pobornik apstinencije među hedonistima
Štand „No-Ka 11-13“ na kome je kuvao psiholog Čedomir Grujić privlačio je pažnju posetilaca i zbog panoa na kome se promovišu pravila apstinencije što je,složićete se, malo neuobičajeno za manifestaciju na kojoj se dobro jede a ,bogami, i dobro pije.Na naše pitanje ima li uopšte ovde mesta da se promoviše apstinencija Grujićnam je odgovorio da itekao ima jer , eto, on primerom pokazuje da se ipak treba suzdržavati od preteranog konzumiranja hrane i pića a činimu se i da ga ,po neko, i posluša.


Danas je sa Gradskog trga u Čačku startovao peti međunarodni „Tesla reli“ u organizaciji Eko Klub-a Srbije i Auto reli turing klub Srbija iz Beograda , uz podršku gradova Čačak i Pančevo, Gradske opštine Vračar, udruženja „Eko park Jelica“ i Auto gas servisera Srbije, kao i Turističke organizacije Čačak i hotela Crowne Plaza. Ovaj reli je i svojevrsna promocija novog Svetskog Eko Reli Kupa (IERC) koji će se organizovati 2017. godine , na kojem će učestvovati isključivo ekološka vozila, svrstana u tri klase: električna, hibridna i vozila koja koriste alternativna goriva.Za učešće na ovogodišnjem „Tesla reliju“ prijavili su se takmičari iz Italije, Slovenije, Bugarske, Grčke, Crne Gore i Srbije. Favorit je bugarski takmičar Kalin Dedikov prošlogodišnji pobednik .Pobedi se,u kategoriji električnih automobila, nada i Nikola Rašković, dok se u ženskoj konkureciji tri dame bore za pobedu, Tatjana Manojlović, Milica Marinković (inače svetski prvak u paraglajdingu) i bugarska takmičarka Olga Todorova.Na startu današnjeg relija pojavilo se dvadestak električnih vozila, vozila na hibridni pogon i vozila na alternativna goriva.Ovaj reli se vozi vozi u potpuno normalnim uslovima saobraćaja, a bodovi se osvajaju za poštovanje zadate brzine na određenim delovima relija, kao i u ukupnoj potrošnji goriva.Današnja,prva etapa,se vozi na planini Jelici (Čačak, Zeoke, Guča, Lučani, Tijanje, Guča, Čačak) a predviđena su i tri regulaciona testa (ispita tačnosti). Drugi dan se vozi od Čačka preko Beršića, Stavkovice, Rajca, Ljiga i Belanovice do etno sela Babina Reka odakle se nastavlja prema Kosmaju, Sopotu i Barajevu do Beograda sa ukupno sedam regulacionih testova.Treći dan sa pet regulacionih testova uključujući i jedan specijalni na kartodromu vozi se od Beograda preko Barajeva, Dučine, Kosmaja, Mladenovca, Sopota i Košutnjaka do hotela Crowne Plaza.Cilj relija je u subotu 24. septembra ispred hotela “Kraun Plaza”, u kojem će biti održano i svečano proglašenje pobednika.Obzirom da „Tesla reli“ kao jedan od ciljeva ima i povećanje svesti vozača i široke javnosti o primarnoj obavezi zaštite i očuvanja životne sredine na svečanosti povodom starta pojavili su se narodni poslanik Ivan Karić,predsednik stranke „Zeleni Srbije“ i njegovi gosti O Oras Tinkinen, člana komiteta Zelene Evropske partije.
