nedelja, 19. oktobar 2025.

Posts Tagged ‘kraljevački oktobar’

Kako da mladi preuzmu sećanje,  ili koje su to moguće nove forme za očuvanje kulture sećanja ?

Objavljeno: 14.10.2025. | autor: KV Novosti -on line Bez komentara

Danas je na Groblju streljanih oktobra 1941.u Kraljevu, bilo više prisutnih nego ranijih godina i to pre svega zahvaljujući učenicima nekoliko kraljevačkih osnovnih i srednjih škola koji su na ovaj komemorativni skup došli organizovano i u pratnji svojih nastavnika.


Upadljivo je ,međutim , bilo odsustvo većeg broja građana Kraljeva pripadnika starijih generacija ne računajući ,naravno reprezente lokalne samouprave  , političkih stranaka, društvenih grupa, i institucija sistema.

Država Srbija je bila predstavljena jednim državnim sekretarom , a  bio je tu i novopostavljeni  drirektor Muzeja žrtava genocida  u Beogradu što je za pohvalu.

I broj direktnih potomaka stradalih bio je osetno manji nego predhodnih godina. Jer, godine ,izgleda ,čine svoje…

Protokol je bez izmena već nekoliko godina : sirene , verski obred (sveštenstvo SPC), državna ceremonija polaganje venaca, minut ćutanja, intoniranje državne himne,umetnički program…

Gradonačelnik je ,za razliku od predhodnih godina, govorio na komemoraciji u Skupštini grada koja je  predhodila ovoj na Groblju streljanih.

Moto recitala “Sav je vazduh kamena tišina” preuzet iz stihova  Bogdana Mrvoša dirnuo je sve generacije, ali je ukazao i na praznine u načinu na koji prenosimo sećanje.

Malobrojne sveće,upaljene na posečenim  mermernim stablima, koja cigareta i čašica rakije doneta od potomaka a namenjena stradalniku,kao i kazivanje stihova u izvođenju  glumaca Kraljevačkog pozorišta pobudile su i ,na kratko, izazvale emociju prisutnih.

Posmatrajući danas amfiteatar na Groblju streljanih oktobra 1941.u Kraljevu ispunjen đacima osnovnih i srednjih škola nisam moga a da ne  razmiljšljam  da li mladima  dovedenim  organizovano na ovakav događaj nedostaje malo drugačije  simbolike primerene njihovim afinitetima i da li , i ovakvi sadržaji doprnose da im istorija i istorijske teme deluju previše udaljeno ili apstraktno?

Postavljanjem moralnih i etičkih međaša u sadržajne forme, narod bira trajnu ozbiljnost prema prošlosti. Bez tog okvira, manifestacije postaju prazni rituali koje lako prekriva zaborav i revizionizam.

Imamo li to u vidu moramo se zapitati da li je mladima danas potrebno nešto više od ceremonije ove viđene u Kraljevu danas kako bi oni nastavili da neguju, unapređuju i šire kulturu sećanja, posebno one njene segmente koji se tiču odnosa prema stradalnicima iz naše burne prošlosti našeg zavičaja?

Jedan od ključeva za to je porodica. U konkretnom slučaju to bi bile porodične priče o stradlim precima iskorišćene kao osnov – skica za njihovo prenošenje i širenje  digitalnim jezikom i digitalnim alatima  uz očuvanje ključnih moralnih i etičkih komponenti kulture sećanja jednog naroda.

Dilema je kako da roditelji , bake i deke ispričaju svoju priču uz pomoć i učešće  potomstva koje će za tu svrhu (is) koristiti  savremene digitalne  alate, tako  da baš mladi postanu angažovani čuvari kolektivne istine.

Da bi kultura sećanja opstala u budućnosti, potrebna je sinergija obrazovanja, institucija i digitalnih inovacija.

Jer sećanje ne sme ostati puko paljenje sveća – treba da postane živa ,priča ispričana na savremeni način  koju zajednički “pišemo” svake godine.

