subota, 10. maj 2025.

Vesti iz kategorije ‘Vesti’

Raška je otvorila svoja vrata umetnicima!

Objavljeno: 15.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Izložbom radova učesnika XVII Međunarodne likovne kolonije „Akademija Jelena Anžujska“ i koncertom pevačke grupe „Perezvon“ iz Moskve koja je, inače, deo istoimenog hora koji već dve decenije na repertoaru ima srpsku i rusku duhovnu i svetovnu muziku, večeras su u Galerijii Centra za kulturu „Gradac“ u Raški otpočele XXV jubilarne „Raške duhovne svečanosti“.

Večerašnji program je, zatim, nastavljen u sali Doma kulture gde je, najpre, nastupio hor „Sveti Vasilije Ostroški“ iz Raške koji, sa manjim prekidima, radi od 1996. godine pri hramu Svetog arhangela Gavrila“, a potom je iguman manastira Draganac sa Kosova, arhimandrit Ilarion (Lupulović) održao besedu „Duhovne staze“ da bi potom, odgovarao i na pitanja prisutnih.

Za sutra veče (četvrtak 16.avgust) je, inače, predviđeno zvanično otvaranje ovogodišnjih, XXV jubilarnih Raških duhovnih svečanosti. Tada će, posle Ignjata Rakitića predsednika opštine Raška, koji će zvanično proglasiti početak Raških duhovnih svečanosti, besedu pod nazivom „Sećanja koja ne blede“ održati akademik Svetislav Božić koji je bio prvi dobitnik priznanja „Stefan Prvovenčani“ koje se dodeljuje, jednom godišnje, istaknutim stvaraocima tokom trajanja Raških duhovnih svečanosti.

Za kraj sutrašnjeg programa predviđen je izuzetan muzičko-scenski program tokom koga će nastupiti Rade Šerbedžija uz pratnju gitariste Miroslava Tadića i vilolinistkinje Yvette Holzwarth.

Tekst i fotografije Z.Nikolić

 

Kosovo i sloboda medija ključne tačke razlika!

Objavljeno: 15.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Večeras su u Kraljevu lideri „Saveza za Srbiju“ u sali Multimedjialnog centra „KVART“ predstavili svoj program u 30 tačaka. Promociji programa u Kraljevu prisustvovali su svi lideri Saveza a zajednički imenitelj njihovih poruka Kraljevčanima i javnosti uopšte je upozorenje da će borba za promene potrajati a da su ključne tačke razlika „Saveza za Srbiju“ sa aktuelnim naprednjačkim režimom odnos prema Kosovu i slobodi medija.

Govoreći o inicijativi Predsednika Srbije Aleksandra Vučića o razgraničenju, Vuk Jeremić, predsednik Narodne partije koja je jedna od članica „Saveza za Srbiju“ je, između ostalog, rekao: „Ukoliko Srbija stavi potpis na Sporazu o razgraničenju Kosovo će automatski postati član svih međunarodnih organizacija“.

Promocija programa sadržanog u trideset tačaka se nastavlja i u drugim gradovima tokom avgusta.

 

 

 

 

Festival filmskog scenarija je ogledalo naše kinematografije!

Objavljeno: 13.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Od početaka,avgusta 1977 godine , tada pod imenom filmske  smotre pokrenute 1974 “Jugoslovenski igrani film u akciji”, pa do danas Fetival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji je uspeo da se profiliše kao strukovno jedinstveni festival  filmskog scenarija u svetskim razmerama. Redovni profesor na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu Milan Nikodijević vezan je festival ,onda  kao urednik popularnog radija Vrnjačka Banja, od njegovih prvih dana. Bio je i njegov direktor sa najdužim stažom (od 1998 do 2011). Ovogodišnji, 42 po redu F estival filmskog scenarija koji počinje danas (ponedeljak 13.08.) se održava u u godini koja se obeležava  i kao „Evropska godina kulturnog nasleđa“. To je bio povod da Milanu Nikodijeviću postavimo nekoliko pitanja

KVN: Da li je,po vama, i koliko ovaj jedinstveni festival doprineo ,za bezmalo pola veka svog postojanja, afirmaciji svesti o našoj , evropskoj, prošlosti i doprinosu našeg stvaralaštva u kulturi vrednostima koje jačaju naš osećaj  evropskog identiteta?

