
Gradonačelnik Kraljeva dr.Predrag Terzić
U organizaciji Evropskog pokreta u Srbiji danas je , u Kraljevu , organizovana prva u nizu debata pod nazivom „Pitaj me bilo šta o Evropskoj Uniji“ u okviru projekta „Evropa za mene“ koga podržava Delegacija Evropske Unije u Srbiji. Cilj je da se ,u javnosti , pokrenu teme značajne za Srbiju u procesu evropske integracije. Gošća prve debate bila je Tanja Miščević ,šefica Pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju Srbije a među učesnicima debate bio je i dr. Predrag Terzić , gradonačelnik Kraljeva. Pored njega , najveći broj učesnika današnje tribine u Kraljevu bilo je iz gradske uprave i javnih preduzeća a u svom pozdravnom obraćanju skupu gradonačelnik Kraljeva je ukazao , poželevši dobrodošlicu gostima iz Evropskog pokreta u Srbij i , na po njegovom mišljenju , svojevrsni zid neznanja o pregovaračkom procesu i strah od nepoznatog kada je reč o percepciji velikog dela javne uprave i zaposlenih u javnim preduzećima na lokalnom nivou , ne samo u Kraljevu,već i u čitavoj Srbiji pa su ,stoga , skupovi poput današnjeg više nego korisni i neophodni. U uvodnim napomenama pred raspravu koja se razvila Tanja Miščević je , između ostalog , rekla da Srbija , a ni ostale zemlje Zapadnog Balkana, ne mogu očekivati jasniji angažman unije u proširenju , jer će fokus angažovanja članova i organa Evropske unije biti na procesu razdruživanja sa Velikom Britanijom. To vreme ,po njoj, ne treba trošiti na preispitivanje članstva u Evropskoj uniji kao jednog od spoljno-političkih ciljeva Srbije jer suština ovog procesa i nije članstvo, kao njegov krajnji ishod ,već promene na svim nivoima koje su neophodne da bi Srbija postala zemlja održivog razvoja i osnaženog kvaliteta života njenih građana. Za to je potrebno poverenje ,i uverenje, građana da je taj proces pridruživanja , a potom i samo članstvo , od interesa za unapređenje kvaliteta njihovih života. Nažalost to poverenje u Evropsku Uniju i u ispravnost naše spoljno-političke orjentacije jeste , što je delom i normalno, promenjljiva kategorija ali zabrinjava što trend tog poverenja ,uz neznatne oscilacije, beleži pad u rasponu od 2003 godine kada se ,po prvi put, počelo sa merenjem poverenja građana Srbije u Evropsku Uniju do danas. Od 73 % merenih te 2003 godine, stigli smo do sadašnjih 48 %. Razloga tome je mnogo, a jedan od njih je i neinformisanost građana. Skup poput današnjeg jeste dobar način da se poradi na informisanju donosilaca odluka na srednjem-lokalnom nivou organizovanja države i da se time unaprede performanse menadžmenta na lokalnom nivou, ali bez adekvatnog angažmana medija teško da će , samo to, znatnije unaprediti poverenje građana. A o medijima ,njihovom trenutnom stanju i poziciji u društvenom dijalogu danas , u debati u Kraljevu, nažalost nije bilo ni reči.Zašto,valjda znaju učesnici debate pa i malobrojni predstavnici lokalnih medija među nima.


Danas je ,na povratku sa višednevnog studijskog putovanja po Zlatiborskoj regiji, u manastiru Žiča boravila grupa novinara i turoperatera iz Bugarske. Radi se o grupi koja je , na poziv Turističke organizacije Zlatibor i uz podršku ambasade Srbije u Bugarskoj ,boravila na Zlatiboru kako bi se upoznala sa ponudom ove , u inostranstvu sve popularnije turističke destinacije. Grupu je predvodio gospodin Plamen Mateev nekadašnji diplomatski predstavnik Bugarske u Srbiji i veliki prijatelj Kraljeva koji je ,do sada, uspešno povezao nekoliko preduzeća iz Kraljeva sa kupcima njihovih proizvoda i usluga iz Bugarske ali i nekoliko gradskih ustanova kulture poput biblioteke „Stefan Prvovenčani“ i Narodnog muzeja iz Kraljeva, sa srodnim ustanovama kulture u Bugarskoj. O svojevrsnoj ljubavi gospodina Mateeva prema Kraljevu svedoči i podatak da je on najzaslužnij i za organizacije izložbi kraljevačkih umetnika poput Filigrana Pokimice u Velikom Trnovu i Hadži Marije Magdalene Kovačević u Sofiji. Iako je program boravka ove grupe medijskih i turističkih poslenika iz Bugarske bio ispunjen do zadnjeg minuta gosti su prihvatili inicijativu Turističke organizacije Kraljeva i ,u povratku, na kratko, svratili do manastira Žiča. Posle razgledanja manastira gostima je , uz prigodne suvenire i publikacije uručeno i po jedno pakovanje „Rakije iz Rakije“ a oni su se ,puni lepih ustisaka, od svojih domaćina rastali obećavši im da će jedna slična ali veća grupa novinara i turoperatera uskoro posetiti i našu regiju kako bi bugarskoj javnosti predstavila turističku ponudu Kraljeva i posebno „Doline kraljeva“ o kojoj su , kao i o Žiči i Studenici, već čuli.





