četvrtak, 28. mart 2024.

Posts Tagged ‘vrnjačka banja’

Građani Vrnjačke Banje zainteresovani za unapređenje energetske efikasnosti kuća i stanova treba da požure ukoliko računaju na subvencije države u 2023.g

Objavljeno: 18.11.2023. | autor: KV Novosti -on line

Opština Vrnjačka Banja je objavila, 6.10.2023.godine,Javni poziv za sufinasiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na teritoriji opštine Vrnjačka Banja.

Ovim dokumentom pozvani su zainteresovani građani da se jave i konkurišu za sredstva namenjena sufinansiranju neke od devet mera čijom primenom se unapređuju energetska svojstva porodičnih kuća i stanova na teritoriji opštine Vrnjačka Banja.nRok za prijavljivanje je do utroška opredeljenih sredstava a najkasnije do 31.12.2023 godine što znači da će infromisani, ažurni i već opredeljeni građani  za ove mere imati prednost.

Opština Vrnjačka Banja je ,zajedno sa Ministarstvom rudarstva i energetike,za ove namene u 2023.godini, kroz projekat „Čista energija i energetska efikasnost za građane Srbije“ ,opredelila pet milona dinara.

Maksimalni udeo bespovratnih sredstava za pojedinačne mere je 50% od njene ukupne vrednosti ali zainteresovani građani imaju mogućnost da dobiju i veći iznos sredstava ukoliko se opredele za jedan od tri ponuđena paketa mera sa višim udelom bespovratnih sredstava.

Tako recimo Osnovni paket mera obuhvata najmanje dve mere iz odeljka I tačka 1.; 2. i 3. a njegov smisao je dodatni podsticaj smanjenju potrošnje energije za grejanje pa se njegovom primenom dobija do 55% ukupne vrednosti projekta.

Smisao mera razvrstanih u Standardni paket je dodatno podsticanje smanjenja zagađenja vazduha i emisije CO2 a njihovom primenom dobija do 60% ukupne vrednosti projekta.

Ako se pak opredelite za primenu mera intergrisanih u Napredni paket  što je prakično primena mera iz Standardnog paketa plus  ugradnja solarnih kolektora  za proizvodnju tople vode i/ili solarnih panela za proizvodnju električne energije onda možete računati na odobravanje bespovratnih sredstava do iznosa od čak 65% vrednosti čitavog projekta. Jasno je da je smisao ovog paketa dekarbonizacija lokalne zajednice smanjivanjem zagađenja vazduha kroz veće korišćenje obnovljivih izvora energije.

Sudeći prema iskustvu iz ranijeg Javnog poziva za predhodnu godinu najviše građana se interesuje za pojedinačne mere ili pak za one mere integrisane u Osnovnom paketu.

To je bilo vidljivo 14.septembra 2023.godine  kada su ,na prigodnoj svečanosti, građanima dodeljeni Ugovori  po Javnom  pozivu  za sufinasiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na teritoriji opštine Vrnjačka Banja iz 2022.godine.Tada je 27 građana dobilo Ugovore za  meru za zamene spoljnih vrata i prozora.

Ukupno raspodeljena sredstva po tom ,predhodnom,Javnom pozivu iznosila su 7,5 miliona dinara a obezbeđena su po istom „ključu“- pola opština a pola ministarstvo.

I ta sredstav, kao i ona koja će se tek dodeliti po ovom pozivu od 6.oktobra2023.g, uplaćuju se preduzećima -privrednim subjektima koje građani izaberu sa liste takozvanih  kvalifikovanih izvođača, tek posle zaključenja trojnih Ugovora građanin – kvalifikovani izvođač – opština i priloženih dokaza da je građanin već uplatio svoj deo sredstava a kvalifikovani izvođač izveo ugovorene radove i obezbedio neophodnu tehničku dokumentaciju gde je ona ,kao u slučaju ugradnje solarnih panela i solarnih   kolektora neophodna, za priključenje instalisanih postrojenja na distributivnu elektro mrežu ili u pogon.

