sreda, 24. april 2024.

Posts Tagged ‘smanjenje rizika od elementarnih nepogoda’

Još jedna međunarodna prezentacija iskustava Kraljeva u borbi sa elementarnim nepogodama

Objavljeno: 29.09.2018. | autor: KV Novosti -on line

Osjek je , juče , bio domaćin međunarodnog skupa koga su u sklopu EU projekta“SEE URBAN“ , na tamošnjem Građevinskom fakultetu ,oranizovali Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Srbije i Središnji državni ured za Hrvate van Republike Hrvatske.

Skup je organizovan u dve sesije na kojima se govorilo o regionalnom povezivanju  u cilju jačanja  kapaciteta lokalnih samouprava i njihovih institucija  koje se bave smanjenjem rizika od elementarnih nepogoda i o povezivanju i saradnji na prekograničnim projektima u cilju povlačenja novca iz EU fondova.

U delgaciji Srbije koju je predvodio Ivan Bošnjak ,državni sekretar u Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Srbije,bili su i predsednica Skupštine SKGO i gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović, Sandra Nedeljković,zamenica direktora Kancelarije za javna ulaganja Vlade Srbije, Darko Drndić menadžer  Savetodavnog centra SKGO.

Zbog rezultat ostvarenih  u organizovanju i vođenu poslova  vezanih za prevenciju i upravljanje vanrednim situacijama izazvanim elementarnim nepogodama , gradu Kraljevu je odato priznanje učešćem  njegova dva predstavnika u sastavu zvanične delegacije Srbije.

Tako su ,na skupu u Osjeku bili član Gradskog veća dipl.inž.šumarstva Aleksandar Cvetković i  Načelnik Odeljenja za poslove Civilne zaštite gradske uprave, dipl.inž.rudarstva Zdravko Maksimović.

Bila je to prilika da ,učestvujući u raspravi, Zdravko Maksimović predstavi iskustva grada Kraljeva na poslovima  prevencije i upravljanja vanrednim situacijama izazvanim elementarnim nepogodama kao i iskustva iz prve godine rada Asocijacije opština i gradova iz sliva Zapadne Morave udruženih u cilju jačanja kapaciteta   javnih uprava tih lokalnih samouprava za borbu sa elementarnim nepogodama.

Politički odnosi dve države nisu na zavidnom nivou  ali učesnici skupa su se složili da, iako je Dunav granica on ne deli rizike od elementarnih nepogoda koje niti poznaju niti priznaju granice i nacije.Zato je saradnja i udruživanje u borbi protiv elementarnih nepogoda  na lokalnom nivou u pograničnim oblastima  neminovna iz brojnih razloga.

Počela javna rasprava o nacrtu Zakona o smanjenju rizika od katastrofa

Šanse u borbi protiv klimatskih promena su male bez ustavnih promena i harmonizacije normativne delatnosti na državnom nivou