MN – Činjenica da su, samo šest meseci posle prve filmske projekcije braće Limijer u Parizu, pokretne slike prikazane 6. juna 1896. u kafani „Zlatan krst“ u Beogradu na izvestan način govori o „evropskom identitetu“ srpske kinematografije. Kako je Festival filmskog scenarija nastao i tokom mnogih godina obitavao u nekadašnjoj velikoj Jugoslaviji svakako da postoji prilično impozantna lista imena koja su svojim radom i delanjem na filmu daleko preskakala granice i one velike i ove male zemlje. Od braće Manaki, preko Pavlovića, Makavejeva, Saše Petrovića, Dušana Vukotića i Emira Kusturice do Stefana Arsenijevića. Bivajući uvek ogledalom kinematografije u kojoj je egzistirao i Festival filmskog scenarija je putem svih svojih programa, od takmičarskog, preko Simpozijuma, Letnje škole filmske dramaturgije, Radionice za mlade filmske kritičare, saradnje sa drugim festivalima, pokušavao, ne zaboravljajući primarni status manifestacije posvećene domaćem filmu, da jača i neguje osećaj pripadnosti evropskoj kinematografskoj porodici.

KVN:Kakav je , trenutni, beleg ove manifestacije u našem izuzetno bogatom kulturnom nasleđu i da li je on ,FFS , posebno njegovi prateći programi poput simpozijuma, i koliko doprineli onim vrednostima koje jačaju osećaj ,našeg, evropskog identiteta?

MN: Na to pitanje ne znam odgovor ali je nesporna činjenica da je više od četrdeset Simpozijuma na različite filmske teme, na kojima su govorila najznačajnija imena sa ovih prostora, potvrda stalnog stremljenja Festivala ka proširivanju prostora delovanja i uticaja. Svakoj kinematografiji bi služilo na čast da je imala i ima mesto na kome su otvarane značajne i škakljive teme, od zabranjenih filmova i crnog talasa u SFRJ preko sličnosti i razlika u dramaturgiji bioskopskog i televizijskog filma do promena u kinematografijama zemalja u tranziciji, koje su pokretane i realizovane u trenucima kada su bile aktuelne. I kod nas i u svetu.

KVN: Šta nam možete reći o tome  i da li je ,možda, vođena nekakava evidencija o broju gostiju na FFS iz inostranstva i o broju stranaca koji su bivali u publici ili je ,pak, jezička barijera, bila nepremostiva prepreka za veći  broj gostiju i publike iz inostranstva?

MN: Neka od velikih imena iz sveta filma pohodila su tokom protekle četiri decenije FFS. Gost i učesnik Simpozijuma bio je Stojan Stiv Tešić, dobitnik Oskara. Vrnjce su pohodili i Alen Korno, veliko ime francuske kinematografije, Viktor Merješko iz bivšeg SSSR… Učesnik Radionice za mlade filmske kritičare bio je tri godine i Klaus Eder, predsednik Međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, vrlo uticajna ličnost u svetu filma. Jako je zavoleo ovaj festival. Jedan od selektora berlinskog festivala Bernd Buder, godinama je pohodio FFS. Što se publike tiče, ne znam. Broj je svakako zanemarljiv jer stranih gostiju ima malo. Tako je uvek bilo u Vrnjcima.

KVN:Da li je FFS, obzirom da je jedinstvena smotra filmskih stvaralaca,  predstavljan negde u inostranstvu? Ako jeste gde i kada?

MN: Šireći, u jednom periodu, svoje programe, Festival filmskog scenarija je uspostavio uspešnu saradnju sa Festivalom istočnoevropskog filma u Kotbusu, GOEAST festivalom u Visbadenu i Alpe adria cinema u Trstu. Od 2000. do 2011. razmenjivali smo programe i koristili mogućnost da na tim festivalima promovišemo Festival filmskog scenarija i Vrnjačku Banju. Koliko sam upoznat, ta praksa je sada prekinuta.