Recimo na samom kraju da primena  mera unapređenja energetskih svojstava objekata ,u zadnje tri godine već daje određene rezultate.Tako na teritoriji opštine Vrnjačka Banja ,na dan 16.11.2023.godine  već ima pet domaćinstava sa statusom registrovanih takozvanih „prozjumera“ ili  kupaca –proizvođača električne energije. Nije to neki velik broj u odnosu na susedne opštine i gradove (u Raški ih je 13 a u Kraljevu 12 registrovanih do istog datuma) ali je svakako ohrabujući početak dekarbonizacije Vrnjačke Banje.Ono što ,možda, treba da zabrinjava  je da ,koliko je nama poznato,niko od tih pet „pionira“ dekarbonizacije“ Vrnjačke Banje nije koristio subvencije države za ugradnju solarnih panela za proizvodnju električne energije.

Vrnjačka Banja energetski sanira školu „Popinski borci“

Objavljeno: 19.10.2023. | autor: KV Novosti -on line

Dvadest jedna lokalna samouprava u Srbiji  su,početkom ovog meseca , dobile od  Ministarstva rudarstva i energetike, sredstva za energetsku  sanaciju  javnih objekata u okviru Nacionalnog Programa energetske sanacije objekata od javnog značaja u jedinicama lokalne samouprave.

Opština Vrnjačka Banja je jedna od tih lokalnih samouprava a dobijena sredstva će upotrebiti za  energetsku sanaciju objekta OŠ „Popinski borci“ na kome će se raditi na izradi fasade sa izolacijom, zameni stolarije u delu objekta, postavljanju solarnih  panela za toplu vodu i instalacije za kotao.

Mere energetske sanacije objekata od javnog značaja, obuhvataju zamenu prozora i vrata, unapređenje izolacije zgrada, zamenu kotlova efikasnijim i ugradnju toplotnih pumpi, solarnih kolektora za toplu vodu, modernizaciju javnog osvetljenja i ugradnju solarnih panela.

Sa svečane dodele Ugovora u Vrnjačkoj Banji (Foto MRE)

Posle  energetske sanacije javni objekti će trošiti od 20 do 50 odsto  energije manje , a rezultat će biti manji troškovi, ali i manji negativni uticaj na životnu sredinu.U Srbiji je,do sada,po rečima ministarke,sanirano 145 objekata od javnog značaja, što doprinosi da se godišnje oko 30 miliona kilovat sati.

Vrnjačka Banja je ,inače, bila I domaćin  svečane dodele Ugovora na kome je ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović,obraćajući se prisutnima rekla da će Ministarstvo nastaviti da podržava lokalne samouprave da ulažu u sanaciju individualnih kuća i stambenih jedinica, kako bi smanjili potrošnju energenatata i doprineli što većoj energetskoj efikasnosti.

Pre svečanosti ministarka Đedović Handanović i rukovodstvo Opštine Vrnjačka Banja obišli su završne radove na izgradnji fasade sa izolacijom na zgradi Opštine. Ovaj projekat realizuje Opština u saradnji sa Ministarstvom i kroz realizaciju projekta „Infrastruktura za bolji život“ kroz donaciju iz Programa Evropska unije za lokalni razvoj –EU PRO Plus koji sprovodi UNOPS.

To je bila prilika da predsednik opštine Boban Đurović  predstavi,zajedno sa saradnicima,i dosadašnje aktivnosti opštine Vrnjačka Banja  na realizaciji energetske sanacije porodičnih kuća i stanova  i na  primeni Uredbe o energetski zaštićenom kupcu. Bilo je  reči i o planiranim projektima vrnjačke Opštine na unapređenju energetske sanacije javnih objekata, odnosno školskih objekata i objekta dečijeg vrtića.

U Vrnjačkoj Banji nije ,još uvek,raspisan Javni poziv za subvencionisanje ugradnje solarnih palnela za proizvodnju električne enrgije

Objavljeno: 21.11.2022. | autor: KV Novosti -on line

Sva je prilika da će se ponoviti,prošlogodišnja (ne)iskustva  opštine Vrnjačka Banja kada se ,na kasno raspisani Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mere energetske sanacije u domaćinstvima, putem ugradnje solarnih panela nije javio niko, a Javni poziv građanima za subvencionisanje  ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije nije bio ni raspisan o čemu smo već pisali u predhodnom tekstu na ovu temu.

Tek 31.oktobra 2022.g. raspisan je Javni poziv za sufinasiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća,stanova koje se odnose na unapređenje termičkog omotača,termotehničkih instalacija, i ugradnje solarnih kolektora za centralnu pripremu potrošne tople vode ali bez mere sufinansiranja ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije!!!