Zoran Nikolić,dipl.politikolog

Sećanje na oktobar 1941 godine u Kraljevu

Objavljeno: 14.10.2018. | autor: KV Novosti -on line

Svečanom sednicom Skupštine grada , parastosom i  scenskim oratorijumom pod nazivom „Poručili su nam“ u izvođenju glumaca Kraljevačkog pozorišta ,održanim na Spomen parku pod Grdičkom kosom, Kraljevo je danas obeležilo sećanje na žrtve krvavog oktobra 1941 godine  kada su pripadnici 749. i 737. puka 717. divizije Vermahta, od kojih su 2/3 činili Austrijanci , u petodnevnom bestijalnom orgijanju streljali 2194 osobe. Za još 61 nastradalu osobu tokom oktobra 1941g u Kraljevu  nije moguće utvrditi tačno mesto stradanja.

Teror sproveden u Kraljevu , oktobra 1941 godine bio je deo unapred planiranih aktivnosti Nemačke vojske  o čemu , istoričar-muzejski savetnik  Narodnog muzeja u Kraljevu Siлvija Krejaković, piše „Van ratujućih formacija, a unutar okupacionih nedaća, civilno stanovništvo stradalo je u ratnim operacijama i mnogo pogubnije, od različitih represalija, koje su neposredno ili posredno proistekle iz ostvarivanja teze rasističke ideologije o „višim“ i „nižim“ narodima. U celoj Srbiji, od septembra 1941.godine, mere represije nad civilnim stanovništvom, pretvarajuse u masovne odmazde. Generalno naređenje za izvršenje zločina, inicirano je naredbom Adolfa Hitlera od 10. oktobra, zavedeno pod brojem 2848/4u Štabu opunomoćenog  generala u Srbiji, Franca Bemea. Ovlašćenja iz navedenog Štaba, su bila jasna, njihovoizvršenje konkretizovano, naredbom svim oficirima i vojnicima: Vaš je zadatak da prokrstarite zemljom u kojoj se 1914. potocima lila nemačka krv…Vi ste osvetnici tih mrtvih. Za celu Srbiju ima se stvoriti zastrašujući primer, koji mora najteže pogoditi celokupno stanovništvo… Izvršenje naredbe najviše nemačke Komande na najsuroviji način sprovedeno je u Kraljevu i Kragujevcu.“

Silvija je ,inače, zaslužna za utvrđivanje ,imenom i prezimenom,  broja stradalih oktobra 1941.godine u Kraljevu

Danas, gotovo neverovatno zvuči podatak da je broj tačno stradalih imenom i prezimenom utvrđen tek krajem XX i početkom XXI veka ,bezmalo sedam decenija posle tragičnih događaja, jer se u decenijama posle rata umesto insistiranja na utvrđivanju imena i prezimena stradalih prilikom obeležavanja tih datuma i u Kraljevu i u Kragujevcu  insistiralo na svojevrsnoj mitologizaciji tih događaja u funkciji snaženja narativa, tih godina vladajuće ideologije, ali delom i prikrivanja nemara prema istorijskoj građi i dokumentima od strane onih čiji je posao da je čuvaju,obrađuju,tumače i javnosti interpretiraju.

„Nema slučajnih građevina, ni spomenika izdvojenih iz ljudskog društva i njegovog razvitka, kao što nema ni slučajnih rušitelja tih istih građevina i spomenika čije je najrazornije oružje: zaborav i nepoštovanje često vlastitih predaka“, piše   Ivo Andrić u Znakovima pored puta.

Kraljevo i kraljevčani bi i ovo trebali da imaju ,i danas, u vidu. Jer ,lepo je to što se,u ovim danima, stradalih sećamo, ali nema objašnjenja, ni opravdanja, da Spomen park ni danas nije  građevinski završen,niti je pak opremljen adekvatnim sadržajima namenjenim njegovim povremenim posetiocima.

