petak, 29. mart 2024.

Posts Tagged ‘spomenici kulture’

Raška ima kulturna dobra nacionalnog značaja

Objavljeno: 29.07.2018. | autor: KV Novosti -on line

Stara Pavlica-Foto: J. Raspopović

Opština Raška ima veliki broj , registorovanih , nepokretnih kulturnih dobara na svojoj teritoriji.Ta dobra ,na svoj način, svedoče o značajnim dometima stanovništva, ne samo u oblasti graditeljstva, već i o kulturnom, istorijskom i ekonomskom razvoju u dugom vremenskom periodu, od praistorije do današnjeg doba.Sva ta registrovana , nepokretna kulturna dobra, razvrstana u određene grupe (Spomenici,, Spomen česme i Spome ploče, Arheološki lokaliteti, Stambeno -poslovni objekti – varoške kuće, Objekti industrijskog nasleđa, Objekti narodnog graditeljstva i stara groblja, Nemački bunkeri pored železničke pruge) evidentirana su prema podacima nadležnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.Njihov spisak, a reč je o više od stotinu objekata, je sastavni deo dokumenta Strateška procena uticaja Prostornog plana opštine Raška na životnu sredinu. Naravno da nisu sva ta nepokretna kulturna dobra jednakog značaja niti su pak sva u istom stanju zaštite.Uostalom njihovo razvrstavanje pa dakle i nivo pripadajuće im zaštite definisan je normativnim aktima različitog nivo među kojima je svakako najvažniji Zakon o kulturnim dobrima iz 2011 godine kao i niz drugih,podzakonskih akata, među kojima su najvažnije različite Odluke o utvrđivanju nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog i od velikog značaja.U centralnom registru Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture trenutno je,na teritoriji Srbije, upisano 2536 nepokretnih kulturnih dobara, od toga 2192 spomenika kulture, 77 prostorno kulturno-istorijskih celina, 191 arheoloških nalazišta i 77 znamenitih mesta. Kategorisanih nepokretnih kulturnih dobara ima 782 od čega 200 od izuzetnog značaja a 582 od velikog značaja.Među nepokretnim kulturnim dobrima od izuzetnog značaja nalazi se 155 spomenika kulture, 11 prostorno kulturno-istorijskih celina, 18 arheoloških nalazišta i 16 znamenitih mesta, a među nepokretnim kulturnim dobrima od velikog značaja 512 spomenika kulture, 28 prostorno kulturno-istorijskih celina, 25 arheoloških nalazišta i 17 znamenitih mesta. Od kategorisanih nepokretnih kulturnih dobara u Listu svetske kulturne i prirodne baštine Uneska prvi je upisan spomenički kompleks Stari Ras sa Sopoćanima 1979. godine, zatim manastir Studenica 1986, slede manastir Dečani 2004, manastiri Gračanica i Pećka Patrijaršija i crkva Bogorodica Ljeviška u Prizrenu 2006, kao i arheološko nalazište Gamzigrad / Romulijana 2007.Na nacionalnom spisku nepokretni kulturnih dobara od izuzetnog značaja sa teritorije opštine Raška nalazi se manstir Gradac a na spisku od 630 nepokretnih kulturnih dobara od velikog značaja sa teritorije opštine Raška nalaze se manastiri Stara i Nova Pavlica , crkve Svetog Nikole u Šumniku i Baljevcu i manastir Končulić. U Registru teritorijalno nadležnog Zavoda za zaštiu spomenika kulture iz Kraljeva ,pod različitim vidovima zaštite, pored već pomenutih nepokretnih kulturnih dobara na nacionalnom nivou nalaze se još i: crkva Svete Petke u Trnavi, stara kuća u Gradcu (kuća Radomira Vujanca), Kursulića kuća, srednjovekovni grad Brvenik sa crkvom posvećenom Svetom Nikoli, staro i novo kupatilo u Jošaničkoj Banji i arheološki lokalitet Zajačak u Kremićima.