Norme su tu a primena…

Čini nam se da se, i na  slučaju Vrnjačke Banje, može potvrditi  istinitost i aktuelnost stavova koji su se čuli na nedavno održanom Okruglom stolu  na temu potreba i mogućnosti većeg korišćenja solarne energije ,na teritoriji Kraljeva,za proizvodnju električne enrgije.

A ta ključna konstatacije tiče se činjenice da dobre norme, bez njihove  efikasne primene,ne mogu same po sebi kreirati uslove, ni za veće korišćenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora,niti pak za veće korišćenje  javnih sredstava namenjenih za subvencionisanje ugradnje  fotonaponskih panela za proizvodnju elektične energije.

Preuzeto iz Brošure UG Kraljevački razvojni centar

U tačnost ove konstatacije možemo se uveriti i pregledom hronologije aktivnosti opštine Vrnjačka Banja i njene  javne uprave tokom 2022.godine,  u delu koji se tiče kreiranja lokalnog, normativnog, okvira za efikasnje sprovođenje mera energetske efikasnosti među kojima je i mera proizvodnje električne energije korišćenjem energije sunca.

Budžetom opštine Vrnjačka Banja za 2022.godinu, usvojenim 21.decembra 2021.godine na programskoj  poziciji 17 Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije  za program unapređenja energetske efikasnosti individualnih objekata    planiran je iznos od 6.000.000 dinara za bespovratno sufinasiranje građana.

Skupština opštine Vrnjačka Banja je 11.2.2022.godine donela Odluku  o bespovratnom sufinansiranju aktivnosti i mera unapređenja energetske efikasnosti na porodičnim kućama, stanovima i stambenim i javnim zgradama na teritoriji opštine Vrnjačka Banja  kojom je,u članu 4. stav 4. predviđeno da se sufinasira i ugradnja solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

5.avgusta 2022.g Opštinsko veće raspisuje Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mera energetske sanacije stambenih objekata na teritoriji opštine Vranjačka Banja ali u tom pozivu  se ne pominje i izbor privrednih subjekata za ugradnju solarnih panela na individualnim objektima za potrebe   proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe.

 Prvobitno predviđeni rok trajanja Javnog poziva- 30.8.2022, za prijavljivanje privrednih subjekata je ,odlukom Opštinskog  veća od 28.8.2022, produžen   na   5.9.2022.

 Na istoj sednici Opštinskog veća usvojene su i Izmene i dopune  Pravilnika o sufinasiranju mera energetske sanacije porodičnih kuća donetog još 18.11.2021.g. kako bi se omogućilo dalje sprovođenje procedura,pre svega izbor privrednih subjekata kvalifikovanih za ugradnju solarnih panela, a kasnije i raspisivanje Javnog poziva  za sufinasiranje mera energetske efikasnosti na porodičnim kućama i stanovima na teritoriji oštine sa predviđenom merom – ugradnja solarnih panela za proizvodnju električne energije.

13.septembra 2022.godine skupština opštine Vrnjačka Banja donosi Odluku o uspostavljanju sistema energetskog menadžmenta opštine Vrnjačka Banja kojom jasno definiše ko su sve subjekti energetskog menadžmenta i šta su im sve obaveze. A  među obavezama a ,interesnatna i za temu kojom se bavimo, su obaveze vezane za jačanje energetske efikasnosti i uštede u potrošnji energije.

31.oktobra 2022.godine Opštinsko veće usvaja Konačnu listu privrednih subjekata za sprovođenje mera energetske sanacije.

Ni na ovoj listi izabranih privrednih subjekata  nema ,na žalost, onih koje bi građani mogli da odaberu,kada (i ako uopšte) bude raspisan Javni poziv za sufinasiranje ugradnje solarnih panela na individualnim objektima  za proizvodnju električne energije.

Ova lista je ,ako je to za bilo kakvu utehu, usvojena   dva meseca ranije  nego prošlogodišnja ali ,kao što smo već konstatovli na početku  teksta, sva je prilika da ni u 2022.godini subvencije namenjene za ugradnju solarnih panela za proizvodnju električne energije  neće se dodeljivati u Vrnjačkoj Banji.

Preuzeto iz Brošure UG Kraljevački razvojni centar

Još uvek nam  nije stigao zvanični odgovor na naš Zahtev za pristup informaciji od javnog značaja koga smo ,17.oktobra 2022.g.,uputili Načelniku opštinske uprave  o tome da li su korišćene  mogućnosti iz člana 4. Pravilnika o bližim uslovima za raspodelu i korišćenje sredstava za primenu mera energetske efikasnosti (Sl.Glasnik RS broj 92/21 od 22.9.2021.godine i 85 od 31.8.2022)) da se na nekom od objekata od javnog značaja,na teritoriji opštine Vrnjačka Banja, ugrade fotonaponski paneli za proizvodnju električne energije,ali koliko smo,nezvanično,saznali takva mogućnost,još uvek, nije korišćena.