42 Festival filmskog scenarija će početi projekcijom filma „Koreni“, u 20 časova ,na letnjoj pozornici koja nosi ime Danila  Bate Stojkovića , snimljenog po romanu Dobrice Ćosića za koji je scenario napisao Đorđe Milosavljević a režirao ga je Ivan Živković  dok glavne uloge igraju Žarko Laušević i Sloboda Milosavljević. Prvi film u zvaničnoj konkurencije je „Erdelezi Rising“,scenariste Dimitrija Vojinova, u režiji Lazara Bodroža u kome igraju Stoya, Sebastian Cavazza, Maruša Majer a njegova projekcija je zakazana za 22 časa.

Italijani otkrivaju čari Gledićkih planina

Objavljeno: 12.08.2018. | autor: KV Novosti -on line


U-kafani-Braća-Milutinović-koja-radi-u-kontinuitetu bezmalo čitav-vek

Neobična grupa turista iz Italije , njih oko četrdeset , u konvoju od 14 savremenih kamper vozila posetila je danas selo Gledić na obroncima istoimene planine . Ova grupa italijana koja , već danima , krstari Balkanom, u Gledić nije došla slučajno. Do njih su doprle priče i fotografije , preko društvenih mreža u Italiji , njihovih zemljaka koji su , u predhodne tri godine već boravili u Glediću u zaseoku Rakija  u gazdinstvu Veljović-Đusić koje je ponato po proizvodnji , sad slobodno možemo reći , međunarodno priznate „Rakije iz Rakije“. Čitava ova priča o porodici diplomirane pravnice Dragane i njenog muža , penzionisanog oficira Dejana Veljovića traje evo već deceniju , najpre  sa proizvodnjom poznatog rakijskog brenda a potom i sa seoskim turizmom . Još na startu svog porodičnog biznisa Dragana i Dejan su se pridružili svetskoj asocijaciji „Slow Food“ koja je osnovana 1989, a danas broji preko 100 hiljada članova u 150 država sveta. Članovi Slow Food-a udruženi su u lokalne jedinice, conviviume i prezidijume posvećene hrani i poljoprivredi , lokalnoj zajednici.Oni podržavaju male , porodične, poljoprivredne proizvođače , čuvare gastronomskog nasleđa i autohtonih vrsta flore i faune u koje spada i naša šljiva „Crvena ranka“ koja je najzastupljenija baš na Gledićkim planinama a posebno u selu Gledić. Dragana je , od nedavno , na čelu prezidijuma za Srbiju što je forma krovne nacionalne asocijacije umrežene u veliku „Slow Food“ porodicu. I baš to članstvo u ovoj asocijacij čiji je osnivač i predsednik italijan Karlo Petini doprinelo je da , pre tri  godine dođe do prvih kontakata sa pojedinim italijanskim tur-operaterima koji organizuju sve popularnije vidove aktivnog odmora na neobičnim i zanimljivim destinacijama širom sveta. Od tada pa do ove današnje ture selo Gledić i gazdinstvo Veljović-Đusić posetilo je preko petstotina turista iz Italije i još nekoliko desetina njih ,individualno, iz drugih evropskih zemalja. Predhodna grupa italijana , koja je u Glediću bila pre desetak dana , a i ova danas , prve su koje , nažalost ,zbog velikih oštećenja puta koji vodi u zaseok Rakija ,izazvanog  julskim bujičnim poplavama koje su,po intezitetu, bile kao i one iz maja 2014,   koje nisu mogle da se probiju automobilima do mesta gde se proizvodi čuvena rakija. Iako su i predhodnoj i ovoj grupi Dragana i Dejan nudili da odustanu od dolaska baš zbog takve sitaucije ,italijani to nisu prihvatili .Naprotiv,kao ljubitelji aktivnog odmora i jačih doza adrenalina na putovanjima upravo su želeli da se te ugovorene posete i realizuju bez obzira na stanje puta. Domaćini su ih , u ova dva zadnja  slučaja, dočekali, kao i predhodne sa trubačkim orkestrima i bogatom trpezom ali ovoga puta u kafani „Braća Milutinović“ svog rođaka Bata Milutinovića koja , uskoro, beleži vek kontinuiranog rada. I ova grupa italijana otišla je iz Gledića oduševljena gostoprimstvom domaćina i meštana , krajolikom , specijalitetima sa ražnja i rakijom pa će ih , sudeći po dosadašnjem iskustvu ,biti još. Prva sledeća grupa ,saznajemo, stiže već sredinom septembra a meštanima Gledića i porodici Veljović ostaje da se nadaju u data obećanja iz lokalne samouprave da će im putevi, i  uz pomoć pripadnika inžinjerijskih jedinica Vojske Srbije, do tada biti popravljeni.

