subota, 20. april 2024.

Posts Tagged ‘Narodni muzej kraljevo’

Deca u ratu: Srpski izbeglički domovi u Mataruškoj Banji 1942-1944- Izložba koju treba videti !

Objavljeno: 18.10.2023. | autor: KV Novosti -on line

 “Bavim se,inače, izučavanjem II svetskog rata,ali je ova izložba na mene ostavila težak utisak. Izložba pokazuje jednu delikatnu ljudsku tagediju kroz sudbinu dece koja su ovde prispela kao izbeglice tokom II svetskog rata, naročito brojno posle velike ustaške ofanzive na istočnu Bosnu 1942.godine.  A kada pogledate ove slike rat vam izgleda savim drugačije, ima sasvim drugu dimenziju u odnosu na uobičajeni način kako se mi,istoričari, bavimo ratom, izučavajući ovu ili onu stranu okupacije i građanskog rata”.

dr.Bojan Dimitrijević naučni savetnik u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu

Ovim rečima je  dr.Bojan Dimitrijević,naučni savetnik u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu  i         jedan od receznata   otvorio izložbu “Srpski izbeglički domovi u Mataruškoj Banji 1942-1944”,  čiji su autori  dr Ljubinka Škodrić, viši naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju i Mirjana Savić, muzejski savetnik Narodnog muzeja Kraljevo.

Autorke izložbe dr Ljubinka Škodrić i Mirjana Savić

Posle vojnog poraza aprila 1941.godine Nemačka je podelila Kraljevinu Jugoslaviju. Neke teritorije je pripojila direktno Trećem rajhu,neke, poput Hrvatske recimo, predala na upravu svojim saveznicima ustašama koji su stvorili Nezavisnu Državu Hrvatsku. U toj kvislinškoj tvorevini dva milona Srba je bilo  izloženo sistematskom uništavanju i progonu.

Mnogi od nji, bežeći pred ustaškim terorom ,utočište su našli u Srbiji, koja je,tada, imala oko 3,8 miliona stanovnika i bila podeljena na oko 14 okruga, pod strogim režimom nemačke vojne okupacije. Procenjuje se da je broj izbeglica koji je stalno varirao u jednom trenutku ,prema nekim procenama, dosezao čak do 400.000.

Dragan Žigić preživeli štićenik doma u Mataruškoj Banji na otvaranju izložbe

Već u maju 1941.godine formirana je ustanova koja se zvala Generalni komitet za naseljavanje Slovenaca koja je nešto kasnije preimenovana u Komeserijat za izbeglice i preseljenike .Na njegovom čelu najduže se, sve do pred kraj 1944.godine,nalazio  Toma Maksimović,predratni direktor fabrike obuće “Bata” iz Borova. Ovaj Komesarijat je ,prema nekim podacima,tokom 1942. godine evidentirao preko 62000 izbegličke dece uzrasta do 14 godina  od kojh se njih 4930  nalazilo pod njegovim direktnim nadzorom u domovima u Ribarskoj Banji, Mataruškoj Banji, Vrnjačkoj Banji, Sokobanji, Negotinu, Užicu kao i u još nekim domovima ondašnjeg Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja.

Srpski izbeglički domovi u Mataruškoj Banji počeli su sa prijemom dece 3.juna 1942.godine a tokom avgusta 1944.godine ,u osam objekata kapaciteta 710 mesta, bilo je smešteno 650 dece što je činlo 12 % ukupno izbegle dece u Srbiji u tom periodu.

Intersovanje publike za otvorenu izložbu je veliko

19.avgusta 1943.godine Manastir Studenica se , na inicijativu igumana Aleksija Jovanovića , priključuje mreži Srpskih izbegličkih domova kako bi ,pored ostalog, stekao pravo na zaštitu od strane Crvenog krsta i izbegao razaranje za koje su se,prema nekim izvorima, pripremali  bugarski vojnici ,u znak odmazde za gubitke koje su imali,kao okupacione snage, u tom kraju.

U periodu od 3.juna 1942.godine do 29.novembra 1944.godine kroz domove u Mataruškoj Banji prošlo je više od 3400 dece od koji je 56 umrlo. Preminula deca sahranjivana su,bez ličnih identifkacionih podataka, na groblju u Konarevu. To je delom I razumljivo jer ,prilikom prihvata, mnogoj od izbegle dece nije bilo moguće utvrditi t ime,prezime i odakle tačno dolaze. Početkom osamdesetih godina prošlog veka na inicijativu Jaroslava Bulatovića, dugogodišnjeg direktora osnovne škole “Đura Jakšić” u Konarevu, koji je tada obavljao funkciju predednika Opštinske Konferencije Socijalističkog Saveza Radnog Naroda Jugoslavije u Kraljevu ,novinarke Ljiljane Đorđević koja je vodila Aktiv žena pri tom forumu  i Žarka Pantovića ,stručnog saradnika u tom forumu formiran je Odbor za izgradnju Spomen obeležja preminuloj deci iz izbegličkog doma u Mataruškoj Banji. Autor tog spomenika u obliku piramide  je  arhitekta Spasoje Paja Krunić iz Beograda, tada poznatiji u Kraljevu kao koautor,uz Dragišu Kovačevića,  rešenja nagrađenog početkom sedamdesetih godina, za izgled Spomen parka u Kraljevu.