U više od 150 zemalja među kojima je i Srbija danas se ,na razne načine obeležava Dana planete Zemlje (Earth Day 2017). Ovaj datum se službeno obeležava od 1992 godine kada je na samitu Ujedinjenih nacija , u Rio de Ženeiru,usvojena Dekleracija o zaštiti eko-sistema i održivom razvoju poznatija kao „Rio dekleracija“ koja se sastoji od 27 principa čiji je cilj održivi razvoj sveta. Trebalo je , inače, da prođe dve decenije od prve Svetske konferencije Ujedinjenih Nacija o životnoj sredini, održane 1972. godine u Stokholmu, gde je , po prvi put je na visokom međunarodnom nivou ukazano na opasnosti koje našoj planeti prete od zagađenja životne sredine na globalnom nivou do usvajanja ovo strateškog dokumenta koji je , po prvi put, povezao pitanja razvoja i zaštite životne sredine. Tada je usvojen i Akcioni plan održivog razvoja u 21 veku koji u svom 28 poglavlju daje preporuku da lokalne vlasti treba da se konsultuju sa stanovništvom u pogledu osmišljavanja strategije za stvaranje Lokalne Agende (LA) 21 koja nije samo strategija zaštite životne sredine već uključuje i i rešavanje socijalnih i ekonomskih pitanja . „Moramo stvoriti globalno građanstvo koje razume koncepte klimatskih promena i svesno je pretnje bez presedana za našu planetu. Mi moramo osnažiti sve ljude znanjem kako inspirisati delovanje na zaštiti okoline. Ekološka i klimatska pismenost su pokretač ne samo ekološke politike i poboljšanja životne sredine i klimatskih zakona i politika, ali takođe i razvoja ekoloških tehnologija i radnih mesta u zaštiti okoline“ kaže se ,između ostalog u ovogodišnjoj poruci međunarodne globalne inicijative ,koja za fokus ovogodišnjih eko- aktivnosti preporučuje učešće javnosti u odlučivanju o strategijama procene uticaja, izdavanju integriranih dozvola, problematici razvoja „klimatske pismenosti“ i većeg učešća žena u ekološkim naporima (princip rodne ravnopravnosti). O tome kakav je naš odnos prema ovim problemima dovoljno rečito govori i podatak da ovom značajnom datumu nije posvećena ni jedna aktivnost u gradu kako lokalne samouprave tako i lokalnog nevladinog sektora.Šta više nedavno je objavljena i stupila na snagu Odluka Ustavnog suda Srbije iz novembra 2016 godine , kojom je proglašena nezakonitom Odluka o naknadi za zaštitu i unapređivanje životne sredine na teritoriji grada Kraljeva iz 2015 godine zbog činjenice da prilikom njenog donošenja nije ispoštovana procedura u delu koji predviđa obavezno sprovođenje javne rasprave.
Sutra,11 aprila, je Dan zaštite prirode ,dan od nacionalnog značaja, ustanovljen Zakonom o zaštiti prirode 2009. godine. On je ustanovljen da se javnost podseti na značaj očuvanja prirode Srbije. Za datum je odabran 11. april zato što je tog dana, 1949. godine, prvi put ustanovljen status jednog područja kao zaštićenog prirodnog dobra – Spomenika prirode „Velika i Mala Ripaljka“ u opštini Sokobanja. Na teritoriji grada Kraljeva , nalazi se 12.049 ha ili 16,1% ukupne površine Parka prirode Golija koji je ustanovljen Uredbom Vlade još 2001 godine da bi potom , te iste godine, komitet МАB/UNESCO proglasio , 72,5% ili 53.804ha tog jedinstvenog kompleksa , i to na delovima teritorija opštine Ivanjica i grada Kraljeva, za Rezervat biosfere „Golija-Studenica“. Time je, barem formalno, ovom području dat tretman najvećeg stepena zaštite od strane države i lokalnih samouprava. I dok na jednoj strani imamo , reklo bi se, normativno mnogo toga definisanog u oblasti zaštite prirode i životne sredine u svakodnevnici stvari , često, idu drugim tokom…
Danas, u ranim prepodnevnim satima, na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu okupila se grupa od dvadesetak učesnika Marša za Alepo koji su u Kraljevo došli iz pravca Čačka. Oni će posle zadržavanja u u prostorijama alternativnog centra UG „Pozitivna omladina“ iz Kraljeva“ nastaviti svoj put ka Vrnjačkoj Banji. Marš mira za Alepo počeo je 26. decembra 2016. godine u Berlinu a u Srbiju je stigao 31. marta posle Nemačke, Češke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Marš je u Srbiji , do sada, prošao kroz Užice, Požegu,Čačak i Kraljevoa pravac kretanja mu je ka granici sa Makedonijom. U Manifestu ovog pokreta objavljenom na portalu