Trubački orkestar „27septembar“ iz Kraljeva dočekuje italijanske turiste

Završena VII Međunarodna strip kolonija u Raški

Objavljeno: 08.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Učesnici VII međunarodne strip kolonije na Semeteškom jezeru

Juče je na Semeteškom jezeru završena VII Međunarodna strip kolonija koja je trajala četri dana koju je,i ove godine, finansijski podržala opština Raška. Kolonija je,ove godine,okupila više od dvadeset učesnika iz zemlje i inostranstva a pored radnog dela,tokom trajanja kolonije.upriličena je izložba Bojana. M. Đukića – „Umetnost zabave“  u Galeriji Centra za kulturu „Gradac“ kao i predavanje o aktuelnom strip trenutku koga su održali Bojan M. Đukić, Darko Stojanović, Petar Meseldžija i Željko Pahek.Tokom zložbe u Centru za kulturu, obrazovanje i informisanje „Gradac“ Raška promovisan je i 5. broj strip revije „Ras Komik“ koji predstavlja skup radova nastalih na prošlogodišnjoj „Strip koloniji Raška“.Da ovogdišnja, VII Međunarodna strip kolonija ,protekne u najboljem redu i da  Raška time potvrdi status jedne od retkih lokalnih zajednica u zemlji  koja podržava strip postarali su se , kao organizatori, Klub likovnih umetnika „Raška škola“ i Kancelarija za mlade opštine Raška. Naravno, tome nije izostala ni tradicionalana podrška Centru za kulturu, obrazovanje i informisanje „Gradac“ koji ovom ,a i nizom drugih manifestacija „zagreva atmosferu“ za ovogodišnje , jubilarne, XXV Raške duhovne svečanosti koje će se pod sloganom „Kultura u tri reči“ održati u Raški u periodu od 15 do 19 avgusta ali , ove godine ,  i sa dodatnim sadržajem 22.avgusta-koncertom „Bjelog dugmeta“.

Započeta gradnja fabrike „Leoni“ u Kraljevu.

Objavljeno: 06.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Danas su u Kraljevu , na lokaciji „Ratarsko imanje“ počeli pripremni radovi za igradnju  četvrte fabrike nemačke grupe „Leoni“ u Srbiji koja se bavi proizvodnjom žica, optičkih vlakana, kablova i kablovskih sistema.Ovaj gigant zapošljava preko osamdestpethiljada zaposlenih u tridesetak zemalja širom sveta a fabrika za čiju je gradnju ,u petak 3.avgusta, Odeljenje za urbanizam, građevinarstvo i stambeno komunalne usluge grada Kraljeva izdalo dozvolu trebalo bi da bude završena do kraja naredne,2019 godine.Radove izvodi preduzeće „ČIP“ d.o.o iz Prokuplja, koje je izgradilo je sve fabrike „Leonija“ u Srbiji a fabrika u Kraljevu će imati 45000 kvadratnih metara.Njena izgradnja je odlukom Vlade Srbije ,juna meseca ove godine,proglašena za projekat od nacionalnog značaja.Po donošenju ove odluke u kompaniji „Leoni“ započeto je sa traženjem kadova ,u ovoj fazi uglavnom za menadžerske pozicije da bi ,vremenom bilo primljeno između 4000 i 5000 radnika..Leoni inače,trenutno,u svojim pogonima u Prokuplju, Malošištu i Nišu  zapošljava oko 6.000 radnika.