Kraljevo je proslavilo Kraljevdan

Objavljeno: 08.10.2018. | autor: KV Novosti -on line

Zaslužni građanin grada Kraljeva za 2018 godinu  Miroljub Miša Dugalić

Kraljevo je ,danas , svečanom sednicom Skupštine grada obeležilo svoj dan grada-Kraljevdan. 7 oktobar je , pre dve decenije , odabran za dan grada u znak sećanja na Stefana Nemanjića , poznatijeg , posle krunisanja u obližnjem manastiru Žiča kao  Prvovenčani , jer   tog datuma   vernici Srpska pravoslavna crkva slave  čak četri svoja svetca Svetu prvomučenicu Teklu , prep. Simona , sv. Kralja Vladislava i prep. Davida. Kraljevo je te , 1998 godine ,  spadalo u krug onih gradova u kojima je predhodno  došlo do smene vlasti posle čuvenog Miloševićevog „lex specijalisa“ kojim je priznao rezultate glasanja iz novembra 1996 godine , u februaru 1997 godine , posle dolaska izaslanika OEBSA Felipea Gonzalesa u Beograd.Tadašnje rukovodstvo grada je izborom novih heraldičkih obeležaja i novog datuma Dana grada želelo da napravi diskontinuitet sa , kako su  tada govorili, vlašću koja u Kraljevu traje od 1945 godine.

Odbornici i gosti na  svečanoj sednici su najpre saslušali izveštaj  gradonačelnika Kraljeva  dr.Predraga Terzića o investicijama u infrastrukturu grada  započetim i realizovanim između dva praznika  kao i započetim investicijama u privredi od kojih su , svakako , najvažnije gradnja fabrike tekstila turske kompanije „Tai group“ u kojoj će ,kažu, biti zapošljeno 2500 radnika i fabrike „Leoni“ u kojoj će , kada bude kompletno završena , biti angažovano preko 4000 radnika.

U nastavku sednice  su , kao i predhodnih godina , dodeljena najveća  priznanja grada Kraljeva: Diploma zaslužnog građanina , Diploma zaslužne organizacije , Oktobarska nagrada grada Kraljeva , specijalna nagrada „Milomir Glavčić“ koja se dodeljuje za podsticanje humanosti  kao i Zvanje počasnog građanina grada Kraljeva.

Zaslužni građanin grada Kraljeva za 2018 godinu Zoran Vukadinović

Ovogodišnji dobitnici Diplome zaslužnog građanina grada Kraljeva su Zoran Vukadinović , Miroljub Dugalić , Slavoljub Maržik i posthumno Zoran Milojčević-Čombe. Diplome Zaslužne organizacije dobile su: Osnovna škola „IV kraljevački bataljon“, Fudbalski savez Raškog okruga i Matica iseljenika Kraljevo.Oktobarska nagrada grada Kraljevva posthumno je dodeljena legendarnom odbojkaškom treneru Dušanu Boškoviću a specijalna nagrada za podsticaj humanosti koja nosi ime poznatog dobrotvora i velikog donatora iz Kanade  Milomira Glavčića , pripala je , ove godine , Moto klubu „Kings“ iz Kraljeva.Svakako vredan pažnje je gest humaniste iz Kanade Milomira Glavčića koji je,pored grada i sam   novčano nagradio Moto klubu „Kings“ o čemu je prisutne upoznao i nagradu uručio , njegov izaslanik i saradnik u humanitarnim aktivnostima , novinar  Miroljub Miša Dugalić , dopisnik „Politike“ iz Kraljeva koji je,danas, i sam  dobio priznanje grada Kraljeva, Diplomu zaslužnog građanina. Zvanjem počasnog građanina grada Kraljeva nagrađeni su Andrej Verlič iz Maribora za nesebičan lični doprinos razvoju prijateljskih i partnerskih odnosa  između grada Maribora i grada Kraljeva i doktor Ljubodrag P. Ristić,viši naučni saradnik Balkanološkog instituta SANU  za dubinsko sagledavanje zavičajne prošlosti.