Pre nekoliko godina Udruženje građana „Gočka pruga“ je , promocijom filma „Gočka pruga“ autora Radoslava Živkovića i promocijom istoimene knjige hroničara kraljevačkog kraja dr.Milana Matijevića, podsetilo javnost na nekadašnju prugu uskog koloseka koja je povezivala planinu Goč i Kraljevo. Vojska austro-ugarske monarhije je, 1916 godine, sagradila 24 kilometra pruge dekoviljskog koloseka širine 600 milimetara. Pruga je imala trasu Kraljevo-Kamenica-Sokolja i njena osnovna namena je bila prevoz drvenih trupaca ali ,kasnije i prevoz radnika i lokalnog stanovništva.Pruga je bila u funkciji sve do 8 aprila 1959 godine kada je njom prošao poslednji voz a nešto kasnije je počela i njena demontaža.Između dva rata , a naročito posle II svetskog rata pruga je intezivnije korišćena i za prevoz građana koji su njom odlazili na vikende na Goč. Kao takva ostala je u sećanju genaracijama kraljevčana i meštana sela duž njene trase. Od pruge je,posle demotaže šina, ostala zgrada stanice u selu Kamenica(danas prostorije Mesne zajednice i mali,improvizovani, muzej posvećen Gočkoj ili popularno nazivanoj „Rižinoj“ pruzi. Ovo je ,inače, jedna od četri pruge koje su ,nekada postojale na Goču između dva svetska rata a to su još i : Goč – Vrnjci, Kamenički Lager – Sastavci i Podunavci – Ljuti breg u Gračacu. Među organizacijama civilnog društva iz Kraljeva koje pokušavaju i delom uspevaju da od zaborava otrgnu sećanje na ovaj infrastrukturni objekat ali i da promovišu ideju, njene revitalizacije u pojedinim segmentima, u funkciji razvoja turizma u ovoj regiji kojoj pripadaju Vrnjačka Banja i Kraljevo je i Udruženje građana „Novi Put“ . Organizacije civilnog društva nemaju dovoljno kapaciteta da same ozbiljnije pristupe realizaciji ove ideje a skromana i povremena sredstav koja dobijaju kroz projektno finasiranje od lokalne zajednice i ,zadnje godine, Vlade Srbije su taman dovoljna da ne zamre ova ideja.Tako je, već pomenutoj organizacija „Novi Put“ Ministarstvo građevinarstva,saobraćaja i infrastrukture ,ove godine, kroz prihvaćeni projekat odobrilo oko 400 000 dinara za delimičnu sanaciju zgrade nekadašnje železničke stanice u Kamenici u kojoj je smešten improvizovani muzej za čiji nastanak je zaslužan Živomir –Žiko Milašinović, jedan od osnivača UG „Gočka pruga“. Odobrena sredstva su iskorišćena za sanaciju zidova ,krečenje i opremanje objekta nameštajem (konferencijski stolovi i stolice) i panoima na kojima je prikazan nastanak i istorijat Gočke pruge. Za dalje ,ozbiljnije aktivnosti na izradi master plana i studije izvodljivosti projekta revitalizacije Gočke pruge čime bi se utvrdii potencijali ove ideje i njen doprinos ekonomskom razvoju ove regije kroz razvoj i unapređenje turistuičkih potencijala neophodno je da se pored nevladinog sektora,aktivnije uključe i lokalne samouprave Kraljeva i Vrnjačke Banje kako bi se obezbedila i podrška zemalja članica Evropske unije u realizaciji ovog projekta.