Prisetimo se,  da je o deci izbeglicama iz domova u Mataruškoj  Banji svojevremno  pisao i dr Milorad Đ. Panić , objavivši knjigu   “Dom za zbrinjavanje izbegličke dece u Mataruškoj Banji (1942-1947)”, čiji je izdavač   1994. godine,  bio kraljevački Centar za socijalni rad.

A na samom kraju dodajmo da ova izložba,tačnije njena tema stradanje najmlađih tokom ratnih sukoba biva,i zbog  ratnih sukoba u Ukrajini i Izraelu, i aktuelna i opominjuća.

Zato ovu izložbu valja obavezno pogledati, a ona je otvorena od 17..oktobra do 20.novembra 2023.godine.

Jer,zaborav jeste svojstve ljudskom biću kao pojedincu, ali kao društvo se moramo protiv njega  boriti. Znanjem pre svega! Da bi smo ,učeći iz prošlog, izbegli zamke pogrešnih izbora ,u turbulentnim geopolitičkim zbivanjima, čiji smo svedoci iz dana u dan.

Slobodan Stojanović Kepo – Jedan od muzičkih belega Kraljeva!

Objavljeno: 28.04.2023. | autor: KV Novosti -on line

Sinoć je, u prepunoj Sali Narodnog muzeja u Kraljevu ,premijerno prikazan dokumentarni film  o Slobodanu Stojanoviću Kepi ,bubnjaru i jednom od osnivača kultne rok grupe “Smak”  čijih se pet decenija od osnivanja obeležava, ove godine ,nizom manifestacija.

Ovaj, treći po redu dokumentarac iz serijala “Kraljevčani”, nastao u zajedničkoj produkciji Narodnog muzeja Kraljevo i časopisa „Sidža“ prikazan je sinoć, u okviru izložbe „Smak 50“ koja predstavlja retrospektivnu postavku arhivske građe rok grupe „Smak“ a koja je,u Kraljevu, otvorena do 10.maja.

Slobodan Stojanović-Kepo

 Autorka izložbe je Ksenije Đerković, arhivista Istorijskog arhiva Šumadije u Kragujevcu i ćerke Slobodana Stojanovića Kepe, bubnjara ovog kultnog benda.

Promociji dokumentarnog filma  sinoć je prisustvovao i njegov glavni junak  Kepa  koji je, inspirisan prisustvom velikog broja svoji prijatelja ,strpljivo odgovarao na brojna pitanja iz publike  o  neraskidivoj vezi “Smak”-a i Kraljeva. A za tu vezu  benda koji je svojom muzikom obeležio jednu epohu rok muzike na ovim prostorima i grada na Ibru ,pored Kepa i Čačanina Radomira Mihajlovića Točka,frontmena grupe “Smak” zaslužni su na svoj način i legendarni Milorad Petrović-Kimi i Lazar Ristovski.

Danko Gučanin,direktor Narodnog muzeja u Kraljevu

Ova dva pokojna muzička velikana bili su ,u različitim fazama ,članovi grupe “Smak” a uz to Slobodana Stojanovića Kepu vezuje i prijateljstvo i druženje sa Kimijem koje je trajalo sve do njegove smrti 2019.godine.

Pominjući brojne kraljevačke muzičare sa kojima se družio i sarađivao Kepo je, i u dokumentarcu,a i u razgovoru sa publikom , govorio   o pokojnom Zoranu Milojčeviću- Čombeu koji mu je ,na početku bavljenja muzikom,davao korisne sugestije I nesebičnu podršku.

Dragan Blagojević -Džaro

Publiku okupljenu na sinoćnoj promociji pored Danka Gučanina  direktora Narodnog muzeja u Kraljevu   pozdravio je  i novinar i producent  Dragan Blagojević – Džaro jedan od osnivača I urednika časopisa “Sidža” podsetivši sve da je Kraljevo grad prebogat vrhunskim muzičarim  koji su stekli zavidnu nacionalnu a neki od njih i međunarodnu afirmaciju, te da je više nego legitimna inicijativa da Narodni muzej Kraljeva, u saradnji sa časopisom “Sidža”, Zavičajnim društvom Kraljevo i drugim zainteresovanim akterima  definiše koncept buduće “Kuće muzike Kraljeva” koja bi trebalo da bude svojevrsni muzej muzičkog stvaralaštva i podsetnik na brojne muzičke velikane poreklom iz Kraljeva i okoline.

