I naš grad , Kraljevo , kaže obaveštenje na zvaničnom sajtu , danas se pridružuje akciji „Sat za našu planetu“ tako što će u periodu od 20:30 do 21:30 časova , isključiti javnu rasvetu na centralnom gradskom trgu – Trgu srpskih ratnika i Trgu Svetog Save.
Cilj ove globalne akcije započete 2007 godine u Sidneju kojoj se , u međuvremenu , za predhodnih 11 godina , pridužilo oko 7000 gradova iz preko 180 zemalja u svetu je poruka „da je moguće nešto preduzeti po pitanju ublažavanja posledica klimatskih promena i da je moguće promeniti svakodnevne navike za dobrobit planete Zemlje i svih nas koji na njoj živimo“.

Kraljevu ovo ,inače, nije prvi put da se pridružuje akciji i to je , bez sumnje za pohvalu . No , nemoguće je a ne postaviti otvoreno pitanje jesu li donosioci odluka na lokalnom nivou nešto naučili i počeli da primenjuju iz poruke koju ova akcija šalje ?Jednostavno je , i medijski atraktivno, pridužiti se akciji „Sat za našu planetu“ a potom ,kad se „svetla upale“ nastaviti po starom.

I baš to , nastaviti po starom jeste ono što nas najviše brine i što nam daje za pravo da posumnjamo da se ovom i sličnim akcijama skreće pažnja sa osnovnih problema u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti na lokalnom nivou.Tamo gde započinju svi procesi koji su uzrok klimatskih promena i gde se najdrastičnije vide (i trpe) sve posledice velikih klimatskih promena .

Navođenje tih , osnovnih, problema u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti na nivou grada Kraljeva , poput , recimo , više od trećine ukupnog broja dana u jednoj godini sa koncentracijama PM 10 čestica iznad dozvoljenih u poslednje tri godine, neadekvatnog tretmana komunalnog otpada i otpadnih voda iz gradske kanalizacije , neadekvatne kontrole i neadekvatno upravljanje sa preko 90 postojećih seoskih vodovoda, sa kojih se vodom za piće snabdeva polovina populacije grada , inveseticija u jačanje efikasnosti gradskog javnog osvetljenja bez unapred , javno ,definisanih ciljeva ,neadekvatnog odnosa prema opasnostima od industrijskog i istorijskog otpada u krugu nekadašnje Fabrike Vagona čiji su pogoni malte ne u centru grada… potrajalo bi dugo i oduzelo još prostora.
Velika je i sve vidljivija razlika između broja i obima problema u ovim oblastima i izdvajanja iz javnih prihoda grada za mere kojima bi se njihovi uzroci eliminisali. Evo , da po ko zna koji put ponovimo , u budžetu grada za 2019 godinu na poziciji zaštita životne sredine planirano je 136.402.000 dinara ili 3,5% od budžeta a za program energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije 115.246.135 dinara 2,99 % od budžeta. Nisu to, mala sredstva i nije osnovni problem njihov iznos već je problem izostanak jasne i u budžetu vidljive veze između planiranih mera ,aktivnosti i očekivanih rezultata.

Istina je i da se preduzimaju određene aktivnost u ovim sektorima ali je ključno pitanje kako i na koji način se definišu javne politike grada u ovim oblastima?
Javnost o tome malo zna , nedovoljno je uključena , a predviđene procedure se zadovoljavaju u formalnom smislu. No to danas , nije , rekli bi smo, karakteristika samo za oblasti zaštite životne sredine i energetsku efikasnost jer se ,većina odluka na lokalnom nivou,donosi u uskom krugu „odgovornih“.
Primera radi , dva ključna , savetodavna , tela u lokalnoj samoupravi resorno odgovorna za ove dve oblasti , Savet za energetsku efikasnost i Saveta za zaštitu životne sredine Gradskog veća , evo , na kraju prvog kvartala tekuće godine nemaju ni svoje Programe ni Planove rada za 2019 godinu i nisu , još uvek, održali ni jedan svoj sastanak u ovoj godini.. A upravo su to ona malobrojna institucionalna tela u kojima se nalaze i predstavnici civilnog sektora pa im se tako oduzima i onaj premali prostor za eventualni uticaj na kreiranje javnih politika.
Lepo je ,dakle, što se ,kao lokalna samouprava , uključujemo u akcije poput „Sata za našu planetu“ ali će još lepše biti da „upalimo svetlo“ i uključimo što više građana u procese kreiranja javnih politika grada u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti.
Broj pregleda: 806
Komentari su zatvoreni.