Zaključak,koji nam se nameće, bez želje i potrebe da od odgovornosti za efikasnost u primeni donetih normi aboliramo angažovane u javnoj upravi opštine Vrnjačka Banja, je  taj da je,pre svega, Ministarstvo rudarstva i energetike  glavni i odgovorni uzročnik nesnalaženja zaposlenih  u javnim upravama  lokalnih samouprava ali i onog dela  zaposlenih u Elektroprivredi Srbije koji se angažuju na poslovima izavanja  uslova (a i dozvola) za ugradnju solarnih panela.

U isčekivanju prvih rešenja  za subvencije za proizvodnju električne energije iz solarnih panela u Vrnjačkoj Banji  –  Iskustva iz 2021.godine

Objavljeno: 07.11.2022. | autor: KV Novosti -on line

Aktuelna ,globalna,energetska kriza dodatno je uticala na višegodišnju zainteresovanost građana i privrede da koriste solarnu energiju za proizvodnju  električne  energije za sopstvene potrebe ali i za prodaju eventaulnih viškova tako  proizvedene energije.

Prošlogodišnjim promenama u ,do tada obeshrabrujućem normativnom okviru, dat je novi zamajac interesovanju građana i privrede  za korišćenje energije sunca u Srbiji koja ima čak za 30 procenata veći energetski potencijal sunčeve energije od zemalja centralne Evrope.

Prošle godine,21.aprila, doneti su novi Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, učinjene su izmene u Zakonu o energetici a doneta je,26.avgusta i Uredbe o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupaca-proizvođača i snabdevača.

Na učinjene  promene normi  na nacionalnom nivou,među prvim lokalnim samoupravama u Srbiji reagovala  je i opština Vrnjačka Banja. Ona je, poput još nekih lokalnih samouprava u Srbiji,  izmenila svoju lokalnu regulativu kako bi se omogućilo  efikasnije sufinansiranje projekta građana , javnih ustanova i privrede u oblasti  jačanja energetske efikasnosti i većeg korišćenja lokalno dostupnih,obnovljivih, izvora energije.

Najpre je Opštinsko veće opštine Vrnjačka Banja na vanrednoj sednici održanoj 15.7.2021.godine donelo Pravilnik o sufinasiranju mera energetske tranzicije koji je , tokom naredna tri meseca tri puta menjan da bi 12.10.2021.godine dobio svoj konačni sadržaj.

Dva dana kasnije,14.10.2021.godine raspisan je,od strane predsednika opštine, Javni poziv za sufinasiranje mera energetske efikasnosti na porodičnim kućama i stanovima na teritoriji oštine Vrnjačka Banja za 2021.godinu ali tim pozivom, kao mera koja se sufinansira, nije bilo  obuhvaćeno instaliranje solarnih panela za proizvodnju električne energije.

Opštinsko veće opštine Vrnjačka Banja usvaja, na sednici održanoj 18.11.2021 godine Pravilnik o sufinasiranju energetske sanacije porodičnih kuća putem ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Tek 6.12.2021 godine objavljen je Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mere energetske sanacije u domaćinstvima, putem ugradnje solarnih panela a kao rok za njihovu  prijavu dat je 22.12.2021 godine.

U tom pozivu se kaže da je opštini Vrnjačka Banja odobreno,od strane Ministarstva rudarstva i energetike   milion dinara, opština je opredelila isti iznos , tako je građanima za sufinansiranje ugradnje solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, na raspolaganju ,u 2021.godini, bilo ukupno 2 miliona dinara.

Mnogo je razloga zašto se na ovaj Javni poziv nije javio niko, a neki od njih biće predmet naše  analize u  narednim medijskim sadržajima koji se bave temom subvencija građanima Vrnjačke Banje za proizvodnju električne energije u  solarnim elektranama instaliranim na individualnim stambenim objektima.

Festival filmskog scenarija je ogledalo naše kinematografije!