Neobično druženje umetnika i ljubitelja umetnosti u Kraljevu

Objavljeno: 05.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Kraljevačka slikarka Hadži Milena Marija Magdalena Kovačević i njen suprug Brane bili su , u subotu veče , po deseti put zaredom, domaćini maskenbala.Oni , evo već desetu godinu, svake prve subote u mesecu avgustu organizuju druženje svojih prijatelja ,umetnika i ljubitelja umetnosti iz zemlje i inostranstva u dvorištu svoje porodične vile „Magdala“. Iako nije baš svojstveno ni ovom podneblju ni našoj tradiciji ovo druženje pod maskama u organizaciji bračnog para Kovačević iz Kraljeva, vremenom je postalo mesto gde se znani i neznani ljudi iz sveta umetnosti pre svega, ali i iz drugih profesija ,sreću i druže u veseloj ,karnevalskoj atmosferi zaboravljajući ,bar na trenutak ,svakodnevnicu i obaveze koja ona sobom ,neminovno, nosi. „U proteklih deset godina tokom ove manifestacije koja slavi ljudsku kreativnost , kroz našu kuću prošlo je nekoliko hiljada posetilaca a priliku da pokažu sebe ,svoje stvaralaštvo, svoju kreativnost imalo je više desetina umetnika iz zemlje i inostranstva. Bilo je tu više kamernih pozorišnih predstava ,resitala, izložbi ,mini koncerata ozbiljne i druge muzike , plesova iz nama dalekih zemalja…i naravno ,uvek, dobrog druženja i zabave. U želji da istaknemo umetnosti primerenu nekonvencionalnost druženje smo nazvali „Masharat“ (Maskenbal).Iako naziv manifestacije govori da se radi o nekoj vrsti maskenbala mi ,kao njeni domaćini uvek naglašavamo da maskiranje ,to jest oblačenje kostima , nije preduslov za učešće na ovom druženju koje slavi kreativnost“ rekla nam je Hadži Milena i dodala: „U želji da ova manifestacija dobije formu i oblik koji će omogućiti da što više mladih i kreativnih osoba iz našeg grada uzme učešća u njoj i tako doprinese društvenoj afirmaciji kreativnog-stvaralačkog u bilo kom umetničkom žanru formirale smo , grupa mojih prijateljica iz Kraljeva i iz drugih gradova i ja , udruženje građana „ Dame-nekad i sad“. Želja nam je da ovo udruženje tu našu tradiciju vezanu za žensku kreativnost i rad , kao vid kulturnog , nematerijalnog nasleđa predstavi mlađoj ženskoj populaciji i zainteresuje je za obnavljanje i razvijanje nekih, davno zaboravljenih veština i znanja a koje im , prilagođene savremenom trenutku , mogu biti višestruko korisne kako za lično usavršavanje tako i za eventualni izbor budućeg stalnog ili povremenog posla“. Domaćini su , ove godine ,obeležavajući desetogodišnji jubilej , uručili i nekoliko zahvalnica ljudima koji su ih ,na razne načine podržavali svih ovih godina kako bi „Masharat“ postao jedna od manifestacija po kojoj se,na mapi kulturnih dešavanja, prepoznaje Kraljevo.

Svečanost povodom 15 godina članstva Republike Srbije u CISM

Objavljeno: 04.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Juče  je, na Kopaoniku u kongresnoj sali Hotela „Grand“, povodom jubileja 15 godina članstva Republike Srbije u Međunarodnom savetu za vojne sportove CISM i otvaranja „8. CISM čelendž kupa u planinskom trčanju Kopaonik 2018″održana svečanost na kojoj je Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Aleksandar Živković poželeo  dobrodošlicu gostima i takmičarima u ime ministra odbrane.On je najavio formiranje posebne organizacijske celine za sport u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, sa sportskom jedinicom u svom sastavu. Time će se  obezbediti da se vojnim sportistima priključe i vrhunski sportisti, kojima će biti obezbeđeni svi potrebni uslovi za adekvatan trening i nastup na takmičenjima iz kalendara nacionalnih granskih sportskih saveza. Svečanosti na Kopaoniku  su prisustvovali i visoki funkcioneri CISM iz Brisela, generalni sekretar pukovnik Mambi Koita iz Gvineje i predsednik komisije za atletiku pukovnik Muhamed Suliman iz Katara. Na „8. CISM čelendž kup u planinskom trčanju“, osim ekipe Srbije, učestvuju i ekipe oružanih snaga Rumunije, Poljske, Slovenije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i prvi put ekipa oružanih snaga Ruske Federacije. Međunarodni savet za vojne sportove CISM, interdisciplinarna svetska vojna sportska organizacija, pod sloganom “Prijateljstvo kroz sport”, okuplja oružane snage 137 zemalja sveta, a Republika Srbija primljena je kao njegova 127. članica na „58. Generalnoj skupštini i Kongresu CISM“

Hoće li Semeteško jezero da postane nova turistička destinacija u blizini Raške?

