
Sa rasprave o korišćenju Zelene energije
U Kraljevu su juče predstavljeni rezultati projekta „ Zelena energija-Siguran put u budućnost“ koga je ,uz podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine realizvalo udruženje građana „Novi Put“.
Jedan od tema na prezentaciji projekta koji se bavio promocijom obnovljivih izvora energije u osnovnim i srednjim školama kroz produkciju atraktivnih info panoa namenjenih školama , bila je i uloga medija u promociji obnovljivih izvora energije.Tokom rasprave iznet je podatak da ni jedan lokalni registrovani elektronski mediji u Kraljevu nema u svojoj programskoj šemi stalnu rubriku-emisiju koja se bavi temama iz oblasti zaštite životne sredine a posebno temama o energetskoj efikasnosti , korišćenju OIE i uticaju istih na klimatske promene. Teme iz ovih oblasti su , u stalnim informativnim emisijama, najčešće zastupljene u formi izveštaja sa dnevnih događaja koji se bave radom lokalne samouprave i to mahom prateći rad čelnika j i vladajućih stranaka pa kako te teme nisu u primarnom fokusu njihovog delovanja onda ih u lokalnim medijima ima sporadično i na mahove . Udruženja građana koje se , primarno , bave ovim temama čest su i relevantan izvor podataka za lokalne medije ali zbog problema koje u svom poslovanju imaju lokalni mediji i te informacije su sporadične i nesistematične. Uz to, bez adekvatne materijalne podrške tim udruženjima od strane države teško da je moguće govoriti o održivosti njihovih aktivnosti usmerenih na jačanje svesti građana o značaju korišćenja obnovljivih izvora energije.Praksa je pokazala da njihov glas „utihne“ sa okončanjem odobrenih projektnih aktivnosti. Kao pozitivno u smislu menjanja takvog stanja navedeno je da lokalni mediji , pre svih pojedini veb portali , počinju da se više bave temama iz oblasti zaštite životne sredine zbog podrške koju im pruža grad kroz sufinasiranje medijskih projekata ali Odsek za zaštitu životne sredine gradske uprave. Zajednički stav svih učesnika u raspravi je da želejnih i potrebnih promena u većem korišćenju obnovljivih izvora energije pa samim tim i sanjenju uzročnika klimatskih promena na lokalnom nivou nema bez permanentne edukacije, pre svega donosilaca odluka na lokalnom nivou i medijskih poslenika, a tek potom i građana.





U Kraljevu je danas , u Regionalnoj privrednoj komori Raškog i Moravičkog okruga , održan ciklus obuka za domare u školama u okviru projekta koga Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) sprovodi u saradnji sa svojim partnerima , Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom građevinarstva i saobraćaja. Radi se o projektu koji,u Srbiji, traje , već skoro deset godina, i realizuje se u sektoru zgradarstva sa ciljem jačanja energetske efikasnosti objekata. Škole , predškolske ustanove i druge obrazovne institucije koriste veliki broj objekata za svoje aktivnosti i spadaju u grupu većih potrošača različitih energenata namenjenih proizvodnji toplotne energije. Troškovi tih energenata finansiraju se , u potpunosti iz javnih prihoda mahom lokalnih samouprava ali , delom , i sa drugih nivoa vlasti. Udeo sredstava utrošenih za nabavku energenata u budžetima lokalnih samouprava je znatan i poprilično opterećuje javne finasije. Tako recimo , na primeru grada Kraljeva , udeo tih troškova ide i do 15 odsto budžeta . Tačnije , jednokratna davanja za te namene ne kreiraju nikakve dodatne vrednosti za lokalane zajednice već, naprotiv, u zavisnosti od vrste energenata koji se koriste , manje ili više doprinose zagađivanju vazduha i emisiji gasova sa efektom staklene bašte. Stoga je pitanje energetske efikasnosti u ovoj oblasti važno a domari u tim ustanovama koji se staraju o njihovoj funkcionalnosti i , najčešće , upravljaju postrojenjima za proizvodnju toplotne energije su , uz rukovodstvo obrazovne ustanove , ključni akteri za efikasnije korišćenje energije primerno energetskim svojstvima objekta. „GIZ je identifikao Privrednu komoru kao pogodnog partnetra za realizaciju naših obuka pre svega što komore imaju iskustva u organizovanju brojnih obuka“, rekle su nam danas u Kraljevu Svijetlana Đokić i Anita Mraović menadžerke na projektu i naglasile : „Domari su prepoznati kao bitna karika u lancu ka sistemu energetskog menadžmenta ali pre toga mi smo edukovali izvođače obuka ,potom smo ,u letnjim mesecima, na pet lokacija testirali taj naš program obuke i spremnost realizatora obuka građenu i na iskustvima iz drugih zemalja ,i evo ,ovo danas u Kraljevu je četvrti ciklus obuka,koji se dešava na pet lokacija , posle svih neophodnih izmena u programu . Danas su sa nama domari iz škola i predškolskih ustanova Vrnjačke Banje ,Raške i Kraljeva , sutra će trenig proći domari iz Novog Pazara i Tutina a 6.novembra na obuci će biti njihove kolege iz Čačaka , Lučana i Gornjeg Milanovca. Odziv je odličan ,planirane su grupe sa petnaest polaznika ali uvek dođe više kandidata. Obuke koristimo i za interakciju sa domarima koji nam daju dragocene podatke popunjavajući pripremljene upitnike. Mi ih pak „naoružavamo“ raznoraznim alatima koji će im pomoći da bolje sagledaju potencijale objekata koji su im povereni na staranje pa je tako ,u saradnji sa Univerzitetom u Beogradu, urađena Nacionalna tipologija škola i vrtića u Srbiji koja prepoznaje trinaest tipova škola i vrtića sa stanovišta energetskih potencijala objekata a kreirani Energetski kalkulator upravljačima objektima omogućava da sagledaju i planiraju troškove neophodne energetske sanacije svakog objekta“





Bratstvo manastira Studenica imalo je juče veliku čast i radost da ugosti Patrijarha antohijskog i svega Istoka Jovana X koji je ,u pratnji svog domaćina Patrijarha SPC Irineja, posle obilaska manastira Žiče gde im je domaćin bio episkop Žički Justin, posetio ovaj biser našeg srednjovekovnog graditeljstva u kome je i zanoćio pred svoj,današnji, put na Kosovo i Metohiju.
Ova interaktivna obrazovna platforma je svojevrsna digitalna nadgradnja manastirskog kompleksa u savremenu postavku u okviru vizitorskog centra i rezultat je projekta koga je podržalo Ministarstvo pravde u 2018 godini omogućivši ,pre svega najmlađim posetiocima,da na njima blizak način i njima raspoloživim savremenim uređajima još bolje upoznaju istoriju manastira.

Danas, gotovo neverovatno zvuči podatak da je broj tačno stradalih imenom i prezimenom utvrđen tek krajem XX i početkom XXI veka ,bezmalo sedam decenija posle tragičnih događaja, jer se u decenijama posle rata umesto insistiranja na utvrđivanju imena i prezimena stradalih prilikom obeležavanja tih datuma i u Kraljevu i u Kragujevcu insistiralo na svojevrsnoj mitologizaciji tih događaja u funkciji snaženja narativa, tih godina vladajuće ideologije, ali delom i prikrivanja nemara prema istorijskoj građi i dokumentima od strane onih čiji je posao da je čuvaju,obrađuju,tumače i javnosti interpretiraju.