Objavljeno: 09.11.2017. | autor: KV Novosti -on line

Sa prve javne rasprave održane u Kragujevcu

Danas je , u Kragujevcu , u organizaciji Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova , grada Kragujevca , i Regionalne privredne komore  Šumadijskog i Pomoravskog Upravnog okruga ,održana prva , od četri najavljene , javne rasprave o Nacrtu Zakona  o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama . Na početku skupa goste je pozdravio  Predraga Lučića , v.d. direktora Privredne komore Srbije – RPK Kragujevac , a predlog novog  Zakona  predstavili su Predrag Marić , pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije i dr.Živko Babović , načelnik Uprave za rizike u Sektoru za vanredne situacije. Tom prilikom Predrag Marić je , kao dva osnovna razloga , za donošenje novog zakona istako potrebu pomeranja težišta sistemskih aktivnosti na prevenciju i veće uključivanje mladih u sistem za smanjivanje rizika od elementarnih nepogoda. On je dodao kako  on i Sektor za vanredne situacije , koji je vodio aktivnosti na izradi Nacrta zakona , smatraju da su rešenja iz predloženog Nacrta zakona  potpuno u duhu direktiva usvojenih na  Konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o smanjivanju rizika od katastrofa održanoj marta 2015 godine u japanskom gradu Sendaiju. Dr.Babović je ,najpre , problemima sa serverom Sektora za vanredne situacije , obrazložio činjenicu da je mali broj učesnika današnje javne rasprave  ,a to su , mahom , bili ljudi iz lokalnih samouprava iz ovog dela Srbije koji se ,inače , bave poslovima  postupaljana u vanrednim situacijama , dobio unapred tekst Nacrta zakona. Potom je pokušao da prisutne upozna sa novinama koje donose predložena zakonska rešenja ali nam se   čini , da je nedovoljno ukazao na novopredložena zakonska rešenja čija primena preventivno delovanje na otklanjanju uzroka prirodnih katastrofa , stavlja u središte aktivnosti sistema  zaštite . Zašto je to tako i da li u Nacrtu zakona ima tih rešenja pokazaće  javna rasprava koja je tek krenula . Ono što se čulo danas u Kragujevcu , pored primedbi zbog nedostavljanja Nacrta zakona na vreme , tiče se pre svega zabrinutosti ljudi,   angažovanih na poslovima civilne zaštite i vanrednih sitaucija u lokalnim samoupravama,  da li će te iste lokalne samouprave imati finansijske , kadrovske i kompetetivne kapacitete da iznesu sve one poslove koji im se  novim zakonskim rešenjima nameću. Tu dilemu je , najrečitije , sažeo predstavnik Smedereva koji je govoreći o radu na terenu ukazao na nerealna očekivanja od angažmana mesne zajednice  i ljudi koji njom rukovode.Iznevši sumornu sliku o depopulaciji naselja i starosnoj struktruri aktivista  mesnih zajednica on je prisutne zasmejao ali i zabrinuo pričom o umornim starcima koji dremaju na skupovima u tim istim mesnim zajednicama a čiji je položaj  u sistemu normativno nedefinisan. I malobrojni predstavnici privrednih subjekata su tu sumornu stvarnost na terenu dodatno oslikali govoreći o činjenicama da su , u zadnje tri decenije , privredni subjekti u borbi za preživljavanje i opstanak na tržištu  zapostavili većinu mera i aktivnosti usmerenih na prevenciju protiv elementarnih nepogoda. Jedan od trinaest vodećih principa usvojenih na već pomenutom skupu u Sendaiju kaže da „iako je uloga državnih i drugih viših nivoa vlasti u omogućavanju , vladavini i koordiniranjui dalje od posebne važnosti , potrebno je osnažiti lokalne vlasti i lokalne zajednice za smanjenje rizika od katastrofa , pored ostalog i putem resursa , podsticaja i odgovornosti pri odlučivanju , po potrebi“. Ako je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije u uvodu javne rasprave istako duh Sendaija koji , po njemu, prožima predložena rešenja onda smo ,sudeći po diskusijama koje su se čule u Kragujevcu , zaključili da je predlagač u fokus rešenja akcenat stavio na obaveze i  odgovornost lokalnih samouprava zanemarujući realno stanje na terenu. Ministarstvu unutrašnjih poslova i Sektoru za vanredne situacije i ne pripada da daju rešenja za uređenje mesta i uloge opština i gradova u  državi  ali uvažavanje realnosti i njihovog faktičkog poloažaja  se , ipak , podrazumeva . No , ako je to put i način da se  , u  predstojećoj međuresorskoj raspravi  , izazovu  i druga ministarstva na njihovo angažovanije uključivanje u ovu  javnu raspravu onda to možemo , donekle , i razumeti. Posebno će biti interesntan stav novoformiranog Ministarstva za zaštitu životne sredine o pitanjima uređenja preventivnog delovanaj  protiv elementarnih nepogoda na lokalnom nivou ,jer je , valjda , ono najodgovornije za mere i aktivnosti predviđene pregovaračkim poglavljem 27 – Životna sredina ,zbog činjenica da  se  zaštita životne sredine zasniva se na preventivnom delovanju, suzbijanju štete, zajedničkoj odgovornosti i integrisanju  zaštite životne sredine u ostale politike  države.  Sva je prilika da će javna rasprava i o ovom zakonskom predlogu  još jednom ukazati na nužnu i efikasnu harmonizaciju normativne delatnosti države ali i na neophodne sistemske promene koje nisu moguće bez odgovarajućih ustavnih promena.