Objavljeno: 02.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Detalj sa sinoćnjeg slavlja u Semetešu

Iako se nalazi sa svega  pet kilometara ispod vrha Kopaonika, koji i zimi i leti vrvi od turista iz zemlje i inostranstva, Semeteško jezero je , još uvek, manje poznata turistička destinacija. A ovo nesvakidašnje prirodno jezero kružnog oblika , pečnika oko 60 metara, u kome je nivo vode stalan iako iz njega izvire Semeteška rečica tek počinje da privlači pažnju posetilaca. Svojevrsna atrakcija jezera  su i retka ploveća ostrvca obrasla drvećem i bujnom vegetacijom koje vetar lagano pokreće a znatiženjni posetioci ih mogu pomerati i improvizovanim veslima. Zelena voda jezera stalno treperi zbog obilnih podzemnih voda pa sve to doprinosi svojevrsnoj mističnosti koja prati ovo jezero.Brojne su priče i legende ljudi iz ovog kraja koje se vezuju za jezero a ono što je sasvim izvesno je i činjenica da ,do sada, ni ronioci, iz više pokušaja,nisu uspeli da utvrde dubinu jezera.Kažu da je dno levkastog oblika sa izuzetno snažnim vodenim strujama koje su, bar za sada, onemogućavale da se istraži tačna dubina jezera. Otudaje, i dalje, na snazi narodno verovanje da je jezero bezdno.Za dosadašnju afirmaciju Semeteškog jezera kao atraktivne turističke destinacije, prvenstveno za  ljubitelje raznih vidova aktivnog odmora i ribolovce, među najzaslužnijim je i Radan Anasijević, vlasnik poznatog restorana „Alo Alo“ na Kopaoniku koji potiče iz Semeteša i koji je još pre tri godine sagradio istoimeni restoran tik uz obalu jezera. Jezero je  ,već šesnaestu godinu zaredom, središte okupljanja meštana i gostiju na tradicionalnom „Ilinskom saboru“ koji obiluje nizom kulturno-sportskih manifestacija.Bez sumnje centralni događaj na ovogodišnjem saborovanju je sinoćnja prezentacija novog turističkog sadržaja, „Zavičajnog etno sela“. Radi se o nizu od dvanaest seoskih brvnara,pretvorenih u bungalove a svaki od njih nazvan je imenom nekog Semeteškog zaseoka ili prezimenom neke od semeteških familija i opremljen je dragocenim eksponatima koji na najbolji način upoznaju  njihove korisnike sa običajima i istorijom Semeteša i okoline.Naravno da se etno bungalovi pored tih art efekata iz prošlosti opremljeni i savremenim sadržajima poput neophodnim da gostu obezbede prijatan i komforan boravak.Dva najveća bungalova su spojena i njihov trem je svojevrsna pozorišna scena na kojoj su sinoć pred stotinak gostiju i meštana nastupili raščansko amatersko pozorište „Refleksija“ sa komadom „Dorotej“, crkveni hor „Vasiljije Ostroški“ i muzička grupa „Del art“. Kulturno-umetničkom programu je predhodila dodela zahvalnica Odbora za organizaciju „Semeteških Ilinskih dana“ pojedincima i organizacijama koji su svih ovih godina podržavali nastojanja meštana ovog sela predvođenih Radanom Anasijevićem da stvore preduslove za snažniji razvoj etno turizma i na taj način zadrže mlade u svom rodnom mestu. U ime nagrađenih odboru i meštanima zahvalio se predsednik opštine Raška Ignjat Rakitić koji je dobio i specijalno priznanje,rezbareni ključ Semeteša.

