petak, 29. mart 2024.

Šta su prepreke za korišćenje energetskih potencijala termalnih voda u Jošaničkoj Banji?

Norme, neinformisanost i navike

Objavljeno: 06.06.2016. | autor: KV Novosti -on line

Jošanička Banja-PanoramaOpština Raška je samo jedna od šest u Srbiji (Vranje, Šabac, Kuršumlija, Raška, Medveđa, Apatin) u kojima ima voda čija je temperatura preko 60°S. Ukupna toplotna snaga koja bi se mogla dobiti iskorišćenjem svih postojećih izvora termalne vode u Srbiji iznosi oko 216 MWt, sa proizvodnjom toplotne energije od 180 hiljada ten (tona ekvivalentne nafte koja ima kaloričnu moć 41868 GJ). Korišćenje geotermalne energije za grejanje i druge energetske svrhe u Republici Srbiji je u početnoj fazi i veoma skromno u odnosu na potencijal i resurse. Već prvi utisci svakog, dobronamernog, posetioca Jošaničke Banje ostave u dilemi. Kao ključna dilema nameće se pitanje kako je moguće da veliki energetski potencijali izvorišta tople vode ostaju, neiskorišćeni? Tačnije rečeno, nedovoljno iskorišćeni. Jer, istine radi, nekavih koristi je bilo, a i sada im,a no to nije ni delić mogućeg.,Posebno sada,,kada je ubrzani napredak tehnologija doprineo efikasnom korišćenju energije termalnih voda u poljoprivredi za zagrevanje staklenika i intenzivnu proizvodnju povrća, voća, cveća, drugog bilja, zagrevanje objekata u stočarstvu, za sušenje biljnih proizvoda, za proizvodnju konzumne ribe i riblje mlađi u toplovodnim ribnjacima i komunalnim delatnostima, pre svega, sistemima za daljinsko grejanje. Istražujući razloge za takvo stanje shvatili smo da ih sve možemo podvesti pod tri grupe.,Prvu grupu razloga za nedovoljno korišćenje energije termalnih voda Jošaničke Banje možemo definisati kao normativne prepreke, u drugoj grupi je, bez sumnje, neihformisanost kako donosioca odluka na lokalnom nivou tako i stanovnika banje o novim, tehnološkim rešenjima za korišćenje termalne energije u privredne svrhe. Postojeći Zakon o javnoj svojini donet 201.1 godine u članu 3 se, između ostalog kaže: „U javnoj svojini su prirodna bogatstva, dobra od opšteg interesa i dobra u opštoj upotrebi, za koja je zakonom utvrđeno da su u javnoj svojini, stvari koje koriste organi i organizacije Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, ustanove, javne agencije i druge organizacije čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave i druge stvari koje su, u skladu sa zakonom, u javnoj svojini.“ U članu 9, istog , to je, delom, dodatno precizirano: „Vode, vodotoci i njihovi izvori, mineralni resursi, resursi podzemnih voda, geotermalni i drugi geološki resursi i rezerve mineralnih sirovina, i druga dobra koja su posebnim zakonom određena kao prirodna bogatstva, u svojini su Republike Srbije.“ Vlasnička prava nad prirodnim bogatstvima su zapravo isprepletane grupe prava i to: prava upravljanja, prava isključenja i prava otuđenja. Onaj ko upražnjava ova prava određuje pravo pristupa i pravo korišćenja prirodnih dobara. U praktičnoj primeni i sprovođenju zakona i drugih podzakonskih akata koji tretiraju oblast korišćenja prirodnih bogatstava kreira se na jednoj strani destimulativni ambijent za potencijalne investitore zbog prenormiranosti i, delimičnog, preplitanja nadležnosti različitih nivoa vlasti, ali se zato istim normativnim okvirom na drugoj strani kreira ekonomski atraktivan ambijent zato što se Uredba o visini naknade za korišćenje mineralnih sirovina ne primenjuje već nekoliko godina koliko je prošlo od njenog donošenja. To brojnim privatnim i državnim kompanijama omogućuje da, eksploatacijom mineralnih sirovina za koje nikome ne plaćaju naknadu, ostvaruju ekstraprofit.

Stečene navike što u državnoj i lokalnoj upravi što kod samog lokalnog stanovništva su takođe, delom, uzrok neadekvatnog korišćenja potencijala prirodnog dobra. Neiskorišćena termalna energija voda u Jošaničkoj Banji je, nažalost, još jedan primer kako visoko centralizovani sistem u državi nije efikasan, a dodamo li tome i indirektne, negativne, efekte korišćenja goriva foslinog porekla kao izvora energije eto razloga da se traga za svim uzrocima takvog stanja i njihovim menjanjem. Proces pripreme Nacionalne strategije održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara kao kao jednog od najznačajnijih strateških dokumenata u Nacionalnoj strategiji Srbije za pristupanje EU (2005) započet je 2006. godine, a okončan je 2012. godine njenim usvajanjem. Danas, deceniju kasnije od početaka izrade ovog dokumenta, otvaraju se prva, predpristupna poglavlja za naše članstvo u Evropskoj uniji, a faktičko stanje na terenu, u oblasti većeg korišćenja geotermalne energije je loše, bar sudeći na primeru iz Jošaničke Banje koji, nažalost, nije usamljen.

Pogledajte dokumentaciju u PDF-u

 

Print Friendly, PDF & Email

Broj pregleda: 3810

Komentari su zatvoreni.