Po već ustaljenoj praksi ,svake godine u julu , vrši se smena predsedavajućih u Rotari klubovima širom sveta , a njih je , danas , više od 33 000 u kojima je aktivno oko 1,3 miliona članova. Vođeni motom , koji glasi Service Above Self („Služba iznad interesa“)- biti u službi zajednici – na radnom mestu i širom sveta rotarijanci , između ostalog , deluju i kroz humanitarne aktivnosti pa je tako , zahvaljujući nima i u Kraljevu organizovano niz humanitarnih akcija pre i posle zemljotresa novembra 2010 godine , a gradu su , do sada , darivali i dva javna objekta- česme u parku Pljakin šanac i u Čika Ljubinoj ulici. Smenu svojih predsednika Rotari klub Kraljevo , već drugu godinu zaredom , obavlja na seoskom gazdinstvu porodice Veljović u zaseoku „Rakija“ u Glediću koja , inače , proizvodi poznatu „Rakiju iz Rakije“. Tako je bilo i ove godine kada je na dužnost predsednika Rotari kluba „Kraljevo“ stupila Tatijana Premović ,diplomirani ekonomista, zaposlena u „Telekomu –Srbija“. Njoj je lenta predsedavajućeg uručena u prisustvu predstavnika Rotari kubova iz Užica , Beograda (RC Dedinje) , Kruševca i Kragujevca. Gost na ceremoniji i druženju rotarijanaca bio je i dr. Predrag Terzić gradonačelnik grada Kraljeva. On je , pozdravljajući prisutne , zahvalio rotarijancima , u ime grada , na dosadašnjim humanitarnim akcijama i pozvao ih da nastave da daju svoj doprinos zajednici kao na planu humanitarnih aktivnosti tako i na planu drugih aktivnosti kojima će se , u narednom periodu, unapređivati privredna i opšte društvena klima u Kraljevu.

Jučerašnja konstitutivna sednica Skupštine opštine Raška završena je verifikacijom mandata 34 od 35 odbornika i izborom novog rukovodstva opštine.Zatraženo je od Izborne komisije da naknadno proveri podatke iz Uverenja o izboru i za tog jednog odbornika. Ubedljivu većinu ostvarenu na izborima u Raški ostvarila je Srpska napredna stranka koja je sa 7338 glasova ili dobila 19 odborničkih mesta u lokalnom parlamentu. Pored naprednjaka odbornike u Skupštini opštine Raška imaju i SPS -12, Demokratska stranka i Demokratska stranka Srbije po dva odbornika.Ovakav raspored snaga je omogućio raščanskim naprednjacima da ,po prvi put,samostalno formiraju lokalnu vlast i iz nje izostave socijaliste koji su ,ovde, bili neprikosnovena vlas ili njen značajniji deo punih četvrt veka ili,kako to neko ,u šali , kaže „ još od četrespete“. Zasluge za izborni rezultat nesumnjivo pripadaju timu mladih,obrazovanih i agilnih članova SNS-a na čelu sa staro-novim Predsednikom opštine Ignjatom Rakitićem.Pored njega juče je izabran i njegov zamenik Djordje Gogić, dipl.inžinjer saobraćaja ,za predsenika Skupštine opštine izabrana je Mirjana Skorić,diplomirani politikolog ,za njenog zamenika izabran je Nenad Aleksić diplomirani ekonomista, a za sekretara je izabran Slobodan Ristović diplomirani pravnik.Zahaljujući se odbornicima na ukazanom poverenju u svoje ime i u ime tima koga predvodi Ignjat Rakitić je kao prioritete angažovanja lokalne vlasti naveo sprečavanje odlaska mladih ljudi iz Raške a za to je potrebno obezbediti nova radna mesta. U planu izgradnja 2 fabrike(tekstilna industrija i proizvodnja delova za automobilsku industriju) za koje je već otkupljena zemlja radi formiranja industrijske zone. Stvaranje dobre poslovne klime za ulaganja kako za domaće tako i za strane investitore, je ,takođe,prioritet a vodiće se računa i o lokalnim privrednicima koji uposljavju sve više radnika. Biće većih izdvanja iz budzeta za poljoprivredu pošto se sve više ljudi okreće toj privrednoj grani. Radiće se na stvarnju što boljh uslova u školama i dečjim vrtićima jer je obrazovanje osnov razvoja svakog društva, a uložiće se napori da još neka srednja škola bude otvorena u Raški.Rakitić je istakao i pohvale koje su ,dan ranije, prilikom posete Raški, stigle od Oskara Benedikta zamenika šefa Delegacije EU u Srbiji kao jednoj od opština koja najbolje koristi donatorska sredstva, pa će se i dalje nastaviti sa korišćenjem donatorskih sredstava zahvaljujući dobrim projektima i dobroj pripremi .Evropska unija i Švajcarska su, inače , do sada ,kroz različite razvojne programe, sa preko 1,3 miliona eura podržale više od 50 projekata u opštini Raška.
