četvrtak, 28. mart 2024.

Beleška s povodom-Hoćemo li se i dalje oslanjati samo na vodostaj Ibra ?

Objavljeno: 20.01.2021. | autor: KV Novosti -on line

U maju ove godine navršiće se 38 godina od kada je ,u Ibru kod Kraljeva, po prvi put zvanično registrovano prisutvo fenola u koncentracijama većim iznad dozvoljenih. Organskog jedinjenja koje,u većim koncentracijama u vodi za piće,nije dobro po ljudsko zdravlje, a koje u Ibar dospeva iz dva „izvora“. Jedan je Termoelektrana Obilić smeštena kraj reke Sitnice koja se kod Kosovske Mitrovice uliva u Ibar, a drugi su jalovišta Rudarsko metalurškog kombinata Trepča.

I da ne bude zabune,nije samo fenol u većim koncentracijama jedina štetna materija po zdravlje ljudi koja ugrožava kvalitet vode za piće kojom se Kraljevo snabdeva iz podzemnih voda iz priobalja reke Ibar koje se  zahvataju  bunarima i nakon hlorisanja šalje direktno u distributivnu mrežu.

Ibarske novosti- Cisterne u Kraljevu 1983 godine

I teški metali poput olova,kadmijuma, žive i arsena koji su itekako prisutni kao nus proizvodi na jalovištima  Rudarsko metalurškog kombinata Trepča su ,potencijalno, još veća opasnost za kvalitet voda Ibra i pijaće vode Kraljeva.

Za to vreme preživeli smo burne ekonomske,društvene i političke promene,promenili četri puta naziv države,bili aktreri oružanih sukoba i na našoj teritoriji i ,naravno, problem snabdevanja Kraljeva zdravom pijaćom vodom na trajan i sasvim bezbedan način nije rešen.

Kada to kažemo ne mislimo na dovoljne količine pijaće vode kojom javno komunalno preduzeće „Vodvod“,u ovom trenutku ,sa 300 do 350 litara u sekundi  može da snabde bez malo 100.000 stanovnika a broj onih koji,trenutno,koristi vodu iz gradskog vodovoda ne prelazi 80.000 stanovnika.

To se ,pre svega odnosi, na nemogućnost kontrole ponašanja brojnih zagađivača uzvodno od Kraljeva u koje,pored već spomenutih lociranih na Kosovu, kao veće treba uvrstiti i Novi Pazar i Rašku,zbog neadekvatnog tretmana komunalnog otpada i otpadnih voda.

Činjenica je da  kraljevački „Vodovod“ sprovodi,kako kažu, permanentno uzorkovanje vode (37 pregleda nedeljno,oko 2000 godišnje) u skladu sa republičkim Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće koji je ažuriran 2019 godine.

Obraćanje čelnika ZZJ Kraljevo i JKP Vodovod povodom ekoincidenta u Leposaviću

Na, žalost, još tada ,aprila 2019 godine,deo javnosti je kritikovao te izmene kojima je Ministarstvo zdravlja povećalo vrednosti za količine amonijaka, bora, hlorida i natrijuma koje se mogu naći litri vode za piće ,što u,trenutno aktuelnoj situaciji, i te kako dolazi do izražaja umanjujući poverenje građana Kraljeva u  saopštenja zvaničnika o ispravnosti vode za piće.

I kako to već u životu biva,uz nešto loše ide i po nešto dobro a u ovom slučaju izmene Pravilnika  će, prema rečima nekih stručnjaka, znatno smaniti cene gradnje postrojenja za prečišćavanje vode i njihovo održavanje.

I umesto da se  , i ovog puta , grad osloni samo na ,trenutno ,povoljni vodostaj Ibra ovaj ekološki incident bi mogao ,i trebao, da posluži  kao povod da se postojeći sistem vodosnabdevanja Kraljeva unapredi savremenijom opremom, postrojenjem-Fabrikom za  preradu vode.

Možda ,Kraljevo ,uzevši u obzir višegodišnje ,na žalost nepovoljne,demografske trendove, ne treba da troši vreme i energiju na traganje za alternativama u vodosnabdevanju poput  hidrosistema Studenica  ili Lopatnica,već da sa značajno manjim ulaganjima u savremenu opremu za preradu vode,unapredi postojeći kvalitet vode za piće.

To nikako ne znači da treba „dići ruke“ od brige i staranja  za kvalitet vode u Ibru već se treba ozbiljnije  udruživati sa susedima u  zajednice koje gravitiraju rečnim slivovima a što izmene i dopune Zakona o  lokalnoj samoupravi iz juna 2018 godine omogućavaju.

Zato,ako smo već mogli da organizujemo lokalne izbore u vreme epidemije korone, valjda možemo i da razmotrimo i usvojimo Sporazum o saradnji u oblasti smanjenja rizika od katastrofa i poslova razvoja civilne zaštite gradova i opština u slivu Zapadne Morave koji , više od pola godine, „čeka na red“ za razmatranje i usvajanje na Gradskom veću  iako  je Kraljevo, kao lokalna samouprava, bilo jedan od pokretača inicijative za izmene i dopune Zakona o  lokalnoj samoupravi.

Print Friendly, PDF & Email

Broj pregleda: 665

Komentari su zatvoreni.