Džaro,Kepo i Joca Ajova

Na kraju sinoćnje projekcije i pratećeg programa u Narodnom muzeju u Kraljevu   Dragan Blagojević- Džaro i Jovan Antonić su Slobodanu Stojanoviću Kepi uručili kartu za predstojeći koncert Dada Topića u Kraljevu koga časopis “Sidža” organizuje 17.maja u diskoteci “Passage”,što je on sa zadovoljstvom prihvatio jer su ,svojevremeno, “Smak” i Dadova grupa “Tajm” svirali zajedno na nekim koncertima.

Izložba „LP – Istorija gramofona i zlatno doba ploča” dopinosi kulturnom identitetu Kraljeva

Objavljeno: 28.04.2022. | autor: KV Novosti -on line

Iako je ,u svom prvobitnom obliku, izložba „LP – Istorija gramofona i zlatno doba ploča”delo etnologa-antropologa Viktorije Šimon Vuletić, zaposlene u Gradskom muzeju Subotice koja je , kako je to autorka jednom izjavila, nastala kao dokaz „da u gradu(Subotici) postoje teme koje su, kao zajednički kulturni imenitelj, jednako interesantne svima  u ovom višestruko podeljenom gradu” ona je ,od večeras i svojevrsni doprinos kulturnom identitetu Kraljeva.

Sa otvaranja izložbe u Kraljevu :Oleg Romanov, Viktorija Šimon Vuletić,Zoran Lević i Mirjana Savić

Postavka ove izložbe u Kraljevu obogaćena ,zahvaljujući trudu Mirjane Savić i Olega Romanova poslenika Narodnog muzeja Kraljevo eksponatima i drugim sadržajima koji  daju svojevrsni istorijski presek  muzičkog života Kraljeva koga mnogi,s pravom, nazivaju “Srpski Nešvil” ,ali i grada koji je iznedrio sijaset  muzičara koji su se afirmisali i u drugim muzičkim žanrovima,osim u narodnoj muzici.

Za taj i takav, žanrovski šarenoliki, muzički razvoj Kraljeva najzaslužnij su gramofon i vinil ploče koji su se ,u gradu na Ibru prvi put pojavili u prvim decenijama prošlog XX veka.

Počelo je,1928.godine u Beču gde je izdata ploča kraljevčanina Dragija Petrovića,člana Beogradske opere sa srpskim narodnim pesmama “Nisam ja bio bekrija” i “Šta ćeš cico da ti kupim”,nastavljeno u Čehoslovačkoj gde su snimljene kompozicije Milivoja Crvčanina, zatim sledi Vitomir Voja Trifunović koji je svirao harmoniku na pločama Narodnog orkestra Vlastimira Pavlovića Carevca, da bi zatim,početkom šezdesetig godina prošlog veka, nastala era Predraga Živkovića Tozovca, Lepave Lepe Lukić, Novice Negovanovića, Snežane Đurišić, Raše Pavlovića, Tomislava Čolovića, Vesne Zmijanac, koji su snimili milionske tiraže gramofonskih ploča a rekorder među njima po broju naslova je Lepa Lukić sa 76 ploča.

Njihovim stazama ,danas,nastavljaju Miša Mijatović,Vada Panović,Aleksandar Sofronijević,Vanja Mijatović…

U “drugoj”, žanrovskoj, koloni  gramofonske ploče snimaju Lazar Tošić, Djego Varagić, Smak, Lazar Ristovski, Bezimeni, Tri +tri, Kašika ljubavi,Gama zrak….

Gordan Štavljanin -Štavljo: Sa trojicom sam sarađivao a sa svima drugovao

Kao svojevrsni kurioziteti kojima se želela dočarati uloga kraljevčana u istoriji gramofona i gramofonskih ploča , zabeleženi su, u katalogu za ovu izložbu,a čulo se to i u prigodnim govorima na večerašnjem otvaranju,podatci recimo o tome da su slušaoci Radio Beograda,pedesetih godina prošlog veka, prvi put čuli pesmu “Its Now Or Never” Elvisa Prislija sa ploča dobijenih ,na pozajmicu, od kraljevčana Bogosava i Dobrosava Dumića koji su  dobijali gramofonske ploče  od svog kuma iz Londona,ili da je u nekadašnjoj diskoteci LP33 ,smeštenoj,krajem sedamdesetih godina prošlog veka, u podrumskim prostorijama restorana Pariz, puštena ,prvi put u ondašnjoj Jugoslaviji, pesma Barbre Streisand “Woman in Love”.