Gradonačelnik Kraljeva Tomislav Ilić je ,danas, obavestio javnost da je dobijena građevinska dozvola za izgradnju prve,od četri zgrade,projekta urbane regeneracije naselja u Dositejevoj ulici poznatijeg kao „Pic mala“.Radi se o obekjtu čija je vrednost 275 miliona dinara i on predstavlja prvu,od tri faze,realizacije ovog projekta.Predviđeno je da se taj,prvi,objekat gradi između postojećih kako bi se omogućilo da se u njega presele žitelji susednih zgrada koje bi se,pak,rušile u narednim fazama gradnje.Stare zgrade su građene između 1947 i 1955 godine kada nije bilo nikakvih seizmičkih propisa pa su ,tokom zemljotresa novembra 2010 pretrpele velika oštećenja.Reč je inače o 16 stambenih zgrada i 5 prizemnih kuća sa 360 stanova prosečne površine 39,80 m2. Projektom urbane regeneracije umesto sanacije, planirano je rušenje postojećih zgrada, i izgradnja 4 nove (Su+P+7) sa 360 stanova za preseljenje, sa ukupnom korisnom površinom stanova od 16.209,40m2 ,na južnom delu lokacije (oko 1,8 Ha). Etažni vlasnici dobijaju nove stanove, dok će Grad biti u mogućnosti da koristiti ostatak lokacije za buduću izgradnju socijalnih stanova i za druge namene, kao što su komercijalni ili rekreativni prostor, na severnom delu lokacije (oko 1.3 Ha).Na današnjoj konferenciji za štampu rečeno je da će do kraja juna biti utvrđeni uslovi za realizovanje javne nabavke-izbora izvođača radova a da će radovi početi tek polovinom novembra što je znatno kašnjenje u odnosu na rokove koje je,pre pola godine,prognozirala ministraka Zorana Mihajlović prilikom predstavljanja rezultata nagradnog konkrusa za arhitektonsko rešenje budućeg naselja.Obraćanje javnosti gradonačelnik Ilić je iskoristio da apeluje na stanare ovog naselja koji,još uvek,nisu potpisali saglasnost za presenjenje u nove,veće,stanove.Kako je rečeno,tri su grupe razloga za to.Jedna grupa je nezadovoljna spratnom lokacijom novih stanova,najveća grupa nije odlučila kako će definsati status razlike u veličini novog i starog stana a nudi im se otkup ili plaćanje zakupa za taj,veći,deo i,najzad, veliki broj stanova ima suvlasnike koji su u inostranstvu i koji retko dolaze.Bilo kako bilo ova činjenica preti da dodatno uspori realizaciju čitavog projekta jer je uslov banke suinvestitora ,a to je banka za razvoj Saveta Evrope da svi stanari daju svoju saglasnost za neki od ponuđenih modela.
„Težnja da se kroz izborni sistem ostvari prednost u odnosu na ostale izborne takmace uvek je dominantan faktor u procesu oblikovanja izbornog sistema, često i presudan. Retko se za izborne sisteme može reći da su rezultat pažljivog dizajna koji vodi računa o istorijskim, etničkim, geografskim, političkim, kulturološkim, tehničkim i kojim sve ne kriterijuma koji determinišu odluku o izboru izbornog sistema. Češći su primeri da su izborni sistemi proizvod neznanja, ili pak korišćenja „znanja“ o pojedinim učincima izbornih instituta kako bi se ostvarila prednost u izbornoj utakmici. Za demokratiju, funkcionisanje institucija i konsolidaciju poretka pogubna su oba pristupa.“ ,kaže, između ostalog prof.dr Milan Jovanović sa beogradskog Fakulteta Političkih Nauka u svom radu „Redizajniranje izbornog sistema-Jedan neuspeo pokušaj“ objavljenog u u okviru projekta koji se bavio vladavinom prava i izgradnjom nacionalne države.