Objavljeno: 13.08.2018. | autor: KV Novosti -on line

Od početaka,avgusta 1977 godine , tada pod imenom filmske  smotre pokrenute 1974 “Jugoslovenski igrani film u akciji”, pa do danas Fetival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji je uspeo da se profiliše kao strukovno jedinstveni festival  filmskog scenarija u svetskim razmerama. Redovni profesor na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu Milan Nikodijević vezan je festival ,onda  kao urednik popularnog radija Vrnjačka Banja, od njegovih prvih dana. Bio je i njegov direktor sa najdužim stažom (od 1998 do 2011). Ovogodišnji, 42 po redu F estival filmskog scenarija koji počinje danas (ponedeljak 13.08.) se održava u u godini koja se obeležava  i kao „Evropska godina kulturnog nasleđa“. To je bio povod da Milanu Nikodijeviću postavimo nekoliko pitanja

KVN: Da li je,po vama, i koliko ovaj jedinstveni festival doprineo ,za bezmalo pola veka svog postojanja, afirmaciji svesti o našoj , evropskoj, prošlosti i doprinosu našeg stvaralaštva u kulturi vrednostima koje jačaju naš osećaj  evropskog identiteta?

MN – Činjenica da su, samo šest meseci posle prve filmske projekcije braće Limijer u Parizu, pokretne slike prikazane 6. juna 1896. u kafani „Zlatan krst“ u Beogradu na izvestan način govori o „evropskom identitetu“ srpske kinematografije. Kako je Festival filmskog scenarija nastao i tokom mnogih godina obitavao u nekadašnjoj velikoj Jugoslaviji svakako da postoji prilično impozantna lista imena koja su svojim radom i delanjem na filmu daleko preskakala granice i one velike i ove male zemlje. Od braće Manaki, preko Pavlovića, Makavejeva, Saše Petrovića, Dušana Vukotića i Emira Kusturice do Stefana Arsenijevića. Bivajući uvek ogledalom kinematografije u kojoj je egzistirao i Festival filmskog scenarija je putem svih svojih programa, od takmičarskog, preko Simpozijuma, Letnje škole filmske dramaturgije, Radionice za mlade filmske kritičare, saradnje sa drugim festivalima, pokušavao, ne zaboravljajući primarni status manifestacije posvećene domaćem filmu, da jača i neguje osećaj pripadnosti evropskoj kinematografskoj porodici.

KVN:Kakav je , trenutni, beleg ove manifestacije u našem izuzetno bogatom kulturnom nasleđu i da li je on ,FFS , posebno njegovi prateći programi poput simpozijuma, i koliko doprineli onim vrednostima koje jačaju osećaj ,našeg, evropskog identiteta?

MN: Na to pitanje ne znam odgovor ali je nesporna činjenica da je više od četrdeset Simpozijuma na različite filmske teme, na kojima su govorila najznačajnija imena sa ovih prostora, potvrda stalnog stremljenja Festivala ka proširivanju prostora delovanja i uticaja. Svakoj kinematografiji bi služilo na čast da je imala i ima mesto na kome su otvarane značajne i škakljive teme, od zabranjenih filmova i crnog talasa u SFRJ preko sličnosti i razlika u dramaturgiji bioskopskog i televizijskog filma do promena u kinematografijama zemalja u tranziciji, koje su pokretane i realizovane u trenucima kada su bile aktuelne. I kod nas i u svetu.

KVN: Šta nam možete reći o tome  i da li je ,možda, vođena nekakava evidencija o broju gostiju na FFS iz inostranstva i o broju stranaca koji su bivali u publici ili je ,pak, jezička barijera, bila nepremostiva prepreka za veći  broj gostiju i publike iz inostranstva?

MN: Neka od velikih imena iz sveta filma pohodila su tokom protekle četiri decenije FFS. Gost i učesnik Simpozijuma bio je Stojan Stiv Tešić, dobitnik Oskara. Vrnjce su pohodili i Alen Korno, veliko ime francuske kinematografije, Viktor Merješko iz bivšeg SSSR… Učesnik Radionice za mlade filmske kritičare bio je tri godine i Klaus Eder, predsednik Međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, vrlo uticajna ličnost u svetu filma. Jako je zavoleo ovaj festival. Jedan od selektora berlinskog festivala Bernd Buder, godinama je pohodio FFS. Što se publike tiče, ne znam. Broj je svakako zanemarljiv jer stranih gostiju ima malo. Tako je uvek bilo u Vrnjcima.

KVN:Da li je FFS, obzirom da je jedinstvena smotra filmskih stvaralaca,  predstavljan negde u inostranstvu? Ako jeste gde i kada?