Kraljevo se seća stradanja iz oktobra 1941 godine

Objavljeno: 14.10.2017. | autor: KV Novosti -on line

Danas je u kraljevačkom Spomen parku upriličen Dan sećanja na nevino stradale žrtve u oktobru 1941 godine. Ovome je predhodila komemorativna sednica Skupštine grada Kraljeva a u okviru pomena na nevino stradale , u Spomen parku , su glumci Kraljevačkog pozorišta  izveli   inscenaciju poeme „Smrt u kući“  kraljevačkog pesnika , i nekadašnjeg urednika kulturne rubrike  u „Borbi“,  Bogdana Mrvoša , u režiji Aleksandre Kovačević . Decenijam unazad Kraljevo   obeležava i seća se dana iz oktobra 1941 godine kada su pripadnici 717 rezervne pešadijske divizije 749 puka nemačkog Vermahta ,pod komandom majora Ota Deša, , čiji su pripadnici mahom bili austrijanci i prusi , sprovodeći naredbu generala nemačke pešadije u Srbiji Franca Bemea , izdatu 10.oktobra 1941 godine , o streljanju 100 zarobljenika ili talaca  za svakog ubijenog nemačkog vojnika.Tada je , u Kraljevu, u periodu od 15 do 20 oktobra streljano  2190 nevinih talaca , mahom žitelja grada na Ibru ali nekoliko desetina izbeglica iz Slovenije i sa Kosova koji su se tih burnih dan našli u Kraljevu. Dugo  se u javnosti operisalo sa znatno većim brojem nevino stradalih ali je zahvaljujući naporu Narodnog muzeja iz Kraljeva ali pre svega višeg kustosa Silvije Krejaković ,tokom sedmogodišnje realizacije projekta „Popis žrtava  II svetskog rata u Kraljevu“, u periodu 2002 do 2009 godine utvrđen ovaj broj streljanih imenom i prezimenom. Koncept sećanja na ove tragične dan menjan je više puta tokom svih predhodnih 76 godina, od plahata iz 1942 godine kojim je najavljen Godišnji parastos, preko Svečanog šestogodišnjeg pomena iz 1948 godine ,zatim Oktobarskih svečanosti ,Kraljevačkog oktobra , dočekivanja „Voza bratstva i jedinstva“ pa sve do izvođenja avangardnih pozorišnih i muzičkih performansa krajem sedamdesetih i osamdestetih godina prošlog veka , da bi se stiglo do današnjeg načina obeležavanja . On  , u jednom delu , podrazumeva parastos nevino stradalim kao verski obered a u drugom delu polaganje venaca ,uz predhodni počasni plotun a potom i  izvođenje prigodnog programa primerenog sadržaja nekog od , primarno lokalnih, kulturnih stvaralaca. Uprkos protoku vremena projekat kraljevačkog „Spomen parka“, izabran  kao prvonagrađeni na opštejugoslovenskom konkursu iz  1971 godine, autora Spasoja – Paje Krunića ,beogradskog arhitekte, nije dovršen ali je dobio neke nove sadržaje, poput Spomen kapele , istog autor  čija gradnja traje zadnje četri godine , i koja , nažalost , takođe nije završena kao što ni sam Spomen park nije kompletno ograđen pa često ,tokom godine , biva žrtvom različitih vidova  vandalskog ponašanja pojedinaca.Ovogodišnjem Danu sećanja prisustvovalo je, uprkos lepom vremenu, manje od hiljadu prisutnih pa i to ,na svoj način, kazuje da se ,i sadašnji koncept obeležavanja, valja preispitati i , ako treba, osavremeniti sadržajima primerenim senzibilitetu novih naraštaja koji treba da neguju sećanje na te tragične dane kako je to ,između ostalog,  danas poručio, u svom obraćanju na Spomen parku  i gradonačelnik Kraljeva dr. Predrag Terzić.