Bogatstvo graditeljskog nasleđa opštine Raška

Objavljeno: 29.07.2018. | autor: KV Novosti -on line

Foto: Josif Raspopović

Raška se , kao uostalom i druge lokalne samouprave u Srbiji, nalazi na raskršću pred izazovima i izborima kako uskladiti potrebu za većim i efikasnijim ekonomskim razvojem koji , svakako, podrazumeva i odgovorno korišćenje prirodnih potencijala i resusrsa , sa potrebom njihovog održivog korišćenja. Održivost primarno podrazumeva sklad , meru između mogućnosti koje , na određenoj teritroriji-predelu nude prirodni i drugi potencijali i potreba aktuelne ,odgovorne, populacije koja , trenutno, nastanjuje taj prostor , za njenim ekonomskim napretkom uz maksimalno uvažavanje činjenice da su prirodna dobra i prostori nešto što jednakim pravom pripada i dolazećim generacijama. Neraskidivi segment prirodnog nasleđa na određenom prostoru čine i elementi kulturnog nasleđa , materijalna i nematerijalna kulturna dobra , nastala umešnošću i radom predhodnih generacija koje su ,nekada, pre nas sadašnjih, baštinile određeni prostor. Materijalna i nematerijalna kulturna dobra pak čine bitnu kariku , segment dnk-a identiteta žitelja koji nastanjuju određene predele-regije učvršćujući vekovne veze predela i ljudi na njemu. Otuda stalna , nekada podsvesna i nesistematizovana , ljudska ponašanja usmerena na kakvo takvo očuvanje kulturnih dobara tih „segmenata dnk-a naših regionalnih identiteta“. Otuda veliki značaj koji ta kulturna ,materijalna i nematerijalna , dobra imaju ne samo za tumačenje naše prošlosti nego i za pravilno raspoznavanje nagoveštaja naše budućnosti na određenom prostoru.Tim je važnije da , uprkos trenutnim ,raspoloživim, materijalnim mogućnostima jedne zajednice, njene kulturne elite i njeno privredno i političko rukovodstvo neprestano ukazuju na značaj očuvanja nepokretnih kulturnih dobara ne dozvoljavajući da ona budu zaboravljena i ljudskim aktivnostima devastirana , posebno ne u trci za , trenutno značajnim a dugoročno efemernim , profitom! Uostalom odgovorno i održivo upravljanje jedne generacije nekim prostorom podrazumeva ,između ostalog , i odgovorno ponašanje prema nepokretnim kulturnim dobrima koja ,danas u savremenom svetu , znaju biti itekako značajan zamajac turističkih privrednih aktivnosti i izvor lepih prihoda za lokalno stanovništvo. Otuda se potreba za permanentnom edukacijom lokalnog stanovništva o prirodnim i kulturnim vrednostima područja , kao i o uslovima za održivo korišćenje tih vrednosti , nameće kao nešto što bi trebalo da je obavezna aktivnost odgovornih upravljača jednom lokalnom zajednicom. Naravno uz , permanentnu ,organizovanu stručnu i materijalnu podršku viših nivoa vlasti ,čitajte slobodno države kao krovne zajednice na određenoj teritoriji, kako u sprovođenu edukacije stanovništva kroz sistem obrazovanja tako i u zaštiti i očuvanju materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara. Pokušaćemo da, govoreći kroz medijske sadržaje projekta „Bogatstvo graditeljskog nasleđa opštine Raška“, o trenutnom statusu nekih od nepokretnih kulturnih dobara na teritorij opštine Raška , osvetlimo ponašanje najodgovrnih u lokalnoj zajednici ali i ponašanje žitelja te , lokalne, zajednice prema nečemu što ih okružuje , što spada u kategoriju nepokretnih kulturnih dobara , a čijeg značenja i značaja oni , njima najbliži , često nisu dovoljno svesni.