Publika u dvorištu Zavičajnog etno sela u Semetešu

„Ilinski dani“ u Semetešu nastavljeni su i danas,liturgijom u nedavno obnovljenoj seoskoj crkvi i velikim narodnim saborom.

Raška ima kulturna dobra nacionalnog značaja

Objavljeno: 29.07.2018. | autor: KV Novosti -on line

Stara Pavlica-Foto: J. Raspopović

Opština Raška ima veliki broj , registorovanih , nepokretnih kulturnih dobara na svojoj teritoriji.Ta dobra ,na svoj način, svedoče o značajnim dometima stanovništva, ne samo u oblasti graditeljstva, već i o kulturnom, istorijskom i ekonomskom razvoju u dugom vremenskom periodu, od praistorije do današnjeg doba.Sva ta registrovana , nepokretna kulturna dobra, razvrstana u određene grupe (Spomenici,, Spomen česme i Spome ploče, Arheološki lokaliteti, Stambeno -poslovni objekti – varoške kuće, Objekti industrijskog nasleđa, Objekti narodnog graditeljstva i stara groblja, Nemački bunkeri pored železničke pruge) evidentirana su prema podacima nadležnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.Njihov spisak, a reč je o više od stotinu objekata, je sastavni deo dokumenta Strateška procena uticaja Prostornog plana opštine Raška na životnu sredinu. Naravno da nisu sva ta nepokretna kulturna dobra jednakog značaja niti su pak sva u istom stanju zaštite.Uostalom njihovo razvrstavanje pa dakle i nivo pripadajuće im zaštite definisan je normativnim aktima različitog nivo među kojima je svakako najvažniji Zakon o kulturnim dobrima iz 2011 godine kao i niz drugih,podzakonskih akata, među kojima su najvažnije različite Odluke o utvrđivanju nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog i od velikog značaja.U centralnom registru Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture trenutno je,na teritoriji Srbije, upisano 2536 nepokretnih kulturnih dobara, od toga 2192 spomenika kulture, 77 prostorno kulturno-istorijskih celina, 191 arheoloških nalazišta i 77 znamenitih mesta. Kategorisanih nepokretnih kulturnih dobara ima 782 od čega 200 od izuzetnog značaja a 582 od velikog značaja.Među nepokretnim kulturnim dobrima od izuzetnog značaja nalazi se 155 spomenika kulture, 11 prostorno kulturno-istorijskih celina, 18 arheoloških nalazišta i 16 znamenitih mesta, a među nepokretnim kulturnim dobrima od velikog značaja 512 spomenika kulture, 28 prostorno kulturno-istorijskih celina, 25 arheoloških nalazišta i 17 znamenitih mesta. Od kategorisanih nepokretnih kulturnih dobara u Listu svetske kulturne i prirodne baštine Uneska prvi je upisan spomenički kompleks Stari Ras sa Sopoćanima 1979. godine, zatim manastir Studenica 1986, slede manastir Dečani 2004, manastiri Gračanica i Pećka Patrijaršija i crkva Bogorodica Ljeviška u Prizrenu 2006, kao i arheološko nalazište Gamzigrad / Romulijana 2007.Na nacionalnom spisku nepokretni kulturnih dobara od izuzetnog značaja sa teritorije opštine Raška nalazi se manstir Gradac a na spisku od 630 nepokretnih kulturnih dobara od velikog značaja sa teritorije opštine Raška nalaze se manastiri Stara i Nova Pavlica , crkve Svetog Nikole u Šumniku i Baljevcu i manastir Končulić. U Registru teritorijalno nadležnog Zavoda za zaštiu spomenika kulture iz Kraljeva ,pod različitim vidovima zaštite, pored već pomenutih nepokretnih kulturnih dobara na nacionalnom nivou nalaze se još i: crkva Svete Petke u Trnavi, stara kuća u Gradcu (kuća Radomira Vujanca), Kursulića kuća, srednjovekovni grad Brvenik sa crkvom posvećenom Svetom Nikoli, staro i novo kupatilo u Jošaničkoj Banji i arheološki lokalitet Zajačak u Kremićima.