Miroslav Rudnjanjin-Ponosan na svoju kolekciju gramofonskih ploča

Svoj doprinos razvoju muzičkog stvaralaštva Kraljeva  davale su i lokalne radio stanice,pre svih najstarija među njima Radio Kraljevo,Melos,M radio,Globus…

Kad muzika spoji…Svi su na istom poslu,tonci,muzičari,dizajneri,novinari,istoričari,di džejevi…

Upravo ova izložba ,taj njen lokalni segment, iz zaborava pred lice javnosti vraća ,nepravedno, zaboravljena imena mnogih muzičara ali pasionirnih kolekcionara gramofonskih ploča, ljubitelja dobre muzike, od koji su se neki,poput Živote Jevtića recimo,kasnije  i profesionalno angažovali u muzičkom šou-biznisu, u lokalnim radio stanicama,ili kao organizatori brojni muzičkih dešavanja, ne samo u Kraljevu.

Da,to sam ja-Života Jevtić

Autori ovog,kraljevačkog segmenta,izložbe „LP – Istorija gramofona i zlatno doba ploča” su,svesno ili nesvesno, pred lokalnu zajednicu, ustanovu čiji su delatnici a i pred sebe i druge kolege istoričare, postavlili ni malo lak zadatak.

Da se započeto istraživanje muzičke istorije Kraljeva nastavi  i da se ,uz pomoć države, lokalne samouprave, drugih institucija i ustanova iz oblasti nauke i obrazovanja izgrade temelji ,kako to večeras reče Oleg Romanov, budućeg vituelnog  muzičkog muzeja Kraljeva.

I za sam kraj valja reći da je izložba plod saradnje tri ustanove: Gradskog muzeja iz Subotice,Muzeja nauke i tehnike iz Beograda i Narodnog muzeja  Kraljevo što je primer vredan pažnje i svake pohvale.

Raška od praistorije do kasnog srednjeg veka

Objavljeno: 12.12.2018. | autor: KV Novosti -on line

U Galeriji Narodnog muzeja Kraljeva otvorenena je izložba „Raška od praistorije do kasnog srednjeg veka“ čiji su autori arheolog Tatjana Mihailović, muzejski savetnik Narodnog muzeja Kraljevo,istoričari umetnosti dr Branka Gugolj, docent na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici i SonjaMilićević, kustos Galerije Centra za kulturu „Gradac“.

Deo autorskog tima izložbe 
SonjaMilićević i 
Tatjana Mihailović

Ova izložba deo je višegodišnjeg projekta Centraza kulturu „Gradac“ iz Raške pod nazivom„Upoznaj naš grad“. To je ,treća u nizu izložbi u okviru ovog projekta a,  ona,  i dve predhodne imaj za cilj  da prezentuju najstarije nasleđe ovog prostora.

Pozdravljajući prisutne na otvaranju TatjanaMihailović je , govoreći o samoj izložbi ,rekla da ona obuhvata period praistorije, od neolita preko metalnih doba, do antičke prošlosti, kada je rimska država na ovim prostorima organizovala svoju upravu nad Ibarskim rudnicima srebra. U srednjem veku, kada je formirana srpska država, čije srednjovekovno ime grad  Raška nosi i čuva u izvornoj formi, ova oblast se tokom XIII veka našla u središtu njene teritorije, između arhiepiskopije u Žiči i prestonog grada Rasa, uzdižući svoju ekonomsku moć srebrom Kopaonika.

Izložba je realizovana uz podršku Narodnog muzejaKraljevo, koji je nadležan za teritoriju Raške i iz čije Arheološke zbirke je izložen deo reprezentativnog materijala ove oblasti. Fotodokumentacijom izložbuje podržao i Zavod za zaštitu spomenika Kraljevo.

Izložba je povezana u antičkom delu sa izložbom„Ispričaću ti priču…“ Arheološkog muzeja Zadar, otvorenom u Narodnom muzejuKraljeva u četvrtak 6. decembra, tako da publika ima priliku da vidirekonstrukciju najbogatijeg groba sa nekropole Lanište u Korlaću kod Baljevca.

Овај текст је један од садржаја медијског пројекта „Богатство градитељског наслеђа општине Рашка II  део “  кога спроводе „КВ Новости-он лине“ а кога је подржала општина Рашка.Ставови изнети у тексту су искључива одговорност„КВ Новости-он лине“ и ни на који начин не представљају ставове и мишљења општине Рашка