MN: Šireći, u jednom periodu, svoje programe, Festival filmskog scenarija je uspostavio uspešnu saradnju sa Festivalom istočnoevropskog filma u Kotbusu, GOEAST festivalom u Visbadenu i Alpe adria cinema u Trstu. Od 2000. do 2011. razmenjivali smo programe i koristili mogućnost da na tim festivalima promovišemo Festival filmskog scenarija i Vrnjačku Banju. Koliko sam upoznat, ta praksa je sada prekinuta.

42 Festival filmskog scenarija će početi projekcijom filma „Koreni“, u 20 časova ,na letnjoj pozornici koja nosi ime Danila  Bate Stojkovića , snimljenog po romanu Dobrice Ćosića za koji je scenario napisao Đorđe Milosavljević a režirao ga je Ivan Živković  dok glavne uloge igraju Žarko Laušević i Sloboda Milosavljević. Prvi film u zvaničnoj konkurencije je „Erdelezi Rising“,scenariste Dimitrija Vojinova, u režiji Lazara Bodroža u kome igraju Stoya, Sebastian Cavazza, Maruša Majer a njegova projekcija je zakazana za 22 časa.

Prvi Balkansku ruralni parlament zaseda u Vrnjačkoj Banji

Objavljeno: 26.06.2018. | autor: KV Novosti -on line

Danas je , u Vrnjačkoj Banji , otpočeo sa radom Prvi Balkanski ruralni parlament. Ovaj skup organizuje Mreža za ruralni razvoj Srbije kao jednu od aktivnosti projekta „Alter“ (Aktivne lokalne teritorije za ekonomski razvoj ruralnih područja) koga finansira  Evropska unija u okviru programa „Civil Society Facilitu and media programme 2014-2015“.Projekat  koji  traje do aprila 2019 godine realizuje konzorcijum 7 mreža za ruralni razvoj iz Zapadnog Balkana i dve mreža za ruralni razvoj iz Evropske unije. Projekat se provodi na teritoriji Srbije , Bosne i Hercegovine , Makedonije , Crne Gore, Albanije , Kosova i Turske. Skup u Vrnjačkoj Banji je okupio oko 70 predstavnika civilnog društava , vlada i organizacija iz zapadnog Balkana i Turske , predstavnike Europske komisije , nacionalnih mreža iz cele Evrope , međunarodnih mreža i organizacije i mnogih drugih ruralnih aktera. Učesnicima prvog zasedanja Balkanskog ruralnog parlamenta danas su se obratili Velimir Stanojević , državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede , šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije , Marko Rovčanin  pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu , Laslo Andraš ispred delegacije Evropske unije u Srbiji  i Dragan Roganović , predsednika UO Mreže za ruralni razvoj Srbije i menadžer projekta. Pre početka skupa održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljeni projektni ciljev i,  a kao osnovni cilj projekta navedeno je  stimulisanje i stvaranje pravnog i finansijskog okruženja za razvoj civilnog društva , osnaživanje civilnog društva da postane efektivni i značajni nezavisni učesnik i da unapredi svoje kapacitete za dijalog sa vlastima , a u cilju uticaja na zakonodavstvo i procese donošenja odluka u održivom razvoju ruralnih zajednica. Kao važnije , sprovedene, projektne aktivnosti navedene su i uspostavljanje direktne saradnje i dijaloga između organizacija civilnog društva i institucija vlasti u cilju uticaja na donošenje politika i proizvodnju konkretnih promjena u održivom socio-ekonomskom ruralnom razvoju i izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva i mreža u polju lobiranja i zagovaranja, istraživanja i analiza sa fokusom na održivi socio-ekonomski razvoj. Predviđeno je da se na kraju dvodnevne sesije Prvog Balkanskog ruralnog parlamenta  u Vrnjačkoj Banji ,  usvoji  deklaracija o ruralnom razvoju Balkana , sa preporukama u ključnim razvojnim područjima za ruralne zajednice ,kao što su to  zapošljavanje mladih i žena u ruralnim područjima , socijalnom preduzetništvu u ruralnim područjima , kulturi i nasljeđu Balkana kao razvojnom potencijalu za ruralna područja , Leader i Clld metodogije koja podržava samoorganizovanje lokalnih zajednica i kratkim prehrambenim lancima, kao razvojnim modelom za mala gazdinstva.