 

Ovaj tekst je objavljen uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje  u okviru projekta „Snagom  zajedništva  i znanja u borbi protiv elementarnih nepogoda“. Sadržaj ovog teksta i stavovi izneti u njemu isključiva su odgovornost KV NOVOSTI i ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Ministarstva za kulturu i informisanje .

Snagom zajedništva u borbu sa prirodnim katastrofama

Objavljeno: 10.02.2017. | autor: KV Novosti -on line

Danas su u Kraljevu predstavnici   pet  gradova i  11 opština  u slivu Zapadne Morave  i jednog  grad i 7 opština u slivu Kolubare  potpisali Protokol za saradnji gradova i opština  u cilju zajedničkog rada na stvaranju otpornije zajednice kako bi se prevencijom i edukacijom predupredili i smanjili rizici od elementarnih nepogoda. Do potpisivanja ovog protokola dolazi posle  negativnih iskustava koja su gradovi i opštine potpisnici protokola imali tokom katastrofalnih majskih poplava 2014 godine i tada uočenih slabosti u sistemu zaštite od elementarnih nepogoda.Tada su  ,prisetimo se , u poplavama čije  razmere nisu zabeležene u poslednjih 120 godina, bili ugroženi  životi, zdravlje i imovina više od 1,6 miliona ljudi (22 procenta ukupnog stanovništva) u 38 opština u centralnoj i zapadnoj Srbiji. O razmerama te katastrofe najbolje govore podatci da je ,tada, prema rezultatima izvršene procene, ukupna šteta od  poplava iznela  1,7 milijardi evra  ili više od 4 procenta BDP.

Akt koji je danas svečano potpisan u Kraljevu  podržan je od strane Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) i Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP).Usvojeni dokument je u skladu sa sadašnjim okvirom za smanjenje rizika od katastrofa  usvojenim   na Trećoj svetskoj konferenciji za smanjenje rizika od katastrofa, koja je održana od 14. do 18. marta 2015. godine u Sendaju (Japan) i  Nacionalnim programom upravljanja rizikom od elementarnih nepogoda koga je Vlada Srbije usvojila decembra 2014 godine. Svi ovi dokumenti ističu da je od ključnog značaja i preko potrebno da se predvidi, planira i smanji rizik od katastrofa, kako bi se na delotvorniji način zaštitili ljudi, zajednice, uslovi za stvaranje sredstava za život, zdravlje, kulturno nasleđe, društveno-ekonomski napredak i ekosistemi, i time jačala njihova otpornost na katastrofe. Prakse za smanjenje rizika od katastrofa treba da se zasnivaju na višestrukim opasnostima i da budu multisektorske, inkluzivne i pristupačne kako bi bile efikasne i delotvorne. Gradovi i opštine  potpisnice sporazuma su se obavezale da ,između ostalog sarađuju na razvoju jedinica civilne zaštite opšte namene, prikupljanju, obradi i razmeni podataka između gradova i opština i republičkih ustanova o hazardima,  izloženosti hazardima,osetljivosti na hazarde i kapacitetima za odgovor i brz oporavak kao i na  zajedničkom planiranju i sprovođenju infrastrukturnih mera u skladu sa preporukama, studijama i analizama za problem poplava u slivovima Zapadne Morave i Kolubare. Inače, sliv Zapadne Morave obuhvata površinu od 11.081 kvadratnih kilometara na kojoj živi 838.791 stanovnika ,dok sliv Kolubare ima površinu od 3.205 kvadratnih kilometra  a na toj teritoriji živi 298.958 stanovnika.

Pored predstavnika gradova i opština koji su  potpisali Protokol ,  svečanosti potpisivanja u Kraljevu prisustvovali su i predstavnici resornih ministarstava ,JP „Srbija voda“ , Kanacelarije za upravljanje javnim ulaganjima i Stalne kongerencije gradova i opština.